Više od 30 milijuna kuna godišnje za razne oblike socijalne pomoći

Grad Rijeka započeo je 1993. godine s provedbom socijalnog programa, reguliranim Odlukom o socijalnoj skrbi, u čijem su fokusu osobe izložene siromaštvu ili socijalnoj isključenosti.
Zaštita socijalno ugroženih u Rijeci je na znatno višoj razini od državnog standarda, odnosno od onoga na što je Rijeku obvezao Zakon pa mnogi oblici odnosno vrste socijalne pomoći koje nudi Grad Rijeka predstavljaju nadstandard. Kako je naglasio gradonačelnik Obersnel, Grad Rijeka drugačije je od države odredio cenzuse, odnosno minimalna primanja temeljem kojih netko može zatražiti socijalnu pomoć.

Važećom Odlukom o socijalnoj skrbi propisano je osam uvjeta (socijalni uvjet, uvjet prihoda, posebni uvjet, uvjet tjelesnog ili intelektualnog oštećenja, uvjet korištenja doplatka za djecu, uvjet darivanja krvi, uvjet mirovinskog prihoda, uvjet udomiteljstva) od kojih osoba mora zadovoljiti bar jedan da bi postala korisnik određenih oblika pomoći. Novom odlukom uvodi se uvjet jednoroditeljstva, koji zadovoljava obitelj koju čine dijete, odnosno djeca i jedan roditelj koji sam brine o djetetu odnosno djeci te su im prihodi za 20% viši u odnosu na minimalne prihode (cenzuse) utvrđene za mogućnost primanja određenih oblika gradske socijalne pomoći te uvjet starije radno neaktivne osobe, koji ispunjava osoba u dobi od 65 i više godina, a koja je bez osobnih prihoda, koji se pretežito odnosi na domaćice.
Uz dodavanje navedena dva nova uvjeta, proširen je postojeći Socijalni uvjet.  Novom Odlukom propisano je da Socijalni uvjet ispunjavaju i one osobe koje, temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb, ostvaruju pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu uslugu – uslugu rane intervencije.

Razne oblike socijalne pomoći protekle je godine koristilo preko 12.000 osoba

U uvjetima prihoda povećan je i uvjet minimalnog prihoda za samce. Uvjet prihoda ispunjava Korisnik s prihodom, i to: samac do 2.300,00 kuna, dvočlano kućanstvo do 2.900,00 kuna, tročlano kućanstvo do 3.900,00 kuna, četveročlano kućanstvo do 5.000,00 kuna, ako kućanstvo ima više od četiri člana, cenzus prihoda za svakog se člana povećava za 700,00 kuna.

Novine u Odluci o socijalnoj skrbi su i Pravo na naknadu za troškove isporuke plina, kao dijela troškova stanovanja i Pravo na pomoć za nabavu kućanskog uređaja koji može ostvariti Korisnik – samac koji ispunjava socijalni uvjet – pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. Ovo pravo korisnik može ostvariti jednom godišnje u obliku poklon bona.

S obzirom na to da je riječ o temi koja se tiče svih građana, a posebno socijalno ugroženih kategorija građana, kao i svih institucija i udruga koje se bave zaštitom socijalno ugroženih građana, gradonačelnik Obersnel pozvao je sve zainteresirane da se uključe u Savjetovanje o Odluci o socijalnoj skrbi koje ostaje otvoreno do 13. ožujka 2017.

„Naš je cilj ovu odluku uputiti na Gradsko vijeće koje će svoju posljednju sjednicu održati krajem ožujka, kako bi se mogla primjenjivati već od travnja ove godine. Njome će se broj korisnika socijalnih programa povećati za oko 4.500 korisnika, što će proračun opteretiti za dodatnih 5 milijuna kuna. Procjena da se socijalna ugroženost dotiče osoba s bitno većim primanjima od onih koje država priznaje kao minimum, dio je politike koju Grad provodi i svojevrsna politička odluka“, kazao je gradonačelnik te dodao kako je nova porezna reforma, osobama s najnižim primanjima podigla plaće za nekoliko desetaka kuna, ali ih je time ujedno stavila izvan postojećih gradskih cenzusa kojima bi ostvarili znatno veća prava, stoga je bilo potrebno korigirati cenzuse, kako bi ih zaštitili od siromaštva”.
Razne oblike socijalne pomoći protekle je godine koristilo preko 12.000 osoba, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno preko 30 milijuna kuna, ne računajući pomoći koje pružaju gradska komunalna i trgovačka društva.

Ljiljana Buljan, Srđan Škunca i Irena Miličević

Ciljane izmjene Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke

Na kolegiju su usvojeni i Nacrt konačnog prijedloga odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Rijeke te Nacrt konačnog prijedloga odluke o donošenju izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke. Riječ je, kako je naglasio pročelnik Srđan Škunca, o ciljanim izmjenama strateških dokumenata prostornog uređenja kojima se ti dokumenti usklađuju sa izmjenama zakona, te ujedno nastoji uvažiti okolnosti postojećeg stanja i ostaviti dovoljno fleksibilnosti kako bi se potencijalnim investitorima ulaganja u određena područja učinila atraktivnijim. Razlozi ciljanih izmjena leže u usklađivanju s Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije iz 2013. g., iskustvima proizašlim iz primjene Zakona o Prostornom uređenju usvojenim 2013.g. Izmjene i dopune Plana obuhvatile su potrebu unošenja nove trase obilazne željezničke pruge visoke učinkovitosti, utvrđivanje uvjeta gradnje na područjima sportsko-rekreacijske i ugostiteljsko-turističke namjene u zaštićenom obalnom području mora. Ujedno su provjerene i izmijenjene odredbe gradnje višestambenih građevina koje su u pojedinim slučajevima otežavale gradnju, dok je za pojedina izdvojena građevinska područja izvršena prenamjena, odnosno utvrđene dozvoljene djelatnosti unutar, u cilju omogućavanja gospodarskog razvoja. Izmjenama Plana sportska područja izdvojena su i ugrađena u građevinsko područje naselja, čime je omogućena neposredna provedba plana. Provedena je javna rasprava, uz dva stručna izlaganja. Škunca je kazao kako je interes za javnu raspravu bio iznimno velik. Učestvovalo je 76 sudionika i zaprimljeno 110 primjedbi, od kojih su 34 u cijelosti prihvaćene, 40 djelomično prihvaćeno, dok su preostale, koje su se većinom odnosile na zahtjeve za proširenjem građevinskih zona, odbijene. Dio stanovnika mjesnih odbora Drenova i Grbci potpisao je peticiju protiv uređenja lokacije za reciklažna dvorišta na području njihovog mjesnog odbora, pa su te lokacije izdvojene. Kako je naglasio pročelnik Škunca, u suradnji s mjesnim odborima i stručnim službama KD Čistoća provest će se analiza lokacija. Što se tiče zahtjeva za proširenjem građevinskih zona, riječ je o složenijem pristupu koji zahtjeva puno vremena, dugotrajnu pripremu i analizu svakog pojedinog segmenta. Taj će posao biti potrebno odraditi za neke naredne izmjene strateških dokumenata uvažavajući potrebe ali i smjernice razvoja grada sukladno važećim standardima, kazao je Škunca.

Dio upita bio je vezan uz izgradnju stadiona na Kantridi pa je gradonačelnik pojasnio kako se novi stadion mogao graditi i prije dvije godine, prema postojećoj dokumentaciji. Gradonačelnik Obersnel je kazao kako razumije investitora koji je radi financijske podrške projektu novog stadiona predložio izgradnju hotela i komercijalnih sadržaja, što je sada uneseno u Planove te dodao kako će se oba plana uputiti na ishođenje suglasnosti nadležnom ministarstvu nakon čega slijedi usvajanje od strane Gradskog vijeća.

Osnivanje Direkcije za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU)

Urbana aglomeracija Rijeka odabrana je za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). ITU mehanizam je instrument koji objedinjuje sredstva više europskih fondova kojima se dodatno jačaju urbana područja u svrhu gospodarskog rasta i povećanja kvalitete života građana. Integrirana teritorijalna ulaganja poseban su oblik ulaganja sredstava iz Europskih fondova koji je vezan isključivo za projekte i programe koje oblikuju jedinice lokalne samouprave udružene u urbanu aglomeraciju odnosno urbana područja. Urbana aglomeracija Rijeka ima na raspolaganju 49.588.331,67 EUR za realizaciju svojih projekata. Za obavljanje funkcije posredničkog tijela i ostalih poslova vezanih za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja potrebno je ustrojiti organizacijsku jedinicu koja će obavljati poslove funkcije Posredničkog tijela (PT) integriranih teritorijalnih ulaganja i ostale poslove povezane s implementacijom ITU mehanizma. Stoga je unutar gradske uprave Grada Rijeke kao središta urbane aglomeracije, potrebno osnovati Direkciju za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), u sklopu Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.
Urbanu aglomeraciju Rijeka čine Gradovi Rijeka, Kraljevica, Opatija, Općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička draga i Viškovo.

Nova kulturna vijeća

Zakonom o kulturnim vijećima propisana je obveza osnivanja kulturnih vijeća u gradovima koji imaju više od 20.000,00 stanovnika, pa tako i Grad Rijeka ima sedam tročlanih Kulturnih vijeća koja pružaju stručnu pomoć Odjelu gradske uprave za kulturu pri izradi prijedloga programa javnih potreba u kulturi i njihovog financiranja, sudjeluju u utvrđivanju kulturne politike i daju stručne podloge i mišljenja. S obzirom na to da sadašnjim članovima kulturnih vijeća koncem ožujka 2017. godine istječe mandat, Odjel gradske uprave za kulturu uputio je Javni poziv za predlaganje novih članova kulturnih vijeća,  za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Na objavljeni poziv odazvala se 33 predlagatelja te predložila 32 kandidata.

Za članove kulturnog vijeća za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost Grada Rijeke imenovani su: Davor Hrvoj, dr.sc. Mirna Marić, Ivica Vrkić. Za članove kulturnog vijeća za dramsku umjetnost, ples i pokret: Damir Orlić, dr.sc. Una Bauer, Jelena Lopatić. Za članove kulturnog vijeća za audiovizualnu djelatnost:, Karmen Lhotka Ines Volf, Vanja Jambrović. Za članove kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo: Lea Lazzarich, Darija Zilić, Kristian Novak. Za članove kulturnog vijeća za muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost: Sabina Sabolović, Vana Gović, Nika Rukavina. Za članove kulturnog vijeća za nove medijske kulture: Tomislav Medak, Slobodan Jokić – Dan Oki, Ingeborg Fülepp. Za članove kulturnog vijeća za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara: mr. sc. Alan Braun, dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić i doc. dr. sc. Damir Tulić.
Mandat članova kulturnih vijeća traje četiri godine, a teče od 29. ožujka 2017. godine.