Prije 10 godina, 30. travnja 1994. godine, pušten je u rad Centralni uređaj za pročišćivanje opadnih voda izgrađen na platou na području Delte. Riječ je o mehaničkom pročišćivaču otpadnih voda u koji dolazi više od 80 posto svih otpadnih voda s područja grada Rijeke i grada Kastva.
Obilježavajući 10. obljetnicu rada CUPOV-a, uređaj je obišao riječki gradonačelnik u pratnji članova Poglavarstva zaduženih za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem i područje komunalnog sustava; mr.sc. Ivicom Plišićem i Darkom Crnkovićem. Rad uređaja i njegov ekološki značaj predstavio je direktor KD Vodovod i kanalizacija,Željko Mažar,koji je naglasio da uređaj zadovoljava potrebe grada Rijeke i šire regije, a na njega će se u narednom periodu između ostalog, spojiti i kanalizacija Grobinštine. Rijeka danas ima oko 250 km kanalizacije, što je još uvijek nedovoljno za potrebe preuzimanja svih otpadnih voda, stoga će se morati ulagati u daljnju izgradnju kanalizacijskog sustava, naglasio je Mažar. Prema Državnom planu za zaštitu vode, Rijeka je jedan od gradova koji ima obvezu izgraditi biološki i kemijski pročišćivač otpadnih voda do 2010., što će vjerovatno biti i sastavni dio obveza koje će Hrvatska morati ispuniti pri ulasku u Europsku uniju.
Gradonačelnik Obersnel je sa zadovoljstvom istaknuo da završetkom izgradnje kolektora Pećine, Draga i Kantrida, grad Rijeka gotovo da i nema direktnog ispusta u more i za sada je jedini grad na našoj strani Jadrana, koji ima uređaj za pročišćavanje takve vrste. Preostaje izgraditi biološki i kemijski pročišćivač, što će biti izuzetno skupa investicija, ali će se i ona morati izvesti ukoliko želimo zaštititi naše more i okoliš.
Mehanički pročišćivač otpadnih voda ima kapacitet od 3 000 litara u sekundi, a putem sustava osnovnih kolektora i glavnoga kolektora, u njega dolazi više od 80 posto svih otpadnih voda s područja grada Rijeke i grada Kastva. Uređaj se sastoji od grubih i sitnih rešetki koje pročišćuju krupne plivajuće tvari i sitne plivajuće čestice te pjeskolova, odnosno mastolova, kojim se iz otpadnih ovda odstranjuju šljunak i pijesak te masti i ulja. Ovako očišćena otpadna voda se pomoću podmorskog ispusta dugog 550 metara, a na dubini od 45 metara ispušta u more. Sav tehnološki otpad, koji nastaje na CUPOV–u, zbrinjava KD Čistoća.
Ukupna količina zbrinutog otpada u 2003. godini iznosila je oko 760 m³. Ukupna količina pročišćene otpadne vode na uređaju u 2003. godini iznosila je 9.200 000 m³3. Pomoću računalnog centra nadzire se i upravlja svim postrojenjima CUPOV –a te uređajima i postrojenjima na kanalskom sustavu Grada Rijeke. Ukupna cijena izgradnje uređaja iznosila je oko 12,5 mil Eura.
Olujno jugo u studenom 2000.godine znatno oštetilo ili djelomično uništilo sustav obalne zaštite, sačinjen od većih kamenih blokova, temelje zaštitnoga betonskog zida i betonske temelje ogradnih stupova. Stoga se nakon pregleda Ministarstva zaštite okoliša i prostornoga uređenja krenulo u sanaciju toga sustava, odnosno platoa na kojem je izgrađen CUPOV te zaštitnoga zida. Radovi su, nakon svih prethodno obavljenih priprema, započeli sredinom svibnja 2003. godine, a okončani su na samom završetku 2003. godine. Ukupna vrijednost izvedenih radova na sanaciji iznosila je 17 milijuna kuna. Tijekom ovih zahtjevnih i opsežnih radova, ukupno je ugrađeno oko 90.000 m3 kamenoga materijala, od čega 16.000 m3 u obrambeni zid.