Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako je gradonačelnik prošli tjedan uputio Kazališnom vijeću Programski i financijski okvir HNK Ivana pl. Zajca od 2025. do 2028. godine i dao nalog da se raspiše natječaj za izbor intendanta. Koliko joj je poznato, prekjučer je održana sjednica Kazališnog vijeća, no na primjedbe članova Kazališnog vijeća imenovanih od strane osnivača tekst natječaja nije pripremljen. Znači li to da iz nekog razloga članovi Kazališnog vijeća imenovani od strane osnivača orkestriranim igrokazom namjerno odugovlače i ne žele raspisati natječaj za intendanta.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je utvrdio Programski i financijski okvir HNK Ivana pl. Zajca od 2025. do 2028. godine kojim su definirana financijska i programska očekivanja te je natječaj trebao biti raspisan. Kazališno vijeće imalo je neke nedoumice oko programskog okvira budući da se paralelno radi na formiranju proračuna Grada Rijeke za iduću godinu. U tom je segmentu gradonačelnik u razgovoru sa sindikatima komunalnih i trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Grada. Njegov prijedlog će biti da regres i Božićnica u 2024.g. budu povećani na 300 eura. Financijski okvir HNK Ivana pl. Zajca od 2025. do 2028. godine će se u tom kontekstu nešto regulirati. Pozvao je troje članova Kazališnog vijeća iz redova osnivača na sastanak koji će se održati sutra, na kojem će se utvrditi u detalje sve nedoumice i očekuje da Kazališno vijeće najkasnije idućeg tjedna raspiše natječaj. Nema nikakvih problema s tekstom natječaja jer on proizlazi iz Zakona o kazalištu.

Tea Mičić Badurina je podsjetila gradonačelnika da je u sličnim situacijama u prošlom sazivu Kazališnog vijeća,  kada su članovi imali nedoumice gradonačelnik  im slao upute da moraju postupati po nalogu osnivača. Ako nisu tako postupali, kada je izmijenjen zakon onda ste ih smijenili. Zanima je hoće li u slučaju da se nedoumice ne riješe sada napraviti isto.

Danijel Imgrund (HDZ) pitao je gradonačelnika u kojoj fazi je projekt brod Galeb i da li se konačno nazire završetak tog projekta?. Traži pisani odgovor.

Ivana Prica (SDP) je postavila pitanje što se događa s Klobučarićevom trgom, kada će se i što će se tamo realizirati?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Klobučarićev trg bio više puta predmet rasprave na Gradskom vijeću, a doneseni su i određeni zaključci vezani prvenstveno uz arheološka istraživanja. U prijedlogu proračuna za sljedeću godinu bit će predviđena sredstva za izradu projektne dokumentacije za uređenje trga. Temeljem postojećeg DPU taj je trg za sada uređen u jednom dijelu,  izgrađena je jedna zgrada i bila predviđena knjižnica. Temeljem postojećeg DPU predviđeno je da se ova sadašnja otvorena površina može urediti kao trg i za tu će svrhu biti predviđena sredstva za projektiranje. U svakom slučaju, u izradu te projektne dokumentacije moraju biti uključena sva javna tijela, prije svega Konzervatorski odjel Ministarstva kulture koji će se morati očitovati o uređenju trga.

Iva Rinčić (Nezavisna) je kazala kako je njeno pitanje iz domene politike i sporta. Znamo svi da je teško odvojiti politiku od sporta, čini joj se da je to u ovom gradu postaje nemoguće. Naime Grad Rijeka putem Riječkog sportskog saveza podupire rad čitavog niza sportskih klubova i osigurava im potrebnu sportsku infrastrukturu i to je u redu i smatra kako sport zaslužuje i veću podršku, ali mili da ih Grad na neki način i kontrolira kroz upravna tijela u koja postavlja vrlo često stranačke ljude i sl. U srpnju mjesecu, zbog razilaženja u mišljenju, sada već bivša direktorica Atletskog kluba Kvarner je otišla s tog mjesta, a ostavku je nakon toga podnijela i većina članova izvršnog odbora. U konačnici je bila riječ o tzv. osobno uvjetovanom otkazu koji se vrlo rijetko daje, ali koji poslodavac daje kada se pojavi neki razlog zbog kojeg nije moguće dalje obavljati tu funkciju. Direktorica je vrlo uspješno vodila klub pet godina pa malo čudi što se nakon pet godina dogodilo da ona više nije bila u mogućnosti obavljati tu ulogu. Direktorica je sukladno zakonu imala pravo na i otpremninu. Zakon kaže minimalno po godini staža, bila je tamo pet godina, trećinu plaće. Isplaćena je otpremnina u iznosu 20.000 eura, što znači po godini staža 4.000 eura, ukupno 20.000 eura. Sad, ako je to trećina plaće to bi me zanimalo što se tiče radnika, zaposlenika u AK Kvarner, njima je zato što je direktorica dala ostavku kasnila plaća za lipanj, a jedno su vrijeme imali poteškoća sa isplatom sredstava oko EU projekata. No već u srpnju tada već bivša direktorica koja trajno nije mogla obavljati tu funkciju je postala direktorica nove uprave RK Zamet gdje dobiva novu operativnu funkciju i puka je slučajnost da je u međuvremenu došlo do promjene u strukturi uprave RK Zamet gdje se zapravo angažiralo nekoliko vrlo istaknutih SDP-ovaca. Jasno je da AK Kvarner nije gradski klub ali mu Grad iz proračuna i ostvarivanja programa javnih potreba u sportu dodjeljuje preko 500.000 kuna godišnje. Da li Grad zna nešto o toj rošadi, da li će to utjecati na neke odluke, da li će sad sredstva koja su se isplaćivala AK Kvarner preusmjeriti na RK Zamet?.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako nitko tu ne raspodjeljuje novce osim vijećnika. Ja predlažem proračun, vi ga usvajate i dodjeljuj se sredstva Riječkom sportskom savezu, a RSS  temeljem odluka skupštine raspoređuje sredstva klubovima. Klubovi su udruge građana u koje se svi slobodno učlanjuju i izabiru svoje predsjednike, vodstvo i upravne odbore. Vi insinuirate nekakav utjecaj politike na te odluke. Oštro demantira takve istupe. Ne može znati što se događa u upravama klubova. Tko će biti predsjednik, tko potpredsjednik  to je stvar onih koji su članovi kluba, u jednoj demokratskoj proceduri temeljem Statuta i pravilnika. Njihovi interni odnosi, zaposlenja, trenera, direktorice kluba, ne može biti predmet čega se bavi gradonačelnik. Riječki sportski savez je taj koji okuplja klubove na području grada Rijeke, vrši kontrolu isplaćenih sredstava, da li se ona troše namjenski za ono za što su namijenjena. Klubovi imaju i svoje prihode i u toj domeni samostalno djeluju. To da sport je ono što je nama u fokusu mandata svjedoči sve ono što smo uložili u obnovu objekata. Da li u nekom klubu postoje određene trzavice između članica i članova nije na meni da to utvrđujem niti da se u to petljam. Moje direktno petljanje bilo bi uplitanje politike u rad klubova što mi naravno ne pada na pamet.

Iva Rinčić je replicirala kako bi bilo krasno kada se politika ne bi uplitala, ali smo svjesni da u upravi AK Kvarner i u upravi RK Zameta sjede istaknuti SDP-ovci. Naglasila je da se čudi da gradonačelnik nije upoznat s cijelom tom problematikom. Što se tiče otpremnine u visini 20.000 eura o kojoj je govorila ona je zapravo trećina proračuna kluba Kvarner pa je zanima hoće li Grad i tu intervenirati kao što je intervenirao u nekim drugim slučajevima.

Nadja Poropat (SDP) je govorila o nevremenu koje je u utorak zahvatilo Rijeku. Zanima ju pobliže kakve su štete, gdje je bilo najveće štete i s obzirom da meteorolozi najavljuju novo nevrijeme sutra da li se nešto poduzelo da se eventualne štete smanje?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako nas je opet pogodilo nevrijeme i intenzivne oborine u vrlo kratkom periodu, palo je 120 litara kiše po m2 u svega pola sata. Te bujične poplave su neminovne kod takvog intenziteta oborina u tako kratkom vremenu Djelatnici KD ViK izašli na teren i pratili stanje i otvarali pojedine šahte na području željezničkog kolodvora, Mlake Novog lista, a do nakupljanja većih količina vode došlo je i kod podvožnjaka kod 3. maja. Kod ovako velikih i intenzivnih oborina nemoguće očekivati da voda oteče i zbog samog juga i dizanja mora. Došlo je do dizanja vode na prometnicama, no u roku 15 minuta kao da pljuska nije bilo. Bio je u intenzivnoj komunikaciji sa zapovjednikom JVP i KD VIK. Bilo desetak manjih intervencija na području grada Rijeke. Nisu zabilježene veće materijalne štete. Prodrla je voda u Dječju kuću i Muzej grada, ali je to brzo sanirano. Morat ćemo se naviknuti na život sa klimatskim promjenama i velikim količinama oborina u kratkom intervalu. KD ViK i JVP prate prognozu i u pripravnosti su.

Marin Račić (Nezavisni-centar) je kazao kako se bliži kraj godine, a s time i prijedlog proračuna. Zanima ga potporni zid u ulici Milana  Rustembega, koji je predviđen u proračunu ove godine za popravak, ali je vidljivo da se nije ništa napravilo. Zanima ga da li je u prijedlogu proračuna za iduću godinu predviđen popravak zida ili će se opet kroz neki amandman morati intervenirati da se to popravi?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su u proračunu za tu svrhu rezervirana sredstva. Naglasio je da je zid u vlasništvu Republike Hrvatske. Kontaktirali smo u više navrata nadležno ministarstvo. Nakon bezbroj požurnica nije bilo odgovora od strane ministarstva. Grad bez prijepisa vlasništva ili odgovora ministarstva ne može ništa učiniti.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) je kazala kako u KD Čistoća poslove održavanja zelenih površina provodi čak 6 izvođača, a riječ je o iznosu od preko 130.000 eura. Vidimo kako građani reagiraju kroz pritužbe, da nisu zadovoljni košnjom, da se trava ne održava i da je negdje metar visoka, a tamo gdje se pokosi da se ne pokupi. Zanima je da li je moguće, da se ti poslovi prepuste radnicima Čistoće.

Odgovor je dala pročelnica Odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar naglasivši kako je KD Čistoća te poslove prepustio drugim tvrtkama. Za ono što ne mogu rješavati vlastitim resursima napraviti raspisuje se natječaj. S obzirom na teškoće u natječajima, s cijenama, nedostatkom radnika, i sl., dolazi do problema i u realizaciji natječaja. Sagledavamo mogućnosti da KD Čistoća rješava što više poslova sama, a da za ono što ne može raspisuje natječaj.

Štefica Jagić Rađa je kazala kako se treba voditi računa o tome jer se preko 133.000 eura izdvaja vanjskim izvođačima. S obzirom na najavljeno povećanje cijene KD ViK, postavlja se pitanje koliko su radnici motivirani i smatra da ih treba dodatno motivirati. Očito se radi o manjkavosti.

Iva Davorija (Možemo) je kazala kako se čeka odgovor vezano za natječaj za klub Palach. Na postavljeno vijećničko pitanje odgovoreno da će to biti u rujnu. Na stranačkoj presici koju su imali postavili su to pitanje i bilo im je odgovoreno da će to biti u rujnu. Zanima je kada će natječaj biti otvoren i koje su prepreke bile da nije bio otvoren do sada?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će natječaj za klub Palach  biti raspisan idući tjedan. U odgovoru na vijećničko pitanje je bilo napisano da se čeka tumačenje nekih odredbi zakona vezano za dodjelu prostora u kulturi. Resorno se ministarstvo očitovali onako kako smo očekivali i sada nema zapreke za raspis tog natječaja.

Nebojša Zelič (Možemo) postavio je pitanje vezano za komunalne vezove u luci Porto Baroš i Mrtvi kanal. Građani će barke morati maknuti iz Porto Baroša. Pita gradonačelnika gdje bi oni te barke trebali premjestiti. Da li Grad nešto čini vezano za vezove i potopljene barke u Mrtvom kanalu gdje također postoji problem. Smatra da treba razmisliti o potencijalnom rješenju.  Neki su već korisnici vezova iz Porto Baroš kontaktirali druge sportske lučice, ali još nema nikakvog rješenja.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je problem nedostatka komunalnih vezova važno pitanje za koje mu se građani se stalno obraćaju. Postoje sportske lučice kojima upravljaju sportska društva. Izmjenama GUP-a omogućeno je da se takva lučica otvori i na Brajdici te bude namijenjena i za komunalne vezove. U narednoj budućnosti trebalo bi osnovati i našu lučku upravu koja bi mogla djelovati unutar postojeće Lučke uprave ili pak samostalno. Što se barki u Porto Barošu tiče, ne zna koja je legalnost tih vezova jer tim lučkim prostorom upravlja Lučka uprava. ACI Gitone će tamo uskoro početi uređivati marinu. Važno je znati tko je onaj tko upravlja određenim pomorskim dobrom. Što se Mrtvog kanala tiče njime je upravljalo ŠRD Luben. Sada je to pravni problem koji treba riješiti i  u intenzivnim kontaktima je s njima. Uputili smo ih da se obrate resornom ministarstvu koje je u ovom slučaju nadležno da daje koncesiju jer riječ o više od 200 vezova. ŠRD Luben je osta određeni dio sredstava dužan. Za njih je to značajan iznos koji ne mogu pokriti iz svojih sredstava. Dosadašnji predsjednik preminuo, a novo predsjedništvo mora sada naći rješenje. Temeljem dojava sugrađana komunalni redar obišao je potopljene barke u Mrtvom kanalu. Utvrđeno je desetak potopljenih barki, ali ne zna jesu li uspjeli pronaći njihove vlasnike. Nastoji tu problematiku riješiti s nadležnim institucijama, od carine, Luke Rijeka, Lučke uprave i ministarstva. Sve što sam kao gradonačelnik mogao to sam i učinio, kazao je gradonačelnik.

Valter Štefan (HDZ) je kazao kako su gradonačelnik i zamjenica Krpan na zadnje dvije sjednice spomenuli OŠ Fran Franković. Podsjetio je kako su u Novom listu od 25. listopada 2021.g. oni naglasili kako je Drenovska osnovna škola spremna za obnovu ili rušenje jer je riječ o montažnom objektu. Tu školu pohađa 530 đaka. Zanima ga da li je ta škola sigurna za učenike. Interesira ga sadašnje stanje škole i traži pisani odgovor.

Stipo Karaula (HDZ) je govorio o terasama ugostiteljskih objekata, od koje su neke na Korzu sada već čvrsti objekti umjesto terase. Zanima ga hoće li gradonačelnik ispoštovati pravilnik koji su usvojili na protekloj sjednici ili to vrijedi samo za neke.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako Odjel za komunalni sustav, odnosno komunalni redari redovito obilaze otvorene terase. U tom segmentu neki su rješenjima komunalnih redara  upozoreni na nepravilnosti. Bilo je nekih izlazaka izvan gabarita zbog Covida. Svi su pred  zakonom i pravilnicima jednaki. Ako netko krši zakon zna se koje su za to sankcije.

Stipo Karaula je replicirao kako nije govorio o Covid mjerama nego čvrstim objektima, pozvao je gradonačelnika da prođe ispred hotela Bonavia ili Korzom i sam se uvjeri.

Kristian Čarapić (SDP) pitao je zašto novootvorena cesta D 403 nema ulaz iz smjera Zagreba i izlaz za smjer Pula i kada se to misli riješiti?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je činjenica da je to problem. Izvedbom ceste D403 koja spaja zagrebačku obalu s čvorom Škurinje reguliran je priključak na čvor Škurinje. Hrvatske ceste koje su bile investitor kažu da nije istovremeno bilo moguće izvoditi te radove. Investitor je predvidio tu mogućnost ali će se za to morati stvoriti preduvjeti da se semaforima preregulira prometovanje privremenim rješenjem i time će se dobit mogućnost da se usmjere na te pravce. To će trajati do izgradnje dva planirana rotora jer je takav dogovor sa Hrvatskim cestama koje su investitor i izvođač tih rotora. Izdana je lokacijska dozvola, jučer održan sastanak svih relevantnih sudionika, Vrlo brzo se očekuje građevinska dozvola. Čim se to riješi izvest će se dva rotora. Jedan u Osječkoj i jedan gdje se sada izlazi iz pravca Zagreba. To će biti trajno rješenje. Hrvatske ceste obećale su promptnu reakciju.

Robert Salečić (Unija) postavio je pitanje projekta stadiona Kantrida. Pripreme za izgradnju novog stadiona su u punom jeku i projekt ide prema cilju. Tamo trenutno trenira  puno klubova. Zanima ga gdje će svi ti klubovi trenirati. Zanima ga kakve planove Grad ima i gdje će ti klubovi  trenirati kada se stadion izgradi.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako vodi intenzivne razgovore s predsjednikom NK Rijeka i tvrtke Stadion Kantrida. Razmatraju se svi modeli izgradnje. Valja istaknuti kako se  radio  Gradskom zemljištu ali i pomorskom dobru. Preseljenjem NK Rijeka na Rujevicu stadion Kantrida postao je atletski stadion, jedini na području PGŽ koji adekvatno odgovara svima koji se tim sportom bave. U modelu koji će biti na kraju usvojen, nitko od privatnih strana neće graditi samo stadion već i komercijalne sadržaje. Gradit će se nogometni stadion veličine 12.000 natkrivenih mjesta koji će biti u gradskom vlasništvu, uz reguliranje statusa pomorskog dobra gdje se sada nalazi pomoćno igralište, a onome tko bude financijer, odnosno investitor omogućit će se gradnja komercijalnih sadržaja. Svakako treba riješiti problem atletskog stadiona. To je vezano uz lokaciju kod Kampusa na Trsatu. O tome promišljamo i to se sigurno neće dogoditi sutra. Vjerojatno će trebati prilagoditi prostorno-plansku dokumentaciju. Cilj je da se izgradi stadion, a da atletičari nađu svoj stadion na drugoj lokaciji. Vjerojatnoće se  tražiti neki zajednički model financiranja tog stadiona.

Maša Magzan (Nezavisna) je postavila pitanje vezano uz aktualnu situaciju oko izdavanja građevnih dozvola u Gradu Rijeci. Na temelju informacija da Grad Rijeka navodno izdaje nezakonite građevinske dozvole portal Medias nedavno je zatražio od Grada Rijeke ali i Ministarstva prostornog uređenja,  graditeljstva i državne imovine, više informacija o tome. Zanimljivo je da su u svom odgovoru iz Grada tvrdili da je sve prema zakonu i da nije bilo pritužbi na dozvole, dok je iz ministarstva stigao sasvim drugačiji odgovor. Tako kažu da je zaprimljeno 30 pritužbi na građevinske dozove dok Grad tvrdi da nema uopće pritužbi Od toga je izdano 12 rješenja za poništavanje dozvola, a dvije su žalbe još u postupku. Moli pojašnjenje zašto je odgovor Grada Rijeke suprotan informacijama koje su stigle iz resornog ministarstva. Na što se odnose te pritužbe, koji su projekti u pitanju i iz kojih razloga ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine sumnja u zakonitost izdanih građevnih dozvola pa poništava izdana rješenja a podsjeća da se radi o gotovo 50% zaprimljenih žalbi.

Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan je odgovorila kako je pitanje bilo postavljeno na način iz kojeg ne proizlazi da se radi o redovnim žalbenim postupcima na građevinske dozvole. Bilo je pitanje koliko je dozvola zbog nezakonitog postupanja poništeno i koliko je takvih žalbi bilo. Nezakonito postupanje i redovni žalbeni postupak su dvije različite stvari. Mi smo dali točne odgovore i isto tako naveli koliko je žalbi bilo za period za koji se pitalo, mislim 2021. i 2022.g. i kako su one riješene. U postupku izdavanja građevinske i lokacijske dozvole,  po Zakonu o prostornom uređenju i zakonu o gradnji propisano je tko sudjeluje u postupku. To su  vlasnici čestica u obuhvatu kao i neposrednih susjednih čestica i svaka stranka koja zadovolji uvjete stranke u postupku ima pravo učestvovati i uložiti žalbu ukoliko nije zadovoljna s izdanim rješenjem. To ne znači da je dozvola nezakonita. Nakon što se obavi cijela procedura i utvrdi da li su ispunjeni uvjeti po prostornom planu, uvjeti vezani za potrebnu dokumentaciju prema Zakonu o gradnji tek onda se pozivaju stranke da bi se izjasnile i dale svoj komentar na predloženi zahvat,  Naravno imamo vrlo često nezadovoljne susjede koji prigovaraju zbog blizine, visine gradnje i ostalih urbanističkih elemenata i u tom smislu odgovori. Ukoliko je sve u skladu sa zakonom i prostornim planom takva se žalba ili prigovor ne može prihvatiti. Stranka se ima pravo žalbe. Drugostepeno tijelo je ministarstvo koje o toj žalbi odlučuje. To što se dio žalbi odbija, a dio prihvaća i vraća na ponovni postupak ne mora značiti da je dozvola nezakonita i da se ne postupa u skladu sa zakonom. Dakle vraća se na ponovni postupak gdje Ministarstvo ukazuje koje je činjenice potrebno dodatno preispitati. I to u ponovnom postupku i učinimo. Nakon žalbe Ministarstvu postoji mogućnost pokretanja upravnog spora , nakon toga još i Visoki upravni sud , dakle četiri instance koje odlučuju i kontroliraju o našoj odluci. Ne radi se o nezakonitom izdavanju nego se radi se  o ponovnom upravnom postupku koji je redovna procedura sukladno zakonu.

Vedran Vivoda (AM) je podsjetio kako na istočnom dijelu grada vlada bojazan da će se tzv. vojno igralište rušiti jer je to dio 3 faze izgradnje KBC. Po važećem GUP-u vidimo da je to tako. Zanima ga koji su planovi Grada, da li je to stvarno tako. Da li će se mijenjati GUP i DPU, odnosno što će biti s tzv. vojnim igralištem kojeg brojni građani koriste?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je riječ o nekadašnjem vojnom igralištu pored nove zgrade KBC-a. Građani su mu već postavili pitanje, kao i predstavnici MO Vojak. Svjestan je da to igralište koristi veliki broj građana Trsata, Vojaka i Vežice i nije cilj da ono u bilo kakvim planovima bude anulirano. Činjenica je da je po DPU ta čestica predviđena za širenje KBC-a. Treća faza predviđena je na području južno od bolnice i djelomično zadire u to igralište. Predstavnici Grada, uz cijeli niz stručnjaka sagledavali su potrebe tolike kvadrature treće faze KBC. Konačno promišljanje je  da to bude znatno manji objekt nego je zamišljeno. Bitno je kazati da je riječ o manjem zahvatu i ako dođe do određenog zadiranja u tu parcelu, atletska staza neće biti dirana, odnosno možda manjim dijelom. Nakon izgradnje nove bolnice i njena opremanja, proći će neko vrijeme dok se prikupe sredstva za treću fazu izgradnje KBC-a. Nema bojazni da li će to igralište biti tamo. Kada budemo znali točne gabarite KBC-a tek onda će se ići u izmjenu DPU.

Vedran Vivoda je replicirao kako nije točno da da djelomično zadire nego potpuno. Tamo su planirane parkirne garaže čime bi došlo do potpunog rušenja igrališta.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako se približava blagdansko vrijeme. Zanima je na koji način je ove godine predviđen Advent i kada je predviđen natječaj za prigodnu podaju?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Advent u Rijeci postao dio turističke ponude Grada. Do sada je natječaj raspisivala Turistička zajednica. Gradsko vijeće je na prošloj sjednici donijelo odluku koja je stupila na snagu 12. listopada. Temeljem te odluke osnovano je Povjerenstvo koje čine zaposlenici iz raznih odjela. U narednih desetak dana bit će raspisan natječaj za Advent.

Petar Petrinić (SDP) postavio je pitanje vezano uz projekte Urbane aglomeracije. Zanima ga koji su budući projekti i na kojim lokacijama će se graditi te kada možemo očekivati realizaciju?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se sutra održava sjednica Partnerskog vijeća i Koordinacije UA Rijeka na kojem će se sa svim načelnicima i gradonačelnicima voditi ova rasprava vezano uza projekte koji su u budućem razdoblju ocjenjeni od važnosti za Grad Rijeku. Radi se o pilot projektu sportsko-obrazovne zone Trsat odnosno potpunoj rekonstrukciji Dvorane mladosti na Trsatu i osnovne škole Trsat. Korisnik je Grad Rijeka. Ova sredstva su predmet izravne dodjele. Taj projekt uključuje i uređenje okoliša dvorane i škole i prijavljen je u iznosu od 8.5 milijuna eura. Obuhvaćaju uređenje sportskog i školskog objekta te javne površine u neposrednoj blizini objekata, a na javnim objektima predviđena je i energetska obnova i postava solarnih energana i svega onoga što Europa proklamira u svojim programskim dokumentima. Drugi projekt je uređenje i razvoj višenamjenske infrastrukture u funkciji podrške gospodarstvu i turizmu obnovom i prenamjenom Brownfielda. Radi se o zgradi Export drva za što su predviđena sredstva u iznosu malo više od 13 milijuna eura. Predviđena je potpuna obnova i prenamjena bivše zgrade Export drva u jedan suvremen višenamjenski prostor namijenjen sajamskim i kongresnim aktivnostima te održavanje manifestacija i drugih aktivnosti u funkciji razvoja turizma i podrške poduzetništvu. Tu su i sve industrije zacrtane europskim dokumentima: zelene, plave, kreativne, IT i SMART industrije. Treći projekt je Teatrino revitalizacija kulturnog dobra u svrhu stvaranja modernog centra filmske umjetnosti. Projektom Taetrina Grad Rijeka će obnoviti  zgradu nekadašnjeg radničkog kazališta unutar zaštićene cjeline kulturne baštine art kvarta Benčić. Vrijednost projekta je 1.3 milijuna eura. Tu su i dva značajna projekta naših komunalnih društava: jačanje sustava javnog prijevoza koji se tiče i susjednih jedinica lokalne samouprave, prijavitelj Autotrolej, a vrijednost projekta je 8 milijuna eura. Peti projekt je nastavak projekta Energa vrijedan malo manje od 6 milijuna eura a tiče se Obnove toplinarstva grada Rijeke. Sedam toplana i kilometri novih plinovoda i toplovoda.