Nagrade Grada Rijeke

Osim Nagrade za životno djelo dodijeljene dr.sc. Nikoli Stražičiću, Gradsko je vijeće usvojilo prijedlog da se Godišnja nagrada Grada Rijeke u 2003.g. dodijeli izv. prof. dr.sc Aleksandri Pejčić, sportskom djelatniku Marku Strahiji, Gorskoj službi spasavanja, dipl. knjižničarki Vereni Tibljaš, tvrtki Metis d.d., glazbenici Nini Kovačić i glumcu Zdenku Botiću. Zlatna plaketa – grb Grada Rijeke dodijeljen je sportskom djelatniku Željku Kosanoviću, Msgr. Ivoslavu Liniću, Slovenskom domu – Kulturno prosvetnom društvu “Bazovica” te Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Rijeke. Usvojen je i prijedlog visine novčane nagrade pa će tako Nagrada Grada Rijeke za životno djelo iznositi 25.000,00 kn netto, a Godišnja nagrada Grada Rijeke 10.000,00 netto.

Projekt Rijeka Online

Projekt Rijeka Online predstavio je Pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost mr. Vanja Smokvina i suradnici iz Odjela Vlado Kon i Zoran Jurić. Radi se o projektu tzv. e-uprave za generacije koje dolaze, u kojem su objedinjena razna tehnička rješenja i programski softveri. Najvažnije je bilo stvoriti bazu podataka koja je osnova svega. Dvije – tri godine skupljani su podaci, snimane su i katastarke karte, grad je sniman iz zraka, obrađeno je 16 000 zgrada i 15 500 adresa. Danas se kroz Info servis mogu dobiti sve informacije o gradskoj upravi, u Mjesnim su odborima instalirani kompjuteri a tajnici obučeni za rad na internetu, rekao je Smokvina. Postoji također interes za primjenu i otkup naših rješenja od drugih gradova. Projekt je dobio pohvale većine vijećnika. Ostvaren je cilj E- MuniS-a – približavanje gradske uprave građanima kroz korištenje suvremenih tehnologija. Vijećnici su podržali vrijednosti informatizacije usluga koje Grad pruža građanima i uvođenje “uprave bez zidova”. Istaknuto je pritom da smo u nekim segmentima prikazanim u projektu Portala Rijeka Online i ispred Državne uprave, a taj nas projekt s obzirom na to kako je financiran i realiziran, još više pribiližava Europi.

Usvojene izmjene i dopune Proračuna Grada Rijeke za 2003.g.

Prihvaćeno je i izvješće o ostvarenju financijskog plana za financiranje kapitalnih projekata Grada Rijeke iz sredstava kredita Raiffeisenbank Austria d.d. kao i promjena dijela namjene. Usvojen je i prijedlog da novooformljena politička stranka ARS – Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara otoka i Rijeke, koja je zastupljena u Gradskom vijeću dobije sredstva za rad stranke iz Proračuna Grada.

Usvojene izmjene i dopune Proračuna Grada Rijeke za 2003.g

O izmjenama i dopunama Proračuna Grada Rijeke najviše se vodila rasprava između kluba vijećnika HDZ i predlagača Poglavarstva Grada Rijeke. Naime HDZ smatra da je Proračun težak 695 milijuna kuna prenapuhan i prenategnut i time prevelik za Grad Rijeku i njegove građane. – Gradonačelnik Obersnel je na to odgovorio da će građani svoje zadovoljstvo Proračunom iskazati na izborima kao što su to činili i do sada te da će se gotovo sav novac vratiti kroz projekte Grada. Valja napomenuti da je dio sredstava namijenjenih kulturi otišao na povećanje plaća djelatnika u kulturi koje su bile niske i neusklađene s Kolektivnim ugovorom kao i za pokriće dijela gubitka HNK Ivana pl. Zajca.

Gradsko je vijeće također usvojilo Prijedlog statuta Zaklade Sveučilišta u Rijeci, izmjene i dopune Odluke o izboru članova vijeća mjesnih odbora te prijedlog odluke o Detaljnom planu uređenja dijela područja Škurinjska Draga. Ovaj potonji je bitan za daljnji razvoj ne samo područja koje tretira ,već se njime rješava i nastavak uređenja nove Ciottine ulice i spajanje na Dežmanovu jer je planom određeno mjesto preseljenja garaže Autoransa i uređenje Osječke ulice.

Aktualni sat

Aktualni je sat započela Ivana Jurčić (SDP) pitanjem o mogućnosti izgradnje nove crkve na području Gornje Vežice. – Isti je zahtjev, odgovorio je u ime Poglavarstva gradonačelnik Obersnel, upućen i od nadbiskupije, većina zemljišta na kojem bi se mogla izgraditi crkva na potezu od OŠ Vežica do robne kuće je u vlasništvu Grada, rješavaju se imovinsko pravni odnosi i za očekivati je da će se to zemljište u dogledno vrijeme staviti na raspolaganje.

Jadranko Jelić (HKDU) je pitao postoji li mogućnost da se cesta u blizini okupljališta mladih “Točka” još bolje osvijetli jer mladi tamo pretrčavaju cestu. Drugi dio njegova pitanja odnosio se na brzinu izvođenja radova u Ciottinoj , odnosno mogu li se radovi i na drugim prometnicama odvijati tako brzo. – Poboljšanja rasvjete su učinjena, odgovorio je Obersnel, stavljena su nova rasvjetna tijela ispod postojeće vegetacije. Što se tiče radova oni se za ceste gdje je Grad investitor uvijek izvode na isti način, no nije uvijek moguće zatvoriti baš svaku cestu na dan – dva ili izvoditi radove noću, jer to otežava promet ili smeta stanare pa se žale.

Vesna Matković (HNS) upitala je da li se može naći neka druga lokacija za izgradnju autobusnog ugibališta u Fužinskoj cesti jer je izgradnjom ceste oduzeto 25 parkirnih mjesta stanarima koji ih godinama koriste. – Obersnel je ispravio navedeni broj parkirnih mjesta, smanjivši ga na 17 te odgovorio da se cesta, odnosno ugibalište za autobuse radi prema projektnoj dokumentaciji i papirima i upravo je MO Drenova taj koji inzistira na izgradnji ceste. Cesta se gradi u interesu velikog broja građana Drenove, a ne pojedinčnih interesa, a osigurano je više parkirnih mjesta nego što će biti oduzeto. Drugi dio pitanja odnosio se na otežano prometovanje i opskrbu u užem centru grada, na lokaciji Mljekarski trg-Kosi toranj- Pavlinski trg zbog izvođenja radova pa je vijećnica tražila odgovor, može li se otvoriti neki alternativni pravac za opskrbu. – Obersnel je poručio svim korisnicima polovnih prostora da je to samo početak, a nakon uređenja slijedi zabrana opskrbe vozilima, već će opskrba dozvoliti samo kolicima, kako se to radi svugdje u svijetu, pa je bolje da se odmah počnu navikavati.

Alen Bošković (HSLS) je komentirao stanje Spomen kosturnice na Trsatu koja je puna grafita, od kojih su neki šovisnistička sadržaja. – Obersnel je odgovorio da se zelenilo i cijeće oko kosturnice redovno održava, a da su za grafite odgovorni oni građani koji su stekli naviku izražavanja svoje kulture na taj način. Za veće zahvate na uređenju treba izdvojiti sredstva kojih trenutno nema.

Ognjen Crnković (HDZ) istaknuo je problem u MO Škurinjska Draga gdje se nalaze barake bivšeg GP Jadran koje su devastirane i naseljene od beskućnika, te problem naplate “provizije” na prakiralištu na obali. – Obersnel je odgovorio da je za rješavanje problema beskućnika u barakama GP Jadran, kao i za uburanje “provizije” nadležan MUP i da vjeruje da će to biti riješeno, ali što se tiče beskućnika ako se to riješi onda se može očekivati “novo događanje naroda”.

Morena Vidmar (Treći blok) postavila je pitanje regulacije prometa na Strmici i prekapanja groblja kućnih ljubimaca. – Za stanje na Strmici krivi su oni koji su tako gradili kuće da se sada ne može niti jedna cesta proširiti. Učinjeni su zahvati na izgradnji kanalizacije i kolektora ali je nemoguće širenje ulica zbog imovinsko-pravnih odnosa. Groblje kućnih ljubimaca jedna je od posebnosti grada Rijeke i ono se sigurno neće prekapati.

Darko Franić (HDZ) u dva je navrata tražio obrazloženje razloga uklanjanja kao i troškove uklanjanja i postavljanja “ležećih policajaca” u ulici Šetalište XIII divizije. – Na pitanje hoće li “ležeći policajci” biti vraćeni natrag nakon Papina posjeta, Obersnel je odgovorio da, ako se budemo pridržavali Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo onda sigurno neće biti postavljeni natrag, ali on osobno misli da bi ih trebalo vratiti ispred škole bez obzira na pravilnik.

Ivan Farkaš (SDP) je postavio pitanje olupina na području Brajde na koje je dobio odgovor Darka Crnković člana Poglavarstva – zaduženog za područje komunalnog sustava, da ih Komunalno redarstvo uklanja ukoliko je to moguće i ukoliko se stvarno radi o napuštenim vozilima.

Alen Kontuš (SDP) je postavio pitanje izgradnje Skate parka. – Obersnel je odgovorio da je to projekt odabran između 10 projekata Mali uče velike i da će biti izgrađen na jednoj od dvije moguće lokacije, najvjerojatnije na Krnjevu.

Ante Matana (HDZ) postavio je pitanje zašto su semafori stalno isključeni. – Regulaciju prometa isključivanjem semafora obavlja pometna policija i oni se isključuju kada policija procjeni da je to potrebno zbog boljeg protoka vozila. Izmijenili smo semafore na Sjevernom koridoru, a ove godine nam slijedi i Južni pormetni koridor, pa će se stanje protočnosti prometa poboljšati, odgovorio je Obersnel.