Ljiljana Cvjetović (HSU) uputila je gradonačelniku pitanje vezano uz distribuciju toplinske energije, podsjetivši na velike probleme s računima za kupce prilikom obračuna toplinske energije. Govorilo se da će Pravilnik o distribuciji toplinske energije doživjeti dopune prije sezone grijanja ili najkasnije prije prvog obračuna, a nakon početka sezone grijanja. Da li je vlada donijela izmjene i dopune Pravilnik i jesu li suvlasnici upoznati s novim Pravilnikom.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako ne zna točno sve tehničke detalje pa će uputiti i pisani odgovor. Odmah sa završetkom grijanja krenula je intenzivna aktivnost Energa, odrađeni razgovori s predstavnicima upravitelja odnosno sa predstavnicima korisnika, sve prema zaključku Gradskog vijeća. Također je u međuvremenu pet zgrada izašlo iz sustava grijanja Energa i odlučilo samostalo organizirati grijanje objekata. Istovremeno poduzet je niz aktivnosti za izmjenu pravilnika. Konačno, novi je Pravilnik donesen, on je neke stvari promijenio, ali na žalost nije usvojio sve one sugestije koje je Energo predlagao, a koje bi smanjile probleme javljanja prevelikih računa. Sa upraviteljima su održani sastanci, a pozvane su i sve tvrtke koje se bave prodajom razdjelnika i očitanjem utroška toplisnke energije. Na taj se sastanak na žalost nije odazvala tvrtka Brunata na čiji rad ima najviše pritužbi. Jedna od novina je ta koja omugućuje kupcu energije, da u slučaju evidentiranja računa koji znatno odudaraju od prosjeka, prije slanja računa može intervenirati prema tvrtkama koje vrše očitanja kako bi se vidjelo je li očitač ili sustav očitanja i distribucije ispravan. Jedino tako može se intervenirati i predložiti drugačiji način raspodjele, od onog koji je propisan pravilnikom. U našem slučaju je kupac energije TD Energo, što je rezultat zakonskih nedoumica, jer su kupci trebali biti same zgrade ili upravitelji, ali oni to nisu htjeli biti, pa je ministarstvo donijelo takvu odluku. Postoji i opcija da se zgrada odluči za vlastitu raspored energije, ali to mora prihvatit 100% stanara. Energo je predložio da se obračun u tom slučaju vrši 50 % po površini, a 50% po očitanim razdjelnicima, ali da bi se to primijenilo mora 100 % stanara biti za to. Na žalost nije prihvaćeno uvažćavanje razlike između kontinentalne i primorske Hrvatske.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako smo svjedoci intenzivnih radova KD VIK na izgradnji kanalizacije i vodovoda po cijelom gradu. Pitao je kako idu radovi i je li sve u skladu s rokovima.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se u Rijeci u ovom trenutku izvode radovi vrijedni 127 mil. kuna, kroz dva projekta za koje je KD Vik sa Hrvatskim vodama osigurao sredstva kredita EBRD i Europske investicijske banke. Obuhvaćeno je preko 70 ulica s velikim brojem gradilišta. Nema naznaka da na bilo kojem gradilištu ima odstupanja, a dovršetak svih ugovorenih radova predviđen je za kolovoz 2016. Ukoliko ne bude većih problema, što se tiče metereoloških uvjeta, nada se da će tako i ostati. Maksimalno se vodi računa da se ne ometa promet tamo gdje je to moguće. U uskim ulicama je to nemoguće, ali se zato radi u manjim dionicama, kako bi čim manji dio bio zatvoren za promet. Bilo je prigovora da na pojedinim gradilištima nema radnika. Ako na gradilištu nema radnika, ne znači da se ništa ne radi, postoji tehnologija kada su cijevi u pitanju. Cijevi se najprije ispituje video nadzorom. Kad se video nadzorom utvrdi da nema problema, vrše se tlačne probe, pa i tad na gradilištima nema radnika. Nakon toga se vrši inspekcija i dezinsekcija cijevi. Gradonačelnik je apelirao za razumijevanje jer se radovi izvode kako bi svi građani dobili bolji komunalni standard vodovoda i kanalizacije.

Stjepan Doboviček (HSP AS) je kazao kako se krajem godine rade bilance koje pokazuju gdje smo bili dobri i gdje smo griješili. Veseli podatak o velikom povećanju broja turista u našem gradu i poboljšanju turističke ponude. Doboviček je kazao kako TD Rijeka plus, odnsono Autotrolej raspolaže s katnim autobusom sa 79 mjesta. Često ga ljeti više puta viđamo kako prazan vozi pa ga interesira koliki je prihod tog autobusa i da li postoji ekonomska opravdanost za njegovo postojanje s obzirom na ukupne godišnje troškove.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se svugdje u Europi razvija gradski turizam, na način da gosti u gradu borave dva do tri dana. Upravo u tome smo postigli odlične rezultate. Potrebno je promijeniti navike. Kada bi sve gledali s ekonomskom isplativošću, onda se ništa ne bi radili. Kao primjer je naveo autobus koji vozi u Lovransku dragu u kojem često ima samo dva-tri putnika, pa bi se kada bi ekonsomski razmišljali pitalo ima li opravdanosti da taj bus vozi. Postojanje takvog turističkog autbusa je važno tom kontekstu. Gradonačelnik je kazao kako moramo raditi u uvjerenju da će kroz edukaciju i marketinške aktivnosti i turisti prepoznali što taj bus nudi. Taj autobus takoer koriste djeca svih škola Opatije i Rijeke, brojni organizatori kongresa i drugih događanja koriste taj autobus u čemu nema uvijek ekonomskog opravdanja, već je to ulaganje u budućnost.

Snježana Čop (HNS) postavila je pitanje što Grad može učiniti po kontroli prometa teških kamiona u Ivana Ćikovića na Zametu, pogotovu noću. Dolazi do pucanja zidova, građani ne mogu spavati, a asfalt u sve lošijem stanju.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako bi bilo najlakše zatvoriti luku rijeka, pa kamioni ne bi tim pravcem dolazili u grad. To je zapadni ulaz u grad, a ta je ulica državna i za sada jedini pravac preko čvora Diračje za ulazak u centar grada, odnosno zapadni dio luke. Dok se ne izgradi cesta D403 tako će i ostati. Uspjeli smo daje projektno rješenje u potpunosti financirano i ta cesta ima izdane građevne dozvole, pa čak i kada izgradnja krene to će potrajati do kraja 2017.g. Dobra je vijest da je sa Hrvatskim cestama dogovoreno da i ta ulica bude uključena u program obnove površinskog sloja u dužni 3 km, od Diračja do raskršća na Krnjevu. Natječaj je već raspisan, a poslije nove godine možemo očekivati početak radova.

Marjan Perica (HDZ) ukazao je na neusklađenost zemljišnih knjiga sa katastrom. Vlada RH je 2003. pokrenula nacionalni program usklađenja, i za to je dobila zajam. Danas katastarske knjige ne održavaju stvarno stanje. Analiza iz 2009. je pokazala da ono što je do tada učinjeno doprinijelo porastu prometa nekretnina. Pitao je koje sve aktivnosti je Grad poduzeo a koje se odnose na usklađenje stvarnog stanja u katastru i gruntovnici.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako će dostaviti pisani odgovor. Poduzimano je puno aktivnosti. U većem broju provedena je nova izmjera i usklađenje stanja gruntovnice i katastra, a dio aktivnosti je sufinancirao Grad Rijeka, kako bi se one ubrzale, a pružena je logistička potporu i ustupljen dio radnika za taj posao. To sve ide sporo i ovisi o službi katastra i suda koji vodi gruntovnicu, jer je to njihova nadležnost. Mi tu možemo pomoći ali osnovni dio posla moraju odraditi oni.

Ida Mahmutefendić (SDP) je postavila pitanje vezano uz Strategiju razvoja kulturnog turizma 2015. -2020. g. Budući da je Rijeka kandidat za europsku prijestolnicu kulture, pitala je kako će ova strategija doprinijeti kandidaturi za EPK 2020 i razvoju kulture i poduzetništva u cjelini.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je upravo kultura u svim aspektima prepoznata kao jedan od osnovnih pokretača razvoja turizma, od čitavog niza manifestacija i događanja, do povijesnog i kulturnog naslijeđa, koji grad čine prepoznatljivim kao turističku destinaciju. To je bio razlog izrade strategije kako bi se atraktivnost grada Rijeke u svim segmentima učinila još većom. To neće pomoći da Rijeka postane EPK, već obratno, upravo će dobivanje statusa EPK 2020. i aktivnosti koje će se poduzimati, biti značajna motivacija i propaganda aktivnost u prepoznavanju rijeke kao turističke destinacije.

Danko Švorinić (RI) je kazao kako se na službenoj web stranici kandidature za EPK 2020. pojavio neobični tekst nazvan Hejtanje na maksimum. Hejt je mržnja i pljuvanje, govor mržnje, a anonimni autor je napravio svojevrsnu top listu ljudi koji loše misle o našem gradu poput Miljenka Jergovića koji navodi maćehinski odnos grada prema kulturi, zatim Denis Kuljiš i Damir Mohorić i Kristina Posilović koja je pisala o događanjima vezanim uz Riječke ljetne noći. Pitao je je li neka promjena koncepta i tko je konkretan autor tog uratka. Što ako bude sudskih tužbi, tko će odgovarati. Ako se otvara polemika, prva stvar je potpisati se pod tekst kojim prozivate ljude.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako ne zna tko je autor teksta i ne vidi u njemu ništa problematično, osim poziva na otvorenu raspravu, i onih koji misle tako kako misli ova četvorka, koja ima negativan stav o nekim stvarima u gradu Rijeci. Top lista ne postoji. Sve osobe su to što su imale za reći, javno objavile u novinama ili u blogovima i ne vidi problem da se s njima javno ne polemizira. To predstavlja otvorenost gradske uprave koja ukazuje na to da ima drugačijih mišljenja i da ima ljudi koji misle da gradska uprava ništa ne radi. Ne vidi ništa uvredljivo, to je uobičajeni način komunikacije. Točno je da je hejt doslovno preveden kao mržnja, ali se u internetskom žargonu to ne smatra mržnjom, već se to uglavnom odnosi na pitanje neslaganja, ali ne isključuje da netko nekoga stvarno i mrzi.
Gradonačelnik je kazao kako predlaže da svi koji imaju volje, najprije pročitaju tekst i utvrde je li netko nekoga prozvao ili naveo kao primjer. Za tekstove odgovara uredništvo odnosno Odjel gradske uprave za kulturu, koji vodi kandidaturu.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako se u medijima pisalo da je Grad dobio priznanje za Grad budućnosti za Startup inkubator i zanimaju je rezultati tog Startup-a.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je riječki Startup jedan od uspješnih projekata Grada. U Startup upravo ulazi 5 generacija, a do sada je kroz 4 generacije prošlo 180 mladih ljudi koji su samostalno ili u timovima kroz 6 mjeseci promišljali svoje ideje, uz pomoć mentora sa sveučilišta i iz tvrtki. Do sada je osnovano sedam tvrtki različitog profila, neki su dobili pozive da sudjeluju u akceleratorima, gdje su dobili sredstva za daljnje razvijanje svojih proizvoda, nekoliko timova je upravo sada u akceleratorima u Bugarskoj i Sloveniji. Jučer je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora dodijelila jednom od timova inovacijsku nagradu. Grad je dobio nagradu Smart Cities, koju dodjeljuje Poslovni dnevnik, Udruga gradova i Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske. Nedavno smo dobili europsku i nagradu za najbolju praksu vezanu za projekt upotrebe informatičke tehnologije za komunikaciju s građanima za e-kalkulator, odnosno socijalni kalkulator

Jagoda Špalj (ARS) je kazala kako su mediji prije mjesec dana objavili da je KBC-u uveden red i sređena parkirna mjesta pa je interesira, je li se smanjio pritisak na parkiranje i ima li gradonačelnik povratnu informaciju o tome.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se Grad Rijeka zajedno sa Rijeka plus odazvao pozivu KBC-a Rijeka za uvođenje reda na parkiralište na području KBC-a i uvođenju autobusne linije koja bi povezivala dva lokaliteta KBC-a. Unutrašnjost KBC-a stavljena je pod naplatu, s time da se prvi sat ne plaća, a ne plaća se i sat u vrijeme dozvoljenih posjeta. To je omogućilo da se poštivanjem mjesta gdje se može parkirati, dobio prostor za prolaz interventnih vozila i vozila opskrbe te uvođenje mini bus linije od Sušaka do KBC-a i natrag. Ta linija ima tri stanice unutar bolnice. Sve funkcionira dobro prema prvim informacijama. Nema gužvi kao nekada. Prema željama uprave KBC-a s sličnim programima će se uskoro ići na lokalitetima Sušak i Kantrida.

Duško Milovanović (SDP) je postavio pitanje o uređenju prometa ispred trga katedrale sv. Vida, gdje je zabranjeno parkiranje, a nesavjesni vozači ostavljaju vozila, što nagrđuje vizuru jedne od najljepših lokacija u našem gradu. Pitao je kakve su namjere Grada u rješavanju tog problema i da li se razmišlja o uvođenju fizičkih barijera te kada će se urediti ulica Andrije Medulića koja vodi na trg.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je točno da je trg ispred katedrale odavno pješačka zona što je definirano prometnim znakovima, ali to vozači ne poštuju i gotovo da nema dana da tamo nisu parkirana vozila. Pokrenut je projekt rješavanja problema, postavljanjem pilomata na ulaz na trg Grivica, za što se morala dobiti suglasnost MUP-a, jer je tamo ulaz u njihovu garažu. Očekuje da bi do sredine siječnja trg trebao biti fizički zaštićen od neodgovornih vozača. Istovremeno će biti djelomično saniran i trg. Neće to biti potpuna sanacija, jer ona mora obuhvatiti uređenje infrastrukture, za što se mora izraditi projekt koji će obuhvatiti trg Grivica i ulice koje nisu uređene poput Andrije Medulića, sanirat će se pukotine kamenih ploča i postaviti nešto zelenila, a u drugoj fazi uslijedit će kompletno uređenje trga.

Teo Božanić (HDZ) postavio je pitanje vezano uz izgradnju rotora. Kazao je zašto se ne bi ugledali na gradove zapadne Europe ili Pulu i Rovinj. U materijalima za sjednicu vidimo planirane izgradnje nekih rotora među kojima nema rotora kod kafića Ankora na Gornjoj Vežici, gdje se regulacija mijenjala više puta i gdje je raskrižje nepregledno pa ga zanima je li rotor u nekom od planova.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je teško govoriti o prometnoj politici grada koji je baziran na tri-četiri prometnice koje idu uzduž grada, a koje su u nadležnosti države. Gradonačelnik je rekao da ne treba ići u Pulu već je dovoljno otići na Škurinje, gdje je izgrađen rotor. Premda to nije nadležnost Grada, sugerirali su Hrvatskim cestama potrebu izgradnje nekoliko većih rotora, od kojih je jedan na Plumbumu, odnosno križanju Šetališta 13 divizije i J.P. Kamova, zatim izgradnju rotora na Martinkovcu, gdje je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa otezalo početak radova. Rotori se grade prema pravilima, potrebna je određena širina voznog traka i određena širina prometnice. Lokacije za izgradnju rotora su problematične, pa na puno mjesta u Rijeci, gdje je bi trebalo graditi rotor, to nije izvedivo, poput raskršća sa Prvomajskom ulicom na Brajdi. Što se tiče rotora kod kafića Ankora na Gornjoj Vežici, riječ je o križanju ulica Z. kučića i Brdo, gdje za sada, koliko je njemu poznato, nije predviđen rotor jer ulica Brdo dolazi pod kutom na Zdravka Kučića, što bi zahtijevalo ogromne radove. Za sada nisu dobili zahtjev, ni od mjesnog odbora niti od nekog drugog za rješavanje prometa na neki drugi način.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) je postavila pitanje vezano uz održavanje zelenila u gradu. Ima li uopće ikakve politike jer se građani samoorganiziraju. Zadnji primjer je poznata platana Vela Ana u Krešimirovoj ulici, koju se namjerava ukloniti, s opravdanjem da smeta semaforu. Ako smeta preglednosti semafora, moglo bi se riješiti odstranjenjem jedne grane, a ne cijelog stabla. Građani pitaju zašto se do kraja mora provoditi betonizacija i uvoditi sivilo u centru grada. Pitala je je li napravljen izvid fitopatologije drveta, te podsjetila kako je svojevremeno preko noći nestalo 5 platana, a ljudi koji se bave hortikulturom zadnjim postupcima Čistoće su konsternirani.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako u Čistoći na zelenilu rade ljudi koji su završili hortikulturu ili Agronomski fakultet i znaju što rade. Upravo je djelatnica Čistoće koja vodi brigu o zelenilu dobila nagradu za uređenje zelenila u Rijeci. Za problem te platane je doznao sinoć kada je dobio čitav niz peticija i pisama. Ne zna o čemu se radi, a ako je rušenje planirano, zasigurno nije zbog toga što se ne vidi semafor. Trenutno se radi projekt rekonstrukcije Krešimirove cijelom dužinom i ne zna što je u tom kontekstu previđeno, u smislu zahvata na postojećem drvoredu, ali će to provjeriti. Jedni su za rušenje jedni za očuvanje, o tome ne odlučuje on nego struka koja određuje u kojem je stanju platana. Bilo je prozivanja i u vezi platana ispred Kazališta, a na čije su se uklanjanje građani također svojedobno žalili. One su sađene u 60-tim godinama, a struka je pokazala da je to bilo loše rješenje, pa je park naknadnim uređenjem vraćen u stanje kakvo je bilo u doba secesije. Čim sazna o čemu se radi odgovorit će konkretno. Stablo se neće ukloniti, ukoliko je problem samo u semaforu. Sve što se radi sa zelenilom, radi se pod nadzorom stručnjaka, a svako stablo koje se ukloni se nadomjesti drugim, što je definirano između ostalog i gradskom odlukom,

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – Stranka rada) postavio je pitanje što je s iznosom od 5,8 mil kuna za prijevoz i odlaganje otpada koji se nalazi u prijedlogu rebalansa za Komunalni sustav. Pitao je da li su i gradovi suvlasnici KD Čistoća planirali iznose za odvoz tog otpada i u kojim iznosima. Zatražio je i pisani odgovor.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je problem uzrokovan činjenicom da CZGO Marišćina nije započeo s radom u rokovima u kojima kako je bilo očekivano. Privremeni kapaciteti su bili popunjeni pa se našlo rješenje da se otpad deponira na neka druga odlagališta, što je Čistoća i odradila. To je povećalo troškove koji se alimentiraju iz razvojnih sredstava, to su sredstva iz proračuna jedinica lokalne samouprave, na čijem se sredstva ubiru. Najviše je naravno u Rijeci, ali će i druge jedinice lokalne samouprave na kojima Čistoća obavlja djelatnost prikupljanja otpada učestvovati isto tako proporcionalno u tom trošku.

Ivan Ivaniš (SDP) je kazao kako se Rijeka zadnjih godina uključila u kvalitetno zbrinjavanje kućnog otpada. KD Čistoća poduzima niz mjera, od odvoza glomaznog otpada, reciklaže i dr. Kazao je kako postoji još jedan način, a to je kompostiranje otpada koji se može kvalitetno koristiti. KD Čistoća nabavilo 400 kompostera, pa je pitao tko ih dobiva i po kojim kriterijima.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se prema smjernicama EU koja potiče smanjenje bio otpada i prema definiranoj politici kojom se želi smanjiti odlaganje tvari koje se mogu reciklirati, poduzimaju aktivnosti i u KD Čistoća. U tom kontekstu Čistoća je nabavila 600 komposter, od kojih je 300 plasirano na području Viškova, 100 na području grada Rijeke a ostatak za druge jedinice lokalne samouprave. Nabavu kompostera Čistoća je provela s Fondom za zaštitu okoliša, koji je s 40% cijene sufinancirao nabavku kompostera. Čim Fond nastavi sa sufinanciranjem uključit će se i Čistoća. Svi koji se jave mogu dobiti komposter besplatno, jedini kriterij je da i komposter maju gdje staviti i da se jave među prvima. Ovisno o interesu to će se nastaviti. To je ponajprije važno za okolne općine zbog okućnica, ali i u Rijeci ima dovoljno kućanstava koji mogu koristili kompostere.

Andrej Brišćik (AM) je kazao kako je krajem srpnja otvorena Garaža Zagrad B vrijedna 56 milijuna kuna, što je za pohvalu. U garaži Zagrad B već je pri prvim kišama počelo prokišnjavati, pri jačim kišama broj mjesta koji su zbog prokišnjavanja zatvoreni sve je veći. Što je veća kiša, veći je broj zatvorenih parkirnih mjesta, a smanjuju se i prihodi. Pitao je da li će GP Krk platiti penale, tko će nadoknaditi štetu izgubljeni promet i kada.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako će više detalja dati pisanim putem jer ne zna točno. Bio bi sretan kada bi nekome mogli naplatiti izgubljenu dobit. Riječani nisu jako motivirani da parkiraju u garažama i mjestima koja se naplaćuju. Garaža radi s dvije trećine, do jedne polovine popunjenosti. Ukoliko problemi postoje, sigurno da će izvođač otkloniti o svom trošku. Postoje jamstveni rokovi. Moguće je da negdje dolazi do prodora vode i to će biti otklonjeno vrlo brzo.

Ana Trošelj (PGS) je postavila pitanje vezano uz novi toplovod na Vojaku. Pitala je hoće li se pogodnosti novog toplovoda odraziti na cijenu toplinske energije.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako će direktor Kirigin odgovoriti pisanim putem. Ukoliko se ostvare značajne uštede bit će korekcije cijena. Već je bilo govora kako Energo daje cijenu uprosječeno za sve potrošače. Kada bi išli na smanjenje samo onima koji koriste toplinsku energiju iz te toplane, onda to ne bi bilo korektno prema svim potrošačima.

Milena Kraljević (Hrvatski laburisti – stranka rada) postavila je pitanje fiksnog troška toplinske energije, odnosno paušala te pitala je li napravljena analiza fiksnog troška.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je u sklopu svih aktivnosti analiziran i taj trošak. Za sada je on onakav kakav je, između ostalog i kroz odluku HERE i nema osnove za korekciju tog dijela cijene toplinske energije. Ukoliko se pokaže suprotno onda će do te korekcije doći.

Skip to content