Ovaj projekt uključuje uređenje Interpretacijskog centra prirodne baštine u parku s 11 interpretacijskih točaka na Kampusu te staklenike za proizvodnju sjemena/suvenira i pohranu sjemena, kao i postavu interpretacijskih točaka na odredištima prirodne baštine u Rijeci i diljem Županije. Također, izradit će se i akcijski planovi upravljanja za 11 zaštićenih područja, a uredit će se i podzemni dio Zametske pećine. S obzirom na to da je usmjeren turizmu, projekt će uključiti i edukacijske programe za turističke vodiče te promidžbene aktivnosti. Od 16,17 milijuna kuna, kolika je ukupna vrijednost projekta, iz fondova Europske unije osigurano je bespovratnih 11,2 milijuna kuna, odnosno 75% iznosa i to putem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, dok će ostatak osigurati Grad Rijeka i partneri u realizaciji ovog projekta: Primorsko-goranska županija, Javna ustanova Priroda i Turistička zajednica grada Rijeke.

Petar Škarpa, Sonja Šišić, Željka Modrić-Surina, Petar Mamula, Vojko Obersnel, Srđan Škunca i Eda Rumora

Kako je kazao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, inicijativu za pokretanje projekta dao je Prirodoslovni muzej Rijeka. Projekt predstavlja prvu fazu budućeg riječkog botaničkog vrta, ideje koja se razvija već duže godina, no kako trenutno nema natječaja EU koji bi omogućili financiranje tako obimnog projekta, Prirodoslovni muzej predložio je uređenje interpretacijskih centara.
„Za Rijeku je iznimno važno što će se u sklopu projekta urediti Zametska pećina, čime će se otvoriti mogućnost da Riječani i posjetitelji našeg grada vide špilju. S obzirom na to da je Rijeka jedan od rijetkih gradova koji u samom tkivu grada ima pravu pećinu, siguran sam da će Zametska špilja biti prava atrakcija,“ kazao je gradonačelnik Obersnel, koji se, osim Prirodoslovnom muzeju kao inicijatoru, na suradnji zahvalio i Sveučilištu u Rijeci te sveučilišnom Odjelu za biotehnologiju.

Zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula istaknuo je kako je Županija podržala projekt sa željom da prirodnu baštinu naše regije, bez premca po bioraznolikosti čak i u europskim okvirima, uključi u razvoj održivih oblika turizma, kao jednog od načina poticanja razvoja manje razvijenih dijelova županije, poput Gorskog kotara.
„Želja nam je da nakon što Rijeka 2020. godine proslavi prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture, 2021. godine zajedno s Rijekom proslavimo i europsku prijestolnicu prirodne baštine u Primorsko-goranskoj županiji,“ kazao je dožupan Mamula.

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka Željka Modrić-Surina istaknula je kako se natječaj EU pokazao dobrom prilikom za ostvarenje dugo godina planiranog projekta i iskorištavanje postojećih resursa; od očuvane prirodne baštine, prisutne čak i u gradskom području, do znanja iz biotehnologije i zaštite prirode te stručnosti u interpretaciji prirodne baštine.

U ime Javne ustanove Priroda, ravnateljica Sonja Šišić je kazala kako ovaj projekt potiče valorizaciju iznimno vrijedne prirodne baštine našeg kraja, stavljajući je u funkciju održivog razvoja. “Projekt omogućuje oplemenjivanje turističke ponude Rijeke i Primorsko-goranske županije, doprinosi stvaranju tzv. „zelenih“ radnih mjesta, ali i edukaciji lokalnog stanovništva, jer samo ako poznajemo prirodnu baštinu, možemo je i očuvati”, kazala je Šišić.

Direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa izrazio je zadovoljstvo što će se realizacijom projekta obogatiti turistička ponuda cijelog Kvarnera, a posebice što će Rijeka, koja posljednjih šest godina povećava turistički promet po godišnjoj stopi od 20 posto, nakon Riječkog tunela, dobiti još jednu „podzemnu“ atrakciju.

Prezentacija prirodne baštine na otvorenom prostoru u sklopu Kampusa naTrsatu

Prezentacija prirodne baštine na otvorenom, na području Kampusa

Projekt su predstavili pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca i ravnateljica Direkcije za razvoj urbanizam i ekologiju Eda Rumora, istaknuvši kako projekt u prvom redu podrazumijeva uređenje Interpretacijskog centra prirodne baštine Primorsko-goranske županije i to na otvorenom, na području Sveučilišnog kampusa u Rijeci.

Prirodna baština bit će prikazana živim eksponatima biljnih vrsta i multimedijalnim sadržajima, odnosno suvremenom tehnologijom koja koristi  inventivne interpretacijske alate i interaktivnost.

Interpretirat će se i promovirati 11 odredišta u županiji: Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, Geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina, Značajni krajobraz Lopar na otoku Rabu, Natura 2000 područja – Zebar, Lič Polje, Obruč, Platak, Kupska dolina, Osor, okolica Baške te riječki parkovi – Park Mlaka, Park Nikole Hosta i Park heroja.

Svako navedeno područje bit će predstavljeno karakterističnim živim biljnim vrstama, uzorcima stijena i drugim izloženim predmetima, te multimedijalnim interpretacijskim točkama na kojima će se prikazivati kratki dokumentarni filmovi, puštati zvučne kulise, podne projekcije, glasanje životinja i ostali zvukovi karakteristični za određeno za područje. Ovo će predstavljanje pojedinih područja uključiti čak i asocijativne boje svjetlosti, mirise i taktilne uzorke, primjerice strukturu kore drveća, kamena, zemlje, strujanja vode ili puhanja vjetra.

Ideja je predstaviti, promovirati i tumačiti vrijedne elemente prirodne baštine navedenih područja: klimu, reljef, geološku podlogu, floru, vegetaciju, staništa i faunu.

Korištenje energije iz obnovljivih izvora

Svaka multimedijalna interpretacijska točka na području Kampusa bit će opremljena solarnim panelima te će koristiti energiju Sunca za pokretanje sadržaja, a u sklopu Interpretacijskog centra postavit će se i stablo-vjetrolovka, koje će pretvarati energiju vjetra u električnu energiju, te stanica za pretvaranje energije ljudskog kretanja, bicikliranja, u električnu energiju.  Na ovaj način će se promovirati i zaista koristiti energija iz obnovljivih izvora.

Na prostoru Interpretacijskog centra oborinske vode će se prikupljati i koristiti za navodnjavanje i uzgoj biljnih vrsta. Za potrebe održavanja biljnih vrsta, proizvodnju autentičnih „živih suvenira“ tj. sjemenki i sadnica autohtonih biljnih vrsta, te za potrebe ex situ zaštite ugroženih biljnih vrsta navedenih zaštićenih područja, Interpretacijski centar će se opremiti staklenikom s pripadajućom opremom.

Iako fizički ovaj centar prirodne baštine nije smješten u zaštićenom području, on svim svojim sadržajem i interpretacijskim alatima govori o zaštićenim područjima te služi njihovoj promociji i interpretaciji.

Interpretacijski centar će biti u potpunosti dostupan za osobe smanjene pokretljivosti te opremljen natpisima na latiničnom i Braillovom pismu, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Interpretacijske točke u Rijeci i ostalim gradovima i općinama županije

Posebne interpretacijske točke u Rijeci i ostalim gradovima i općinama županije

Projekt obuhvaća i postavljanja Samostalnih multimedijalnih interpretacijskih točaka u odredištima koja se nalaze u samoj blizini prirodne baštine koja se interpretira.

Naime, atraktivne samostojeće motažne multimedijalne interpretacijske točke, napajane isključivo sunčevom energijom, postavit će se na javnim površinama u Rijeci, Delnicama, Mrkoplju, općini Čavle, u Malom Lošinju, na području Vinodolske općine te u Loparu, Baški i Puntu.

Ove će točke predstavljati ishodišna mjesta za same obilaske odredišta. Bit će opskrbljene interaktivnom aplikacijom dostupnom na ekranima osjetljivim na dodir ili putem mobilne aplikacije, a sadržavat će podatke o prirodnim obilježjima samoga područja, prijedloge obilaska relevantne za grupe posjetitelja i trenutnu sezonu te pravila ponašanja na lokaciji. Upućivat će i na ostala odredišta prirodne baštine koja su obuhvaćena cjelokupnim projektom.

Mobilna aplikacija imat će mnoge napredne funkcionalnosti, poput elemenata virtualne tehnologije kod prikazivanja lokalno ili regionalno izumrlih vrsta ili vrsta koje je u prirodi teško zamijetiti.

Za svaku će se lokaciju osmisliti i testirati tri različita edukativna programa kojima će se poboljšati iskustvo posjetitelja, kvaliteta doživljaja zaštićenog područja i svijest posjetitelja o potrebi njegova očuvanja.

Na svakom će se odredištu postaviti i sustav za bilježenje broja posjetitelja, koji trenutno ne postoji niti za jedno obuhvaćeno područje, što će pomoći pri održivom upravljanju brojem posjetitelja u budućnosti.

Pripremit će se i volonterski programi za uključena područja, kako bi se i kroz ovaj vid aktiviranja pojedinaca poboljšala ponuda i održivost turizma u tim područjima.

Projekt predstavljen promotivnim filmom

Edukacija turističkih vodiča

Kako bi se osigurala veća uključenost prirodne baštine odabranih zaštićenih područja u turističke programe i pakete, ali i kvalitetnija interpretacija i razumijevanje značaja zaštićenih područja, osmislit će se i dva puta testno provesti kvalitetna edukacija turističkih vodiča, agencija i ostalih dionika u turizmu  uz njihovo certificiranje za održivi turizam temeljen na prirodnoj baštini Primorsko-goranske županije.

Ova edukacija provest će se kroz 20 sati predavanja i obilazak svih uključenih područja te uz pomoć vanjskih suradnika, stručnjaka za različite aspekte prirodne baštine, a jedan od ciljeva joj je i posredno apelirati na takvo ponašanje posjetitelja i turista kakvo ne ugrožava zaštićena područja.

U svrhu kvalitetnije edukacije djelatnika u turizmu tiskat će se i udžbenik te džepni vodič koji će olakšati kasniji rad na terenu.

Idejni projekt uređenja Zametske pećine

Uređenje unutrašnjosti Zametske pećine

U sklopu projekta planira se urediti unutrašnjost Zametske pećine, geomorfološkog spomenika prirode koji se nalazi na Ludvetovom bregu, između dva nebodera, za kontrolirano posjećivanje.

Kao i za ostala zaštićena područja, i za Zametsku pećinu izradit će se Akcijski plan upravljanja vezan uz posjetitelje te osmisliti i testirati 3 različita edukativna programa, dok će se u neposrednoj blizini špilje postaviti samostalna multimedijalna interpretacijska točka.

Samom uređenju predstoji izrada idejnog projekta uređenja.

Informiranje o projektu i promocija projekta

Kako bi šira javnost saznala što više o ovom vrijednom projektu, uz sve druge oblike informiranja i promocije, napravit će se web-stranica te osmisliti suveniri, poput sjemenki i sadnica značajnih biljnih vrsta.