Josip Kukuljan (MOST) upitao je pročelnicu Odjela za komunalni sustav vezano za kioske na riječkoj tržnici, koje je izgradila tvrtka čiji je osnivač i vlasnik u rodbinskoj vezi s pročelnicom. Kukuljan je kazao kako je ta tvrtka bila jedini prijavitelj na natječaj vrijedan 5.6 milijuna kuna, te upitao pročelnicu je li obavijestila gradonačelnika o rodbinskoj vezi s odabranim ponuđačem.

Pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević navela je kako je njena funkcija koordiniranje komunalnih društava te da ona nije operativac, provoditelj i odgovorna osoba za rad komunalnih društava. Dodala je kako se sve javne nabave u gradskim komunalnim društvima provode temeljem javnih natječaja koje provode sama društva, dodavši kako na te natječaje nema nikakvog utjecaja.

Osvrnuvši se na informiranost gradonačelnika o spomenutoj rodbinskoj vezi, Miličević je navela kako je to pitanje za samog gradonačelnika.

Vijećnik Kukuljan iskazao je nezadovoljstvo odgovorom, navevši kako njegovo pitanje ne ulazi u sferu zakonitosti, nego se radi o moralnoj odgovornosti gradske uprave i klijentelističkim odnosima. Kukuljan je rekao kako se prilikom više javnih natječaja gradskih komunalnih društava spomenuta tvrtka javljala kao jedini prijavitelj.

 

Ivona Milinović (HDZ) postavila je pitanju direktoru Rijeka plusa d.o.o. Željku Smojveru i zatražila informacije o podignutim tužbama protiv medija i novinara koji su kritički pisali o Smojverovom radu u KD Autotrolej i Rijeka plusu. Vijećnica je zatražila podatke o odvjetničkim troškovima tih tužbi, budući da ih je direktor podigao u ime tvrtke Rijeka plus, a ne u osobno ime.

Direktor Rijeka plusa Željko Smojver naveo je kako vijećnica iskazuje tendencioznu privolu te naveo kako on svoje privatne sukobe vodi privatno. Smojver je rekao kako je točno da je Rijeka plus podigao pet tužbi protiv medija i novinara, navodeći njihov rad kao „grube neistine, laži, insinuacije i povrede“, dodavši kako je dio tužbi podignut zbog neobjavljivanja ispravka krivih informacija, a dio radi nadoknade štete. Što se tiče odvjetničkih troškova, Smojver je kazao kako ih ne može dati u ovom trenutku, no dodao kako je procjena ishoda spora od strane uključenih u tužiteljski postupak povoljna po tužitelja.

Ivona Milinović navela je kako interes građana predstavlja istinito pisanje o radu gradskih tvrtki, dodavši kako je Rijeka plus tužio novine i novinare koji nisu vrijeđali tvrtku ili radnike, već ustanovili da je za situaciju nastalu u Autotroleju i Rijeka plusu odgovoran Smojver. Vijećnica je zaključila kako će tuženi novinari i u slučaju gubitka, ali i dobitka spora morati platiti njegove troškove, u potonjem slučaju kao stanovnici Rijeke. Milinović je rekla kako je nejasna situacija u kojoj je moguće da naručitelj odvjetničkih usluga ne zna troškove usluga, ocijenivši kako je upravo takva netransparentna praksa bila poticaj medijima da o njoj pišu. Milinović je dodala kako Rijeka plus u spomenutim tužbama navodi činjenje neimovinske štete povredom prava, te je stoga zatražila pisani odgovor koje sadrži dokaze o ‘psihičkom i tjelesnom stanju društva Rijeka plus’.

 

Zvonimir Peranić (MOST) postavio pitanje direktorici TD Rijeka 2020 Emini Višnić, navodeći kako se u pismu ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak iz travnja 2019. godine spominje mnoštvo programa namijenjenih djeci koje „mogu nadopuniti nastavne aktivnosti i obogatiti znanje u kulturu učenika“ u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Vijećnik se osvrnuo na aktivnosti programskog pravca Dječja kuća za koje se u pismu navodi da su osmišljene da bi „poticale kreativnost i razvijale kritičko mišljenje kod učenika“, te upitao da se na konkretnom primjeru objasni kako bi neka od aktivnosti razvijala ovakve kompetencije. Također, Peranić je zatražio i odgovor o mišljenju nadležnog tijela što se tiče zahtjeva za kontakt adresama riječkih osnovnih i srednjih škola koje je Rijeka 2020 podnijela Ministarstva znanosti i obrazovanja, navodeći Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR).

Direktorica Rijeka 2020 d.o.o. Emina Višnić navela je da ne može precizno odgovoriti na pitanje vezano uz pismo Ministarstvu, stoga je obećala pisani odgovor. Kada je riječ o programima Dječje kuće usmjerene na razvoj određenih kompetencija kod učenika, Višnić je izdvojila brojne kreativne i druge vrste radionica koje će provoditi riječke ustanove u kulturi uključene u pravac, te kazala kako će o detaljnim programima odgovoriti u pisanom odgovoru.

Vijećnik Peranić izrazio je razumijevanje za nemogućnost davanja usmenog odgovora u tom trenutku, no iskazao žaljenje što Višnić nije odgovorila na pitanje vezano uz GDPR te konzultiranje s agencijom kada je u pitanju zahtjev kontakt adresa škola. Vijećnik je zatražio pisani odgovor o posljedicama pisma, konkretnim aktivnostima Dječje kuće te poštivanje GDPR-a na ovom konkretnom slučaju.

 

Marinko Koljanin (nezavisni) osvrnuo se na svoje pitanje gradonačelniku s Aktualnog sata prošle sjednice vezano uz izvođenje kompleksnih radova u Krešimirovoj ulici. Vijećnik je ocijenio kako se promet na toj dionici odvija otežano, navodeći kako su u srpnju i kolovozu radovi stajali, te upitao je li točno da je navedeno posljedica greške u projektu u kojem nije predviđeno obrezivanje stabala. Vijećnik je gradonačelnika upitao traži li izvođač radova u Krešimirovoj ulici produljenje roka za izvedbu.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel rekao je da nije točno da se u Krešimirovoj ulici nisu odvijali radovi u navedenom periodu, kazavši kako je bilo potrebno izvršiti druge poslove, a ne samo radovi bagerom. Gradonačelnik je istaknuo kako radovi u toj ulici podrazumijevaju izgradnju novog kanalizacijskog sustava za čije je potrebe bilo potrebno izmjestiti magistralni vodovod, stoga je rađen paralelni vodovod izvan rovova, uz površinu zemlje. Obersnel je rekao kako je u Krešimirovoj ulici uklonjen asfalt te izvršeno obrezivanje stabala koje je bilo planirano u projektu, a koje je omogućilo stablima da prežive zahvate, budući da su procjene u suprotnom govorile o oštećivanju sustava korijena. Gradonačelnik je rekao kako je u provedbi projekta bilo manjih problema, budući da su se cijevi nalazile na drugoj dubini nego što se to utvrdilo prije početka radova, kazavši kako ovi problemi nisu bitno utjecali na dužinu radova. Trenutno se intenzivno odvijaju radovi iskova i postavljanja cijevi, a Obersnel je naveo kako on nema informaciju o traženju produženja rokova, kazavši kako će najveći dio radova biti gotov do početka veljače 2020. godine kada se projekt Europske prijestolnice kulture službeno otvara. Gradonačelnik je kazao kako su radovi planirani na način da dionica ceste od restorana Index do zone vatrogasnog doma bude gotova paralelno sa završetkom radova na rekonstrukciji Palače šećerane u kompleksu Benčić.

Vijećnik Koljanin naveo je kako je rok od godinu dana za izradu radova u Krešimirovoj predug rok, navevši posljedice na strpljenje i vrijeme građana, te zatražio pisani odgovor o mogućnosti skraćivanja roka.

 

Josip Ostrogović (HDZ) naveo je početak radova na izgradnji novog bolničkog objekta na Sušaku procijenjene vrijednosti od 875 milijuna kuna te spomenuo zasluge aktualne Vlade RH za ovaj „povijesni dan“. Vijećnik je upitao gradonačelnika informacije o razlozima njegova izostanka s ceremonije postavljanja kamena temeljca bolnice te troškovima njegovog službenog putovanja.

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako je kredit od preko 700 milijuna kuna za izgradnju bolničkog objekta na Sušaku odobren u mandatu pretprošle Vlade. Gradonačelnik je kazao kako je tog dana bio na putu koji nije bio plaćen iz proračuna Grada, te dodao kako cijeni pokretanje radova na Sušaku u kompletan projekt u koji je Grad Rijeka uložio 45 milijuna kuna.

Vijećnik Ostrogović zatražio je pisani odgovor.

 

Aleksandar Bulog (SDP) zatražio je pisani odgovor o participaciji Grada Rijeke o izgradnji nove riječke bolnice, po stavkama darovnica, zemljišta, infrastrukturu, smještaj sadašnjih i budućih radnika bolnice.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je riječ o projektu koji se dugo priprema te iskazao vjerovanje kako su osigurana sredstva i kako će projekt biti gotov u roku od tri godine. Gradonačelnik je rekao da je ova izgradnja samo jedan manji dio potrebnih novih bolničkih kapaciteta te dodao da naredne tri godine treba iskoristiti za pripremu dokumentacije i odabira modela za financiranje ostalog dijela bolnice koji je puno veći i skuplji. Gradonačelnik je obećao pisani odgovor o sudjelovanju Grada Rijeke, kazavši kako je okvirno riječ oko 45 milijuna kuna.

 

 

Vijećnica Anet Trope (Akcija mladih) gradonačelnika je upitala kako je moguće da Grad Krk sa 6 tisuća stanovnika odvaja istu količinu otpada kao i Grad Rijeka sa 20 puta više stanovnika.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako se ne slaže s točnošću podatka, navevši kako je sustav odvojenog prikupljanja otpada u manjim sredinama lakše provesti nego u većim. Gradonačelnik je rekao kako se u Rijeci nalazi veći broj stambenih zgrada, a manji broj stambenih kuća što otežava provedbu primarne selekciju otpada, povlačeći usporedbu s velikim gradovima kao što su Split i Zagreb u odnosu na koje je Rijeka napravila iskorak. Obersnel je rekao kako očekuje kako će se kroz planirane programe doći do razine koju pretpostavljaju obveze RH prema Europskoj komisiji.

Vijećnica Trope ustvrdila je kako brojke ne lažu, nego pokazuju neodgovornost gradonačelnika i KD-a Čistoća prema odvajanju smeća i zakonskim obvezama lokalne samouprave. Vijećnica je zatražila pisani odgovor o procesima odvajanja otpada koje vrši KD Čistoća na području Grada Rijeke.

 

Ana Trošelj (PGS) postavila je pitanje vezano uz javni nužnik na Delti, navodeći da taj nužnik osobe s invaliditetom koriste svih 24 sata u danu, te upitala može li se takvo radno vrijeme proširiti za sve korisnike.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako bi za takvo radno vrijeme trebalo uvesti treću smjenu, no dodao kako će se taj problem riješiti u skoroj budućnosti, budući da će se javni WC izmjestiti s postojeće lokacije te automatizirati za njegovo korištenje 24 sata dnevno.

 

Tea Mičić Badurina (PGS) navela je kako se na Korzu stvara šizofrena atmosfera zbog buke različitih i brojnih performera, glazbe iz kafića ili postavljenih razglasa na štandovima te kazala kako bi uvođenje reda popravilo tu atmosferu. Vijećnica je navela kako buka smeta ljudima koji rade na Korzu, prolaznicima, pa naposljetku i performerima, pa upitala gradonačelnika može li se nešto poduzeti po tom pitanju.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako bi se moglo regulirati stvaranje buke na Korzu, no dodao kako bi to dovodilo do novog normiranja te kazao kako u ovakvim situacijama nije potrebno uvoditi nove regulacije. Obersnel je rekao kako pri slučaju zloupotrebljavanja javnih površina reagiraju komunalni redari, dodavši kako je teško ocjenjivati kome dozvoljavati performanse na Korzu, a kome ne.

Vijećnica Mičić Badurina kazala je kako u većim turističkim gradovima u Europi postoje povjerenstva koja se bave normiranjem buke na javnim površinama te smatra da bi se moglo intervenirati po pitanju međusobnog udaljavanja stvarača buke.

 

Duško Milovanović (SDP) postavio je pitanje o poreznoj reformi koja na snagu stupa početkom 2020. godine. Vijećnik je iskazao da će prema navodima ministra financija reforma utjecati na prihode lokalne i regionalne samouprave te upitao je li Grad Rijeka napravio procjene o utjecajima reforme na gradski proračun, jesu li napravljene kompenzacijske mjere za navedeni gubitak i hoće li to rezultirati ukidanjem određenih programa najavljenih za 2020. godinu.

Gradonačelnik je potvrdio da će najavljene promjene umanjiti prihode jedinica lokalne samouprave te kako se zahtjevi Udruge gradova prema Ministarstvu tiču osiguranja kompenzacijskih mjera i pokrivanja nedostatka u lokalnim proračunima. Ukoliko ove reforme budu provedene bez kompenzacijskih mjera, Grad Rijeka bi prema procjenama trebao uprihodovati 30-ak milijuna kuna manje od poreza na dohodak godišnje. Obersnel je rekao kako nema informacija o planovima o kompenzacijskim mjerama.

 

Ivan Mencer (HDZ) kazao je kako su vijećnici nekolicine primorsko-goranskih gradova predložili angažman lokalnih autoprijevoznika, nezadovoljni radom KD-a Autotrolej. Vijećnik je upitao komentar gradonačelnika o navedenim prijedlozima.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je u medijskim natpisima saznao da gradonačelnik Kostrene, zajedno s kolegama iz Bakra i Kraljevice, razmišlja o osnivanju vlastite tvrtke za javni prijevoz. Obersnel je rekao kako njegovi kolege mogu biti zadovoljni ili ne s postojećom organizacijom prijevoza, dodavši kako kvaliteta prijevoza Autotroleja ovisi o ukupnoj cijeni i radnoj snazi, prvenstveno vozača. Gradonačelnik je kazao kako je Autotrolej bio prisiljen reducirat broj polazaka u gradskom i prigradskom prijevozu, rekavši da bi rješenje situacije moglo predstavljati povećanje iznosa subvencije suosnivača javnog prijevoznika. Obersnel je rekao da može samo poželjeti sreću u osnivanju novog lokalnog prijevoznika.

 

Filipa Capan (HDZ) upitala je gradonačelnika o sveukupnim obvezama Grada Rijeke prema Rijeka sportu te zatražila pisani odgovor.

 

Predrag Miletić (Lista za Rijeku) upitao je razmišlja li Grad Rijeka, nakon izgradnje završne faze hotela Hilton na Costabelli, o nastavku gradnje obalne šetnice iz pravca Bivija prema kompleksa Bazena Kantrida.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako je izrađen projekt šetnice u tom dijelu grada, navevši kako će se u skoroj budućnosti urediti šetnica oko hotela Hilton, a ostatak će se raditi sukcesivno proračunskim sredstvima ili eventualnim europskim natječajima.

Vijećnik Miletić podsjetio je da na spomen ploči na Costabelli stoji da se šetnica radi od 1978. godine te uputio apel da se projekt što prije realizira.

 

Damir Popov (HDZ) naveo je kako je prošle godine u travnju postavio pitanje vezano uz izgradnju spojne ceste na području Donje Drenove u ulici Ive Lole Ribara i Drenovskog puta, kojom bi se do centra grada moglo stići preko Kozale. Vijećnik je naveo kako cesta još uvijek nije izrađena te kako stanovnici Drenove i dijela Škurinja nemaju kvalitetnu poveznicu s centrom grada. Vijećnik je upitao kad će cesta biti gotova, koji su rokovi, koji su razlozi zašto cesta dosad nije napravljena, te je li pokrenut postupak stjecanja prava vlasništva na spornim zemljištima. Vijećnik je zatražio pisani odgovor.

Gradonačelnik je naveo kako je izgrađeno 98% ceste, osim jednog dijela zbog kojeg traje spor s vlasnicom zemljišta, dodavši kako nije moguće sklopiti nagodbu zbog nerealnih zahtjeva druge strane. Pokrenut je postupak izvlaštenja, a početkom idućeg mjeseca trebalo bi biti održano ročište o stupanju u posjed preostalog dijela, nakon čega bi se cesta mogla brzo završiti.

 

Dobrica Rončević (HDZ) upitao je o dinamici izgradnje i financiranju spomenika na Mostu branitelja.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako su radovi skoro gotovi, te kako je do problema došlo zbog nedostatka posebne smjese kojom treba prekriti dio asfalta. Čim to bude gotovo, u procjeni za oko 20 dana, bit će održano otvorenje spomenika s popisom poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije.

 

Mate Tomljanović (HSU) postavio je pitanje vezano uz bolnicu Lopača, spomenuvši pitanja na prijašnjim sjednicama Gradskog vijeća na istu temu. Vijećnik je upitao o načinu financiranja obnove izgorenog dijela bolnice i udjelima aktera koji sudjeluju te zamolio pisani odgovor.

Gradonačelnik Obersnel potvrdio je kako procijenjeni troškovi radova na dijelu oštećenom u požaru, nabavci opreme i ostalih dijelova iznose oko 4 milijuna kuna. Osiguranje pokriva oko 2.2 milijuna kuna, Primorsko-goranska županija osigurala je 500 tisuća kuna, Grad Rijeka oko 700 tisuća kuna, a Ministarstvo zdravstva 150 tisuća kuna. U navedenoj financijskoj konstrukciji nedostaje oko 900 tisuća kuna za koje se Grad Rijeka nada da će Ministarstvo dodatno sufinancirati, a u suprotnom će razliku morati pokriti Grad Rijeka iz proračuna. Radovi se privode kraju i kreće se s nabavkom opreme, stoga bi bolnica trebala biti ubrzo u funkciji.

Vijećnik Tomljanović zatražio je informacije o službenom upitu Vladi o završetku ovog projekta, navodeći obećanja članova Vlade o pomoći obnove, ocijenivši dosadašnju pomoć Ministarstva sramotnom.

 

Andrej Briščik (Akcija mladih) naveo je kako je streljana na Drenovi zatvorena u travnju, nakon čega je poslan upit prema državi da daju objekt na korištenje. Vijećnik je upitao kada će građani moći trenirati i koristiti streljanu.

Gradonačelnik Obersnel naveo je kako su svi koraci koje je Grad Rijeka mogao poduzet napravljeni, te kako Ministarstvo državne imovine čeka očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova bez obzira na požurnice Grada.

 

Hrvoje Burić (Bura) osvrnuo se na upit o koji je poslan gradonačelniku na sjednici u lipnju o njegovim putovanjima. Vijećnik je ponovno zatražio pisani odgovor o troškovima gradonačelnikovim putovanjima.

Gradonačelnik Obersnel rekao je da traženi upit, koji zahtijeva informacije o putovanjima unatrag 5 godina, zahtijeva mnogo vremena budući da se troškovi ne vode na istim kontovima. Gradonačelnik je obećao pisani odgovor.

Vijećnik Burić kazao je kako gradonačelnik i direktori gradskih komunalnih društava ne rade ništa. Vijećnik je zatražio uvid u troškove reprezentacije gradonačelnikove službene kartice od 2016. godine do danas.

 

Veljko Balaban (Živi zid) naveo je kako je carinska inspekcija naplatila kaznu Autotroleju u iznosu od 2.5 milijuna kuna zbog trošarinskog prekršaja miješanja goriva. Vijećnik je upitao o stanju žalbe gradske tvrtke.

Gradonačelnik je naveo kako je Upravnom sudu bila podnesena tužba, budući da se na rješenje porezne uprave ne može izvršiti odgoda te naveo kako nema povratnih informacija o statusu tog predmeta.

 

Tamara Martinčić (SDP) navela je kako se iz izvještaja o izvršenju proračuna može zaključiti da Grad Rijeka unaprjeđuje sustav gospodarenja otpadom, spomenuvši kako je Gradu odobren sufinancirani udio od 85% sredstava za izobrazne informativne aktivnosti prema građanima, kao i odobrena sredstva za izgradnju još jednog reciklažnog dvorišta. Vijećnica je upitala gradonačelnika da objasni realizaciju projekta tog dvorišta.

Gradonačelnik je rekao kako će u Ulici Jože Vlahovića biti izgrađeno treće riječko reciklažno dvorište, za koje je iz Europske unije dobiveno 85% potrebnih sredstava od ukupnog iznosa od oko 800 tisuća kuna. Obersnel je kazao kako je mreža reciklažnih dvorišta iznimno bitna pri primarnoj selekciji, gdje se građanima omogućava da glomazni otpad dovezu bez naknade i omogući vađenje predmeta za reciklažu. Gradonačelnik je obavijestio kako je Grad podnio prijavu za sufinanciranje još jednog velikog projekta – sortirnice vrijedne oko 35 milijuna kuna koja je namijenjena da se iz miješanih spremnika za metal, plastiku i slično izvrši brza i jednostavna selekcija.

 

Petra Karanikić (SDP) navela je nabavku devet novih autobusa Autotroleja te upitala planira li se kupnja još autobusa kako bi se obnovio vozni park javnog prijevoznika.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako se u idućih 18 mjeseci planira nabavka još 45 novih autobusa. Nabavka 22 autobusa, u što spada kupnja dospjelih 9 vozila, dio je programa za koje je sredstva osiguralo Ministarstvo prometa, a još 32 autobusa će biti nabavljena kroz projekt Urbane aglomeracije Rijeka i mehanizma Integriranog teritorijalnog ulaganja. Za rečena 32 autobusa još se uvijek čeka potpisivanje ugovora, a tek onda se može krenuti u raspisivanje natječaja nabave. S nova 54 autobusa, koji bi svi trebali biti isporučeni do kraja iduće godine, starost voznog parka Autotroleja bit će svedena na 6 godina, a postoje naznake za povlačenje novih financijskih sredstava za nabavku dodatnih autobusa. Gradonačelnik je kazao kako ove investicije povećavaju sigurnost putovanja i smanjuju troškove održavanja autobusa.

 

Vojko Braut (SDP) upitao je gradonačelnika, vezano uz nastavak proizvodnje u brodogradilištu 3. maj, o dogovoru s tvrtkom radi potraživanja Grada Rijeke.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako usprkos dobroj volji Vlade RH koja je osigurala garanciju za kredit 3. maja za isplatu neisplaćenih plaća i nastavka proizvodnje, dogovor vjerovnika ključan dokument bez kojeg bi ove aktivnosti pale u vodu i pokrenut stečaj. Obersnel je naveo kako je Grad Rijeka među prvima prihvatio prijedlog sporazuma kojeg je dao 3. maj, u kojem stoji da se 15% potraživanja naplati odmah po dobivanju novaca iz kredita, a naredne dvije godine ne pokreću nikakvi postupci po naplaćivanju potraživanja.

 

Vuk Prica (SDP) osvrnuo se na postavljanje ploča s povijesnim nazivima riječkih trgova i ulica u sklopu projekta EPK te upitao kako će se projekt dalje razvijati.

Gradonačelnik kazao je kako se projekt realizira uz podršku Zajednice Talijana s ciljem prezentacije povijesnih naziva ulica i trgova u centru grada. Izvori informacija nađeni su u knjizi „Il stradario di Fiume“, kao i iz materijala gradske uprave, zasad je postavljeno 12 ploča na području starog grada, a projekt će se nastaviti dalje prema planu na 35-40 lokacija. Gradonačelnik je rekao kako se nada da će ovaj projekt biti zanimljiv sugrađanima, kao i turistima.

 

Koraljko Pasarić (PGS) istaknuo je kako su pojedine riječke ulice slabo osvjetljene, spomenuvši kako bi na mikrolokacijama u centru grada bio mrak da nema izloga. Vijećnik je upitao o odnosu Grada Rijeke i HEP-a te eventualnoj investiciji nabavki ekoloških i štedljivih žarulja.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako se uspoređujući Rijeku s europskim gradovima ne može reći da su ulice slabo osvijetljene, navevši kako Grad uredno podmiruje obveze prema HEP-u. Obersnel je naveo kako je dio ulica osvijetljen LED žaruljama, te kako je prije desetak godina izvršena zamjena svih živinih žarulja u natrijeve, što je Gradu omogućilo uštede od pola milijuna kuna na godišnjoj razini. Gradonačelnik je kazao kako se prijedlozi za poboljšanje rasvjete mogu podnesti nadležnim mjesnim odborima.