Josip Ostrogović (HDZ) je postavio pitanje o nedostatku neadekvatnog parkirnog prostora i kolnog prilaza poslovnoj zgradi Ruting u Čandekovoj ulici. Kako je naveo, Gradski ured za prostorno uređenje još 1997. godine je izdao lokacijsku i građevinsku dozvolu za izgradnju te poslovne zgrade za što je preduvjet po odredbama Prostornog plana bio napraviti i odgovarajući kolni prilaz i osiguran broj parkirnih mjesta. Lokacijskom dozvolom bilo je predviđeno da parking sa istočne strane zgrade bude sastavni dio građevne čestice te zgrade, ali Grad Rijeka nikada poslije gradnje nije želio dati u prodaju i taj preostali prostor radi formiranja građevinske čestice pa zgrada ni nema svoj vlastiti parking i nesmetan kolni prilaz. Ostrogovića je zanimalo hoće li Grad Rijeka riješiti problem nedostatka adekvatnog parkirnog prostora i kolnog prilaza za tu zgradu, istaknuvši kako bi to omogućilo normalno poslovanje poduzetnika koji tamo obavlja svoju djelatnost.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je upoznat s problematikom te kako je održano više sastanaka s gospodarskim subjektom koji je vlasnik navedene auto kuće. Osvrnuvši se na spomenutu dokumentaciju iz 1997. godine istaknuo je kako se od tada dogodio čitav niz promjena zakonskih regulativa kao i nadležnosti pojedinih gradskih odjela te kako prema tada važećim zakonima građevina se mogla izgraditi i bez adekvatnog pristupa, što se u međuvremenu promijenilo. Ostrogoviću je dodao i kako on nije rekao da je spomenuti poduzetnik samoinicijativno, parking koji se trebao nalaziti u podrumu zgrade, prenamijenio za potrebe servisa. Filipović je objasnio i kako je s ciljem smanjenja opterećenja na parking uz zgradu prije nekoliko mjeseci uvedena i naplata parkiranja što bi trebalo povoljnije utjecati na poslovanje poslovnog subjekta. Dodao je i kako ne vjeruje da će navedeni poduzetnik napustiti Rijeku te da će se potruditi, ukoliko trenutna situacija ne bude adekvatna, pronaći neka nova rješenja koja Gradu stoje na raspolaganju, ali da kako je obavješten od nadležnih odjela i temeljem zakonskih procedura, prodaja parkirnog prostora nije moguća.

Ostrogović je odgovorio kako je uvedena naplata parkiranja proizvela još veći problem jer su automobili sada parkirani izvan označenih parkirnih mjesta. Dodao je kako je, čitajući dokumentaciju iz 1997. godine, mišljenja kako je Grad Rijeka navedenog poduzetnika doveo u zabludu, te kako bi Grad za njega, ali i druge poduzetnike koji su se našli u sličnoj situaciji, trebao pronaći adekvatno rješenje kako oni svoje poslovanje iz Rijeke ne bi premjestili u neki drugi grad.

Ostrogović je zatražio i pisani odgovor na svoje pitanje.

Kristijana Čarapića (SDP) je zanimalo zašto je Trsatska gradina ostala bez koncesionara.

Gradonačelnik Marko Filipović je podsjetio kako je Gradsko vijeće temeljem prijedloga gradonačelnika svojevremeno Trsatsku gradinu kao i tunel koji spaja crkvu sv. Vida i Osnovnu školu Dolac predalo na upravljanje Turističkoj zajednici Grada Rijeke.

Što se tiče trenutne situacije, rekao je kako je Turistička zajednica provela javni natječaj za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na Gradini i da je odabrana tvrtka Rives d.o.o., koja je, nažalost, nakon dva mjeseca pregovora s nadležnim konzervatorskim odjelom odustala od svojih početnih namjera, budući da nisu dobili potrebnu suglasnost za planirano uređenje prostora Gradine. Dodao je kako je time nastao i problem realizacije manifestacije Ljeto na Gradini, čiju je provedbu u tom trenutku preuzela Turistička zajednica grada Rijeke te kako je program već i započeo. Temeljem toga, postignut je i izvanredni dogovor s drugom tvrtkom koja će upravljati ugostiteljskim objektom na Gradini kako bi program Ljeta na Gradini u tom segmentu bio adekvatno popraćen, te kako će se u skorijem roku raspisati novi natječaj za koncesionara prostora Trsatske gradine.

Tea Mičić Badurina (PGS) u svom se pitanju osvrnula na neprofesionalno izvedene radove na POS-ovim stanovima na Martinkovcu. Kako je rekla, stanari sva tri stambena bloka, uselili su se u stanove proje godinu i pol dana, međutim kako su im predani stanovi u kojima i dalje nije napravljena vertikalna hidroizolacija u tlu ispod fasadnog sokla radi čega prizemni stanovi budu poplavljeni poslije svake veće kiše, kako su i dalje vidljiva puknuća na fasadi, kako treba sanirati hladni most na fasadi kao i nosače balkonskih ograda koji su korodirali. Dodala je i kako stanari od useljenja još uvijek imaju zabranu korištenja dimnjaka.

Podsjetila je i kako je na sjednici Gradskog vijeća u veljači gradonačelniku postavljeno isto pitanje te kako je tada odgovorio da je većina problema otklonjena ili da će se uskoro ukloniti, međutim kako se to do sada nije dogodilo.

Zanimalo ju se je li ustanovljena nečija konkretna odgovornost za navedeno, hoće li netko platiti penale za posao koji nije odrađen prema pravilima struke i hoće li se takvi izvođači i takav nadzor i dalje moći javljati na javne natječaje Grada Rijeke.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako je svjestan spomenutog problema, kako nitko ne bježi od odgovornosti te kako je poduzet cijeli niz radnji, te kako su se neki od navedenih problema u međuvremenu riješili. Dodao je kako je odgovornost izvođača radova u smislu ugradbe materijala, dokaza kvalitete, provedbe tehničkog pregleda, dobivanja uporabne dozvole i svega onoga što proces gradnje podrazumijeva. Rekao je da, koliko je njemu poznato, jednoj od stanarki je ponuđeno da joj se plati najam adekvatnog stana dok se u njezinom stanu izvode opsežniji radovi na hidroizolaciji, međutim kako ona na to nije pristala što izvođača dovodi u poziciju da potrebne radove puno teže može napraviti. Gradonačelnik je dodao i kako izvođač radova ne bježi od odgovornosti te kako vjeruje da će, uz potrebnu suradnju stanara navedeni problemi u narednom periodu biti otklonjeni, kako mu je žao što je do te situacije došlo te da se čini sve kako bi se problemi riješili unutar garantnog roka.

Mičić Badurina je zatražila pisani odgovor rekavši kako smatra da nije dobila odgovor na svoja pitanja.

Vedran Vivoda (AM) u svom se pitanju osvrnuo na problem parkinga u centru grada, rekavši kako se novac dobiven od prodaje zemljišta za izgradnju novog autobusnog kolodvora nije iskoristio za izgradnju novih garaža, te kako privremeni parking na Delti s otvorenjem kasni četiri mjeseca. Vivodu je zanimalo zašto parking još nije otvoren, na koji način su formirane cijene naplate po satu parkiranja i koliko ima obiteljskih parkirnih mjesta, budući da mu se iscrtana čine premalena.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako je svjestan kako su radovi na otvaranju novog parkirališta kasnili, ali je i najavio kako će se parking otvoriti 22. srpnja te kako će parkiranje do 1. kolovoza biti besplatno za sve građane. Što se tiče cijene parkiranja, Filipović je dodao kako smatra da u kontekstu posebice drugih gradova na obali, Rijeka plus vodi korektnu politiku formiranja cijena.

Osvrnuo se i na izgradnju novog autobusnog kolodvora podsjetivši kako je Gradsko vijeće tada podržalo predloženu odluku prodaje zemljišta te kako će se izgradnjom novog kolodvora riješiti jedan dugogodišnji problem kojeg Rijeka ima. Rekao je i kako su postojale dvije opcije, da se Grad zaduži oko 80 milijuna eura za izgradnju novog kolodvora ili da se pronađe privatni partner i na taj način osigura izgradnja objekta u kojem će biti oko 800 parkirnih mjesta, od čega je prema ugovoru potrebno osigurati i oko 150 mjesta za građane s povlaštenom parkirnom kartom.

Vijećnik Vivoda odgovorio je kako novcem od prodaje zemljišta za novi autobusni kolodvor nije izgrađena niti jedna kvartovska garaža kao što je bilo obećano. Rekao je i kako smatra da nije dobio odgovor na pitanje temeljem čega se formiraju cijene parkiranja te je molim pisani odgovor.

Marijan Šegota (Most) postavio je pitanje o mogućnostima ukopa pokojne Tajane Mladenić u Aleji hrvatskih branitelja na Drenovi. Kako je istaknuo, Mladenić je rođena u Rijeci, sudjelovala je u Domovinskom ratu od početka gdje je i ranjena. 2006. godine se preselila u Istru, međutim, 2019. godine je umrla u riječkoj bolnici. Posljednja joj je želja bila da bude pokopana u Aleji branitelja, međutim temeljem zakona kao i zaključka donesenog na sjednici Gradskog vijeća iz 2020. godine tu mogućnost imaju samo branitelji koji su u trenutku smrti imali prebivalište u Rijeci. Iz tog razloga zahtjevi obitelji za pokapanjem posmrtnih ostataka u Aleji branitelja se odbijaju te je Šegotu zanimalo što se može učiniti po tom pitanju.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako iznimno cijeni doprinos svih branitelja u Domovinskom ratu, međutim kako pokojna Tatjana Mladenić od 2006. do 2019. godine nije imala prebivalište na području grada Rijeke. Gradonačelnik je rekao kako razumije želju njezine obitelji, međutim kako bi udovoljavanje tom zahtjevu bilo protivno zakonskim propisima, te kako je siguran da niti jedan hrvatski branitelj ne bi želio da se hrvatski zakoni ne poštuju. Dodao je kako su gotovo sva prava građana bazirana na mjestu prebivališta te kako, nažalost, ovom zahtjevu nije moguće udovoljiti.

Marijan Šegota je rekao kako će iz kluba Mosta do jeseni pokušati pripremiti prijedlog izmjene odluke Gradskog vijeća o ovoj temi.

Davor Štimac (Nezavisni) je postavio pitanje zašto se grad adekvatno ne pere, barem tijekom ljeta i iznimno visokih temperatura.

U svom odgovoru direktor KD Čistoća Bojan Jurdana je rekao kako se prema točno utvrđenom programu određene ulice peru, pretežno u noćnim satima te kako se pritom koriste strojevi za pometanje i strojevi za pranje.

Štimac je zatražio pisani odgovor koje točno ulice se peru i kada.

Ana Trošelj (PGS) je postavila pitanje vezano uz asfaltiranje ulice Paškinovac rekavši kako su u sklopu prioriteta MO Drenova ti radovi trebali biti započeti, međutim kako se po tom pitanju ništa ne događa.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio da je prema prioritetima Vijeća MO Drenova postojala stavka asfaltiranja dijela ulice Paškinovac od broja 7 do broja 21, međutim kako na tom dijelu nisu u potpunosti razriješeni imovinsko-pravni odnosi te da cesta zato nije neasfaltirana. Planirana sredstva stoga su prenamijenjena i to na sanaciju kolnika u Ulici Drenovski put, sanaciju kružnog toka na raskrižju ulica Bok i Ive Lole Ribara te sanaciju rubnjaka u Fužinskoj ulici.

Gradonačelnik je dodao i kako nada da će se navedeni imovinsko-pravni odnosi što prije riješiti te da će se tada izvesti potrebni radovi asfaltiranja.

Nadju Poropat (SDP) je zanimalo što se sve poduzima kako bi program uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja bio sprema za uvođenje u riječke osnovne škole u nadolazećoj školskoj godini.

Gradonačelnik Marko Filipović je objasnio kako je završena edukacija za provoditelje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja koji će se od sljedeće školske godine kao izvannastavna aktivnost provoditi u osnovnim školama Centar, Kantrida, Dolac, Ivan Zajc, Podmurvice i Vežica.

Kroz program će učenici dobiti suvremena znanja iz različitih tema poput mentalnog zdravlja, zdravih načina života, važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, emocionalne i socijalne dobrobiti mladih, rodne ravnopravnosti te prevencije ovisnosti i rizičnog ponašanja. Filipović je dodao kako je Grad Rijeka voljan ustupiti sve potrebne materijale kao i svoje znanje ostalim jedinicama lokalne i regionalne samouprave po istom principu kao i s Građanskim odgojem i obrazovanjem kojeg su mnogi u Hrvatskoj već preuzeli. Objasnio je i kako je kurikulum Zdravstvenog odgoja i obrazovanja predstavljen i svim ravnateljima riječkih osnovnih škola.

Adrijano Rogić (HDZ) postavio je pitanje oko provedbe novog sustava prikupljanja komunalnog otpada čija je primjena započela u pojedinim mjesnim odborima. Upitao je gradonačelnika je li upoznat s izazovima s kojima se građani susreću, te kako su neki građani provedbom novog sustava stavljeni u neravnopravni položaj. Dodao je kako je odabrani model prikupljanja komunalnog otpada bio predstavljen kao modularan i multifunkcionalni sustav koji je trebao rezultirati čišćim gradom, poticati građane na razdvajanje otpada te u konačnici rezultirati potencijalno manjim računima građana.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako uvođenje svake promjene pa tako i kada je riječ o uvođenju modela individualiziranog prikupljanja otpada postoje određeni izazovi s kojima se građani susreću te kako je on o tome obavješten. Objasnio je kako je novi sustav za sada uveden u rubnim dijelovima grada u kojem se pretežno nalaze obiteljske kuće i kako tu sustav više-manje fukncionira dobro, ali da je svjestan da se više problema može javljati kako se sustav bude počeo uvoditi u mjesne odbore s višestambenim objektima. Uvijek treba proći određeno vrijeme kako bi neki sustav zaživio, ali ako je gledati po iskustvo jedinica lokalne samouprave u okolici Rijeke koji imaju isti sustav prikupljanja otpada, on dobro fukncionira. Gradonačelnik je rekao kako je vidljivo da se jedan dio građana i neodgovorno ponaša prema prikupljanju otpada te kako takvo ponašanje treba sankcionirati. Apeliram na građane da prihvate ovaj sistem gospodarenja otpadom jer on znači više reciklabilnih frakcija što ima pozitivne utjecaje na okoliš, ali i da se odgovorno ponašaju prema svojim obvezama, jer grad je čist onoliko koliko svi tome doprinosimo, a ne samo onoliko koliko Čistoća čisti., rekao je Filipović.

Vijećnik Rogić je rekao kako su se u neravnopravnom položaju uvođenjem novog sustava našli umirovljenici i samci, zbog količine od 30 litara otpada po bacanju, kao i roditelji s malom djecom koja još uvijek nose pelene. Također je istaknuo i neravnopravnost u cijeni ključa ili kartice za otvaranje spremnika istaknuvši kako su stanovnici Zameta svoj ključ platili 62,50 eura u odnosu na građane Srdoča koji su karticu platili 12,50 eura.

Valter Štefan (HDZ) također je imao pitanje vezano za ukop posmrtnih ostataka Tajane Mladenić, rekavši kako ne razumije kako osoba koja je rođena, školovala se i radila u Rijeci nema pravo na ukop u Aleji branitelja. Zanimalo ga je brane li tu mogućnost gradski ili državni propisi.

Gradonačelnik Filipović dostavit će odgovor pisanim putem.

Marin Račić (Nezavisni) imao je pitanje vezano uz projekt rekonstrukcije zgrade Exoprtdrva. Zanimalo ga je temeljem kojih ulaznih parametara je definiran projektni zadatak, koje su potrebe grada za pojedinim tipom prostora, koji je plan korištenja u komercijalne i nekomercijalne svrhe, je li napravljena analiza koji su deficitarni prostori u gradu koje bi ova prenamijena zadovoljila, te je li provedena studija isplativosti. Problematičnim je Račić istaknuo i to što je projektni zadatak rađen od strane tima Rijeka sporta koji nisu vezani uz odjel koji se bavi planiranjem grada.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Rijeka sport definiran kao nositelj aktivnost u samoj realizaciji ovog EU projekta koji je ušao i u Strategiju razvoja integriranih teritorijalnih ulaganja području Urbane aglomeracije te kako je sukladno tome definiranje idejnog projekta rađeno sukladno svim zakonskim procedurama.

Što se tiče definiranja projektnog zadatka rekao je kako nisu bili uključeni samo djelatnici Rijeka sporta nego i svi nadležni gradski odjeli kao i konzultanti koji su sagledavali mogućnosti korištena tog prostora za razne potrebe, od organizacije manifestacija u kulturi, pa sve do zadovoljavanja potreba poduzetnika. Filipović je dodao kako se nada da će taj projekt brzo biti doveden do faze realizacije, te da će Rijeka dobili multifukncionalan prostor namijenjen prije svega građanima

Marin Račić je zatražio proširen pitani odgovor na svoje pitanje, uz napomenu da je već slao pitanje oko iste tematike pisanim putem.

Iva Rinčić (Nezavisna) je rekla kako je gradonačelnik Filipović u kampanji najavio izgradnju 1000 stanova, međutim kako je do sada je izgrađeno 90 stanova na Martinkovcu koje je započeo njegov prethodnik Obersnel, te kako se posljednjih mjeseci govori o izgradnji tek 30 novih POS stanova na Zametu. Dodala je i kako se na listi za te stanove nalazi 800 ljudi. Podsjetila je i kako je Grad procijenio vrijednost izgradnje na nešto manje od 2 milijuna eura, da je najbolja ponuda bila oko 3,3 milijuna eura te kako je prije nekoliko dana gradonačelnik izjavio da razmatra opcije, nakon čega je cijeli postupak za gradnju i izradu projektne dokumentacije poništen. Zanimalo ju je koji su razlozi poništavanja natječaja je li građane na listi pitao bi li radije kupili stan ili ga unajmili, budući da je to, kako je istaknula Rinčić, bila jedna od gradonačelnikovih ideja.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako je pitanje izgradnje novih stanova pitanje koje mora riješiti Strategija priuštivog stanovanja na razini Hrvatske, s obzirom da živimo u visokocentraliziranoj zemlji gdje se samo 12 posto javnog novca troši na regionalnoj i lokalnoj razini.

Dodao je kako model POS-a omogućava kupovinu povoljnijih stanova, međutim kako je taj model izgubio smisao jer država uvjetuje najnižu cijenu kvadrata između 1300 i 1400 eura, dok je situacija na tržištu takva da praktički nema kvadrata jeftinijeg od 2000 eura po kvadratu.

Što te tiče POS stanova na Zametu, na nama je bila teška odluka da kažemo da po tim uvjetima stanove nećemo prodavat nego da ćemo u sljedećem natječaju ići na mogućnost dugoročnog najama i da će, ukoliko se Gradsko vijeće s time bude složilo natječaj biti ponovljen te da će stanovi ipak biti izgrađeni sredstvima Grada Rijeke putem Agencije za poticajnu stanogradnju.

Iva Rinčić je gradonačelniku odgovorila kako su svi svjesni cijena na tržištu nekretnina, ali da je jasno i da gradonačelnik želi otkloniti svoju odgovornost i prebaciti je na državnu razinu.

Maša Magzan (Nezavisna) se osvrnula na postavljanje kanalizacijskog otvora na djelu Ulice Đure Šporera u Starom gradu koji je postavljen na dijelu ceste koja je pokrivena starim kamenim kockama te ju je zanimalo po čijem nalogu je taj otvor postavljen.

Pročelnica UO za komunalni sustav Maja Malnar je odgovorila kako je prema informacijama dobivenim iz Rijeka plusa intervencija na toj lokaciji napravljena na izričitu zamolbu Prve policijske postaje prilikom čega je samo izvršena sanacija postojećeg stanja granitnih kocki i okolnog stanja kako bi se omogućio lakši prolaz policijskih vozila te kako su granitne kocke sanirane prema postojećem stanju te da nikakve druge intervencije nisu učinjene.

Magzan je odgovorila kako se nikakve korekcije u staroj jezgri ne smiju raditi bez odobrenja konzervatora te da se o tome trebalo voditi brigu.

Ljiljana Cvjetović (HSU) je imala pitanje oko zvonjave crkvenih zvona ističući da zvona u centru grada zvone učestalo i jako bučno što je neugodno za stanovnike užeg centra grada.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako ovo pitanje nije u direktnoj nadležnosti izvršne vlasti, da Zakon o zaštiti od buke jasno kazuje kako zvona vjerskih objekata ne podliježu tom zakonu, a kako glasnoća crkvenih zvona ne podliježe ni mjerenjima buke sukladno pravilniku o zaštiti od buke.

Gradonačelnik je ponudio da ukoliko bi bilo potrebe da se može o ovoj temi razgovarati s riječkim nadbiskupom.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) je uputio pitanje vezano uz pročišćivač na Delti koji se trenutno gradi. Konkretno ga je zanimalo gdje će se odlagati mulj koji će nastati nakon pročišćavanja, hoće li on smrdjeti te zašto se nije inzistiralo na postavljaju uređaja trećeg stupnja?

Na pitanje je odgovorio direktor KD Vodovod i kanalizacija Andrej Marochini koji je rekao da će se pitanje mulja rješavati na generalnom planu na nivou Hrvatske te da će se zbrinjavati kroz cementaru. Što se tiče mirisa, mulj se suši na 90 posto što znači da se miris ne bi trebao osjetiti. Što se tiče trećeg stupnja pročišćavanja, Marochini je rekao kako je idejni projekt izrađen 2015. godine, kako se zadnje dvije, tri godine tek govori da će se u budućnosti tražiti veći stupanj pročišćavanja, međutim kako je u razgovoru s Europskom komisijom prije par godina rečeno kako smatraju da treći stupanj kod nas za sada još nije potreban, te kako nam oni financiraju izgradnju drugog stupnja za što je procjena da nam je za sada dovoljno.

Salečić je zatražio pisani odgovor.

Petra Mandić (Most) također je postavila pitanje vezano uz probleme koji se javljaju na POS-ovim stanovima na Drenovi i Martinkovcu te ju je zanimalo kako su ti stanovi dobili uporabnu dozvolu te jesu li zbog toga pokrenuti neki procesi za sankcije.

Gradonačelnik Marko Filipović dostavit će pisani odgovor.

Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) postavio je pitanje sanacije zida na Škurinjama o čemu se već ranije govorilo na Gradskom vijeću, istaknuvši kako su se sada otvorile mogućnosti da Grad sanira spomenuti zid iako se radi o državnom vlasništvu.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je navedeni zid više od 20 godina bio u vlasništvu države te kako ista nije činila ništa za njegovu sanaciju, a sada je on prebačen u nadležnost jedinice lokalne samouprave.

Rekao je kako UO za komunalni sustav i UO za upravljanje imovinom čine sve da do sanacije zida dođe, međutim kako smatra da bi taj trošak treba snosit onaj koji je bio vlasnik i neodgovorno se ponašao prema svojoj imovini niz godina.

Milaković je zatražio pisani odgovor u kojoj je fazi projekt sanacije.

Danijelu Bradamante (SDP) je zanimalo kolika sredstva Grad Rijeka ulaže u razne oblike pomoći iz svog socijalnog programa poput pomoći s troškovima vrtića, za nabavku školskog pribora, za produženi boravak i troškove obrazovanja i prijevoza te na koji način se prati povećanje troškova života koji sigurno najviše opterećuju građane s najnižim primanjima.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života intenzivno prati sve parametre troškova života svih građana i temeljem toga je raspisan poziv korisnicima socijalnog programa Grada Rijeke koji je otvoren  od 15. srpnja do 20. rujna  te je pozvao građane koji su korisnici Socijalnog programa da dostave potrebnu dokumentaciju kojom mogu ostvariti određena prava. Podmirujemo boravak djece u predškolskim ustanovama, poklanjamo poklon bon učenicima osnovnih škola za nabavku školskog pribora, podmirujemo troškove cjelodnevnog boravka u osnovnim školama, dajemo novčana pomoć za obrazovanje redovitih učenika srednjih škola i studente kao i za podmirenje troškova javnog gradskog prijevoz za srednjoškolce i studente. Za sve ove mjere u proračunu za ovu godinu planirano je nešto više od 4 milijuna eura, rekao je gradonačelnik i dodao kako je usvajanjem rebalansa proračuna kao i amandmanom vijećnika Davora Štimca povećan i iznos naknade troškova za slobodno ugovorene najamnine u 2024. godini.

Sabinu Marov (Most) je zanimala funkcionalnost pothodnika koji povezuje područje ispred Pallaza Modello i riječku tržnicu, konkretno zašto pokretne stepenice rade samo u jednom, a ne u dva smjera.

Gradonačelnik Marko Filipović uputit će pisani odgovor na pitanje.

Marina Barača (SDP) je zanimalo kakvi su planovi Grada Rijeke vezani uz smjer razvoja i komercijalizacije kulture grada s obzirom na neke od velikih projekata u proteklim godinama poput činjenice da se Rijeka nosila titulu Europske prijestolnice kulture, da je otvorena nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka, ali i da se nedavno na Korzu otvorila nova knjižara.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako će dugoročno najbolji odgovor na ovo pitanje dati Strategija razvoja kulture grada Rijeke na kojoj su radili i djelatnici riječkih ustanova u kulturi kao i dionici nezavisne kulturne scene.

Što se tiče razvoja Art kvarta,  gradonačelnik je rekao kako misli da je on potpuno zaživio što se i vidi po posjećenosti raznih manifestacija koje se tamo održavaju, te kako ga veseli i broj novoupisanih članova Gradske knjižnice Rijeka. Dodao je kako smatra da je Rijeka s potporama izdavaštvu i antikvarijatima napravila jedan iskorak u nacionalnim okvirima te kakvo je siguran da će nova Strategija razvoja dati novi zamašnjak razvoju kulture u Rijeci.

Iva Davorija (Možemo) se osvrnula na izgradnju pročišćivaća na Delti postavivši pitanje na koji način se predviđa kontrola sastava bio plina, gdje je predviđeno njegovo ispuštanje te koliki su radijusi i zona opasnosti u slučaju akcidenata u sustavu bioplina prema posljednjoj reviziji projektne dokumentacije. Zatražila je pisani odgovor na pitanje.

Nebojša Zelić (Možemo) je imao pitanje vezano uz Urbanistički plan uređenja sportskog područja Kantrida, konkretno u kojoj su fazi izrade Idejnog rješenje s detaljnim položajem i oblicima zgrada i svih drugih građevina u obuhvatu i Konzervatorski elaborat, izrađuje li ih Grad ili vanjski izraživači. Ako je za neku od podloga zatražena izrada izvana je li provedena javna nabava i ako jest tko ju je izradio i koji su rokovi izrade.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovor će dostaviti u pisanom obliku.

Petra Petrinića (SDP) je zanimalo koja su zdravstvena i ekološka očekivanja vezana uz projekt izgradnje pročišćivaća otpadnih voda na Delti, koja je dinamika realizacije projekta i kada bi radovi mogli biti završeni odnosno kada bi postrojenje moglo biti pušteno u rad.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako je ishođena lokacijska dozvola te kako predstoji još ishođenje pet građevinskih dozvola po fazama realizacije projekta koji podrazumijeva izgradnju upravne zgradu s pristupnim prometnicama, novi most preko Rječine, ojačanje temeljnog tla uređaja za pročišćavanje voda, spojni cjevovodi i kopnenu dionica podmorskog ispusta te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Urbane aglomeracije. Dodao je i kako je riječ o najvećem projektu koji se trenutno provodi na području aglomeracije. Planiranom dinamikom predviđeno je da sljedeće godine bude završena upravna zgrada, a do 2027. da uređaj bude u potpunosti završen čime će se osigurat mogućnost da voda koja se ispušta u Kvarnerski zaljev bude na višem stupnju pročišćavanja nego što je to danas osiguravajući tako čisto more i prirodne resurse.

Gradonačelnik je dodao kako vjeruje da će izvođač radova završiti izgradnju u planiranim rokovima i predviđenim sredstvima.