Iva Rinčić (Nezavisni) je postavila pitanje vezano uz projekt najavljen još 2008. g. na lokaciji između područja Rastočine i Kozala, na kojem je nekada djelovala propala tvrtka Instalater. Zemljište je kupila tvrtka Energoplan, čiji je vlasnik najavio izgradnju stambeno poslovnog projekta, s vrtićem i za to područje prijeko potrebnom garažom sa preko 1000 mjesta jer stanovnici tog dijela grada muku muče s parkingom. Bivši je gradonačelnik 2010. godine najavio da izgradnja uskoro počinje.Tada je donesen Detaljni plan uređenja i zbog izrade dokumentacije početak radova prolongiran u 2011.g. Od tada se ništa nije dogodilo. Vlasnik tvrtke je preminuo a tvrtka Energoplan otišla u stečaj. Cijeli je prostor 2019.g.  sravnjen s zemljom. Na web stranici tvrtke koja je sada vlasnik neko je vrijeme bila informacija o tom projektu, ali je sada više nema. Zanima ju hoće li se konačno na toj lokaciji nešto kvalitetno i funkcionalno izgraditi.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio kako je odgovor na to pitanje kompleksan. 2008. godine, Filipović je bio član Poglavarstva zadužen za urbanizam. Dobro se sjeća svih razgovora s investitorima koji su inzistirali na donošenju DPU i izgradnji multifunkcionalne građevine s tri stambena tornja i značajnim brojem stanova. Oni su tu lokaciju kupili, a Grad Rijeka je zamijenio manji, istočni dio parcele na toj lokaciji za jedan teren na Trsatu, kako bi ga namijenio za izgradnju vrtića. Sukladno planovima koji su još uvijek važeći, to je i danas tako. Podsjetio je kako je 2008. g. nastupila kriza, nakon koje je investitor tražio optimalnija rješenja. Točno je da je 2019.g. teren raščišćen i izvršena geološka bušenja. U proteklih godinu dana, koliko je on na funkciji gradonačelnika, nije bilo kontakata sa strane investitora. S obzirom da je riječ o privatnom investitoru, on je jedini koji može odlučivati  o dinamici realizacije projekta. Pokušao ih je kontaktirati, no nisu iskazivali volju da sada krenu s izgradnjom, vjerojatno potaknuti trenutnim visokim cijenama građevinskog materijala, no to ne znači da se projekt neće realizirati. Planska dokumentacija je donesena i prema njoj se može zatražiti građevinska dozvola i temeljem te dozvole pristupiti gradnji.

Maša Magzan (Nezavisni) je kazala kako se saga sa obnovom OŠ Centar nastavlja. Upoznata je da je od 18. svibnja na gradilištu novi izvođač. Prema informacijama koje je dobila učinjen je izvid temeljem kojeg je otkriveno da je zaštitna krovna folija uslijed atmosferskih prilika oštećena, pa je tijekom kiša posljednjeg vikenda došlo do prodora vode. Folija koja je postavljena radi zaštite od oborina ne funkcionira. Upravo se to dogodilo ovaj vikend jer je voda prodirala na sve strane. Djeca su morala biti preseljena u prizemlje zgrade. Zanima ju zbog čega pokrivanje crijepom nije bila primarna stvar koju je izvođač trebao napraviti da se spriječi ovakva situacija i zašto nije prvo postavljena nova zaštitna cerada, i zašto se nije vodile veća briga o zaštiti djece.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio kako su vijećnici upoznati  s problemima koji su postojali s odabranim izvođačem, s kojim je na koncu ugovor raskinut. Novi izvođač je uveden u posao. Što se postava hidroizolacije na daščanoj konstrukciji, ako je oštećena, zgrada se mora zaštiti i onda je naravno to prioritet. Sigurnost djece nikad nije bila upitna. Što se radova tiče, s nadležnim odjelom za gospodarenje imovinom, predstavnikom nadzora i izvođačem radova učinit će se sve što je potrebno da se čim prije to dovrši i da  izvođač u čim kraćem roku  izvede radove. Valja napomenuti da je zgrada ili jedan njen dio pod zaštitom pa su i konzervatori prisutni tijekom izvođenja radova.

Josip Ostrogović (HDZ) je otvorio pitanje projekta Žabica. Kazao je kako je na web stranici Grada rijeke 5. svibnja osvanula vijest da Grad Rijeka raspisuje natječaj za prodaju zemljišta za kompleks Žabica. 6. svibnja je pisalo kako je gradonačelnik raspisao natječaj za prodaju nekretnina. Početna vrijednost lokacije veća je od 60 milijuna kuna. Stoga ga zanima da li se prodaje zemljište ili se prodaje nekretnina ili pak projekt. Pitao je gradonačelnika tko mu je dozvolio da raspiše natječaj koji je vrijedan više od 1 milijun kuna, a u Statutu piše da iznad tog iznosa odlučuje Gradsko vijeće. Gradonačelnik će nam na iduću sjednicu poslati prijedlog odabira najpovoljnijeg ponuđača, a da nas vijećnike nitko nije ništa pitao. Pitao je gradonačelnika temeljem koje studije je odlučio da se proda zemljište. Zašto se nije razmišljalo o koncesiji, ili ustupanju prava gradnje. Zašto Gradsko vijeće nema nikakve informacije o tome, a građani još manje.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio kako je očigledno je da vijećnik Ostrogović ne želi da se realizira projekt Žabica. Podsjetio je da je 2004.g. sklopljen ugovor sa HŽ od kojeg je kupljeno zemljište. 2009.g. proveden je natječaj na kojem je kao najbolje rješenje odabrano ono  tvrtke 3LHD. Izrađen je DPU i projekt, a 2009. u Smjernicama gradonačelnika za to mandatno razdoblje realizacija tog projekta uvrštena u prioritete Grada Rijeke. Lokacijska dozvola izdana je 2010. g. Onda su uslijedile krize koje su utjecale na realizaciju. Izrađena je i dokumentacija za eventualno Javno privatno partnerstvo. Pokušali smo iznaći najbolji način za realizaciju tog projekta. Podsjetio je da su vlasnici nekretnina koje su predmet natječaja Grad Rijeka u 27/50 dijela i RIJEKA plus d.o.o. u 23/50 dijela. S određenim tvrtkama obavljeni su načelni razgovori i postoji interes investitora.

U ovoj 2022.g. moramo se odlučiti na koji način to realizirati. Ako ste pročitali materijal o kojem govorite, a koji je javno dostupan, u njemu piše što se prodaje i kako se prodaje. Što se iznosa od 66 milijuna kuna tiče, taj je iznos procijenjen od strane ovlaštenog sudskog vještaka. U natječaju je jasno napisano da je obaveza investitora i budućeg partnera da sukladno dokumentaciji koja je sastavni dio premeta natječaja mora zadržati koncept po kojem mora izgraditi garažu i autobusni kolodvor te određeni dio za komercijalni sektor. Samom prodajom zaradit će i proračun jer smo uložili 43 milijuna kuna, a trebamo uprihoditi minimalno 69 milijuna. Rizik realizacije preuzima investitor. Što se tiče drugih modela realizacije koje Ostrogović spominje, u njih se više nije ulazilo jer je analiza pokazala da je ovo najbrži i za Grad najbolji način da se projekt realizira. Natječajem je propisano da je investitor dužan u roku od 13 mjeseci započeti gradnju, a rok za izgradnju je 3 godine. Sačekajmo ponedjeljak, kada se zatvori natječaj pa ćemo biti pametniji, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik  Ostrogović je replicirao „mi smo htjeli kolodvor financiran sredstvima EU, Gradsko vijeće odlučuje o stjecanju i prodaji nekretnina, ako je njihova vrijednost veća od milijun kuna. Zašto Gradsko vijeće nije donijelo odluku o pokretanju natječaja, odnosno prodaji. Nekretnine koštaju više nego što ćete zaraditi. Bez da smo proveli raspravu o načinu realizacije i imali sjednicu posvećenu samo toj temi, ne bi se trebalo ići u taj projekt. To neće i ne može ići. O kapitalnoj investiciji trebaju i moraju odlučivati gradski vijećnici na sjednicama Gradskog vijeća. A ne na nekakvim kolegijima, internim razgovorima i sastancima. Koje su nama garancije da će tamo biti izgrađen kolodvor. Traži pisani odgovor.

Davor Štimac (Nezavisni) je postavio pitanje vezano za zdravlje. Vijećnicima je podijelio letak koji govori o nacionalnom programu borbe protiv kolorektalnog karcinoma, koji je jedan od najtežih tumora. Podsjetio je kako su prije dvadeset godina PGŽ i naš grad bili prvi u provođenju ovog programa, a u ovo trenutku smo posljednji. Godišnje 2-300 ljudi umire od kolorektalnog karcinoma. U svrhu promocije nacionalnog programa, određen udruge su zatražile prostor za provođenje akcije upoznavanja građana s nacionalnim programom, protekle subote. Međutim prostora na kojem je trebalo biti održano to događanje nije  tamo bilo, već negdje sa strane,  je trebao biti jer je netko tamo igrao košarku, pa su ljudi koji su trebali promovirati akciju bili smješteni negdje u zapećku.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio kako je to zaista bitna tema i promocija zdravlja i zdravstvenih akcija je nešto naš Odjel za zdravstvo kontinuirano provodi. Zna da je ovu subotu bio nekakav košarkaški događaj na korzu. Izgleda da je došlo do određene kolizije, raspitat će se u Odjelu koji je zadužen da daje površinu, jer ne zna detalje. U svakom slučaju vodit će se računa da se tako nešto, što se dogodilo u subotu, više ne ponovi.

Iva Davorija (Možemo)  je kazala kako je na sjednici u studenom usvojena odluka o pripajanju tvrtki  Rijeka promet i Rijeka plus. Tada je naglašeno kako je to prelazno rješenje dok se ne osnuje neko tijelo ili služba koja bi preuzela te poslove. Rečeno je također da će se pristupiti ozbiljnije tom problemu u narednim mjesecima te da će gradonačelnik informirati vijećnike o tome. Zanima je u kojoj fazi je cijeli taj proces i traži pisani odgovor.

Nikola Ivaniš (PGS) je govorio o problematici kružnog raskrižja na Rujevici kod hipermarketa SPAR-a. Na tom se raskrižju svakodnevno događaju nesreće jer je napravljeno kao klasično dvotračno raskrižje koje ima sedam izlaza i ulaza i praksa je pokazala kako takvo klasično raskrižje nije dobro. Unutarnja traka u koliziji je s vanjskom zbog čega nastaju veliki problemi u prometu. Struka tvrdi da postoji drugi tip raskrižja, to prometni stručnjaci zovu turbokružno raskrižje koje omogućuje puno bolje prometovanje. Promjenama zakona mi smo postali nadležni i za to raskrižje pa ga zanima da li se priprema preprojektiranje i rekonstrukcija tog raskrižja, jer je riječ o važnom raskrižju koje je preblizu zaobilaznici, stadionu HNK Rijeka i trebalo bi nešto učiniti da bude sigurnije.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio kako je rotor Rujevica jedna od najopterećenijih prometnih točaka u gradu. Ima 4 privoza, jedan sa zaobilaznice, jedan iz grada, jedan prema SPAR marketu i jedan prema stadionu HNK na Rujevici. U rotor koji je izgrađen 2017. g se ulazi s dvije trake. Ta problematika je bila istaknuta do 2021.g. jer se dogodilo 40-tak nesreća, najčešće oduzimanjem prednosti. U razdoblju od 2021. do 2022.g,  nisu zabilježene nesreće. Vozači su očito postali oprezniji pa se ne događaju nesreće ili vozači ne prijavljuju nesreće.  Bila je jedna teža nesreća, ali je ona bila uzrokovana zdravstvenim problemima vozača. Rotor ima uporabnu dozvolu. Ovo rješenje turborotora koje se sugerira je također na određeni način problematično. Takav rotor je radijusa 30 metara i možda bi takvo rješenje dodatno opteretilo promet. Struka kaže da postoje razni pristupi i mi za sada ne vidimo  potrebu da se ide u rekonstrukciju jer su ulazne trake neprilagođene za to. Ponovio je kako u posljednje dvije godine nije zabilježena niti jedna nesreća. Pratit ćemo stanje prometa na rotoru.

Robert Salečić (Unija) je postavio pitanje o vrtićima i nižim razredima OŠ i odlascima učenika i djece iz vrtića na posjete kulturnim institucijama. Iz iskustva znam da neki ravnatelji vode djecu u kino i kazalište, dok drugi to ne rade. Zanima ga možemo li se ravnateljima škola i vrtića narediti da vode djecu van škole na različita događanja, jer je to dobar oblik socijalizacije, ili to ovisi o tome da ravnatelji na svoju ruku odlučuju o tome.

Zamjenica gradonačelnika Sadra Krpan je kazala kako je i sama bila ravnateljica osnovne škole i zna da ravnatelju ne možete ništa narediti. Plan vanškolske nastave zajednički donosi Učiteljsko vijeće, Vijeće roditelja i Školski odbor, koji o tome odlučuju. Smatra da je jako važno da djeca posjećuju kulturne ustanove. Posljednje dvije godine se to nije radilo, možda kao posljedica korone. Čim su mjere popustile, djeca su ponovo krenula u posjete. Znamo da djeca odlaze u Art kino i Dječju kuću. Naša preporuka školama i vrtićima je da to svakako čine. Ukoliko vijećnik Salečić ima neku konkretnu školu kao primjer neka kaže o kojoj je riječ pa će se o tome porazgovarati.

Vedran Vivoda (AM) je postavio pitanje vezano uz KD Čistoća. Kazao je kako imamo priliku vidjeti kako se loše održavaju zelene površine u gradu. Riječ je o košnji trave, a to je zato što košnju trave KD Čistoća outsorsa vanjskim tvrtkama, a račun ispostavlja gradu. Taj posao radi nekih pet firmi. Cijena varira ovisno o tome koji dio grada se kosi. Tvrtka fakturira jedan iznos, a Čistoća naplati Gradu drugi, veći iznos i zaradi tako da ne čini ništa. Košnju obavljaju Parkovi plus i druge firme. Zanima ga zašto se neki kvartovi kose, a drugi ne. To je po njemu zato jer Čistoća ne raspisuje natječaj  odjednom za sve kvartove nego kvart po kvart. Zna da 30% površine Čistoća kosi sama, i to je tzv. drugi otkos koji se radi na ljeto kada je puno manje trave. Rade samo ono što im je lakše. 2020.g. skoro 100% košnje radile su vanjske tvrtke, iste su godine dvije trećine radnika Čistoće sjedile su doma na minimalcu. Zašto ti ljudi nisu kosili. Zašto uopće Grad daje posao održavanja površina drugima, ako može sam kositi za 30% manju cijenu.

Pročelnica Maja Malnar je kazala kako je 2020.g. bila pandemijska godina pa je tako i za održavanje zelenih površina, zbog restrikcija i rada od kuće sve bilo drugačije organizirano. Ukoliko vijećnika Vivodu interesira tadašnja  organizacijska struktura bit će mu dostavljena. Odgovor zašto košnju obavlja KD Čistoća je zato što je to regulirano odlukom koju je donijelo Gradsko vijeće nakon stupanja na snagu zakona 2018.g. koji je predvidio tu mogućnost. Grad je iskoristio tu mogućnost i prepustio taj posao KD Čistoća temeljem odluke GV. Program košnje se donosi za svaku godinu. Kako od vijećnika, tako i građana dobivamo kontinuirana pitanja vezano za košnju i rješavamo ih u dogovoru.

Vijećnik Vivoda je kazao da traži pisani odgovor. Zanima ga zašto ne bi donijeli odluku da se to više ne outsorsa, ako  je to samo opcija, a ne obaveza propisana zakonom. Zašto to ne funkcionira, zato jer ne idu natječaji za košnju za svaki kvart istovremeno. Firme koje to rade imaju ionako previše posla pa se zna događati da se niti ne javljaju na natječaj. Čistoća se niti svojim core poslom prikupljanja otpada ne bavi kako treba. Treba odvojiti odvoz otpada od hortikulture, poput grada Bakra koji je to odvojio. Treba odlučiti ili outsorcat ili od Čistoće izdvojiti košnju. Smatra kako KD Kozala ima više veze sa održavanjem hortikulture nego Čistoća, pa predlaže da se raskine ugovor sa Čistoćom i raspiše natječaj.

Petra Mandić (Most) je kazala kako je došla do informacije od udruga koje se bave osiguravanjem sigurne kuće za žene i djecu u Rijeci, da imaju problem s upisom djece iz sigurne kuće u vrtiće te da godinama niti jedna korisnica ne uspijeva upisati dijete u vrtić. Pogledala je Pravilnik o upisu u vrtiće. U samom pravilniku o upisu su navedeni uvjeti i nigdje ne piše da ta djeca nemaju prednost, jer nemaju prebivalište u gradu Rijeci i mi moramo biti spremni osigurati im prednost. Možda ostanu živjeti u Rijeci, a ako i ne, moramo imati opciju B ako ne uspije riješiti problem izravnog upisa.

Zamjenica Sandra Krpan je odgovorila kako nema informaciju o tom problemu. Provjerit ćemo kako to riješiti da pomognemo toj djeci. Organizirat ćemo sastanak pročelnice nadležnih odjela i ravnatelja vrtića, a vijećnicu Mandić je zamolila za točne podatke, ako ih ima.

Marin Račić (Nezavisni) je pozvao vijećnike da se odazovu na panel raspravu o autobusnom kolodvoru koje će se održati u 18 sati u Društvu arhitekata. Podsjetio je vijećnika Ostrogovića da je mogao postaviti nadležnom Odjelu pitanje vezano za dokumentaciju i dobio bi uvid u svu dokumentaciju. Mi kao vijećnici imamo pravo na uvid u tu dokumentaciju. Pošalje se mejl i dobije uvid u dokumentaciju. Zanima ga ako bude odabran izvođač, može li on prilagođavati dokumentaciju prema svojim potrebama jer u natječaju nije točno navedeno mora li se pridržavati oblikovanja. Projekt 3LHD je vrhunski i smatra kako ga investitor ne bi trebao mijenjati bez suglasnosti .

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio kako je realizacija kompleksa Žabica prioritet koji će se  odraditi ako se za to pronađe partnera. Što se tiče tvrdnji vijećnika Ostrogovića da ja on odlučio o tome, nije istina da o tome odlučujem ja nego Gradsko vijeće. Ali netko mora raspisati natječaj, a to radi izvršna vlast. Gradsko vijeće će o tome u konačnici odlučiti. Naravno da smo uvelike akceptirali mogućnost promjene projekta, ponajprije jer se u deset godina promijenio čitav niz zakona. Konceptualno, projekt mora ostati identičan, dakle garaža, kolodvor i komercijalni sektor. Investitor će morati surađivati s projektantima koji su izradili projekt, kako se ne bi izgubila kontrola nad predviđenim arhitektonskim rješenjem.

Vijećnik Račić je replicirao da traži odgovor u pisanom obliku te predložio da se ako bude drastične promjene projekta ide na novi natječaj ili da investitor za to zaduži 3LHD.

Marijan Šegota (Most) je rekao kako je krajem ožujka postavio pitanje rekonstrukcije Hrvatskog kulturnog doma na Vežici. Dobio je pisani odgovor kojim nije zadovoljan. Građevinska dozvola ističe 2020.g. Zanima ga da li je Grad produžio građevinsku dozvolu koja ističe u lipnju. Ako Grad namjerava nastaviti gradnju, kako je to u pisanom odgovoru navedeno, u skorije vrijeme, zanima ga kada je to „u skorije vrijeme, je li to tri, šest mjeseci i koje su to aktivnosti. Zanima ga da li Grad Rijeka uopće namjerava nastaviti ovaj projekt.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio  kako su dozvole za gradnju Hrvatskog kulturnog doma na Vežici. Istekle i njih prema zakonu se ne može produžiti. U rebalansu koji je na dnevnom redu previđena je stavka preprojektiranja tog projekta jer su se u međuvremenu određene okolnosti promijenile. Otvoren je ogranak knjižnice na Trsatu, a u konzultaciji s ravnateljem Knjižnice, postalo je upitno da li su nam potrebna dva ogranka u tom širem dijelu grada. S druge strane cijena radova je astronomski narasla, to više nisu one cijene koje su projektirane. U proračunu za iduću ili 2024. g. bi se predvidjela sredstva kojima bi se to realiziralo izgradnjom mikro centra koji bi obuhvatio i područje škole, na toj lokaciji.

Vijećnik Šegota je podsjetio da je projektom planiran i Sportski rekreacijski centar.

Danijela Bradamante (SDP) je podsjetila na projekt sanacije umjetne trave na igralištu Robert Komen. Zanima je hoće li biti daljnjih ulaganja u sportsku infrastrukturu. Tražila je pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko  Filipović je odgovorio  kako su upravo danas počeli radovi na obnove trave na igralištu Robert Komen. Sa PGŽ smo postigli dogovor da se i njihovim sufinanciranjem zamijeni umjetna trava na igralištima. Do početka srpnja bit će postavljena nova trava na igralištu Robert Komen, Sljedeće godine bit će zamijenjena umjetna trava na Omladinskom igralištu, a 2024.g. na Kantridi i na drugim bitnim igralištima.  Jučer smo otvorili trg pored dvorane ŠRC Kantrida, gdje smo ugradili i ventilaciju u dvorani za što smo uložili preko 950.000,00 kuna. Sukladno dinamici proračun investiramo i u druge sportske projekte onoliko koliko nam to financije dopuštaju.