Povodom obljetnice oslobođenja Pećina i cijelog Sušaka od fašizma položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće na spomen obilježju na Stubama trinaestorice strijeljanih na Piramidi.

U ime Grada Rijeke počast je odala zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan.

Vijence su položili,  predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, Vojko Obersnel,  Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, kao i predstavnici Mjesnog odbora Pećine.

U sklopu programa obilježavanja oslobođenja Pećina i Sušaka od fašizma, osim na spomen obilježju na Stubama trinaestorice strijeljanih na Piramidi, vijenci su položeni i na spomen obilježja u Osnovnoj školi Pećine i u Janka Polića Kamova , spomen ploči Nike Katunara.

Podsjetimo, u završnim operacijama za oslobođenje od njemačke okupacije, IV. jugoslavenska armija je u ožujku i travnju 1945. godine razbila njemački 15. brdski korpus, oslobodila čitavu Liku s primorjem, dio Gorskog kotara i otoke Pag i Rab. U nekoliko dana snage IV. armije razbijaju vanjsku obranu Rijeke, oslobađaju Bakar, Krasicu, Hreljin, Grobinšćinu, Škrljevo, i Kostrenu, nakon čega 19. udarna divizija otpočinje u rano jutro 20. travnja, boj za Sušak.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora Željko Ševerdija, član vijeća Dubravka Travalja, ravnateljica OŠ Pećine Jasna Vukonić ŽuničS obzirom na to da nakon cjelodnevnih borbi zbog jake zaprečne vatre njemačkog topništva sa Sv. Ane i Sv. Katarine nisu uspjeli ostvariti u potpunosti cilj, tijekom noći, manje grupice boraca napadaju topničke bitnice na Sv. Ani, što kod ostalih njemačkih posada izaziva paniku i u toj zbrci ujutro 21. travnja 1945. godine 5. brigada i borci 26. divizije kreću u opći napad s Trsata, Vežice i Martinšćice. Nakon žestokih uličnih borbi oko 14 sati izbijaju na Rječinu, oslobodivši Sušak.

Stube trinaestorice strijeljanih povezuju ulice Janka Polić Kamova i Šetalište Trinaeste divizije. Na stubama su Nijemci 10. ožujka 1945. u znak odmazde za dvojicu ubijenih policijskih agenata strijeljali trinaestoro primorskih antifašista, a njihova imena su Antun Baffo, Rudolf Džodan, Miro Kancijanić, Josip Lovrić, Josip Perhat, Antun Pičuljan, Antun Polonijo, Antun Sergo, Dušan Svaglinac, Antun Šarar, Rudolf Tomšić, Ottavio Valić i Alfred Zustović.

Na mjestu strijeljanja 1983. godine postavljena je granitna spomen ploča, a kasnije je iznad stubišta postavljen i spomenik u obliku 13 nepravilno raspoređenih željeznih crvenih cijevi, autora Zvonimira Pliskovca.