Tea Mičić Badurina (PGS) postavila je pitanje vezano uz realizaciju izgradnje javne kvartovske garaže na Kozali. MO Kozala je organizirao potpisivanje peticije za izgradnju javne garaže i prikupljeno je 1052 potpisa i peticija je dostavljena gradonačelniku u prosincu. Prilikom tog sastanka bilo je riječi o dvije potencijalne lokacije, jedna pored zgrade T-Coma, u blizini groblja, a druga između nebodera u ulici Ante Kovačića. Zanimalo ju je u kojoj je fazi pronalaženje rješenja za ovo važno pitanje za stanovnike Kozale i šire.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako je MO Kozala pokrenuo peticiju u listopadu 2023. godine i kako mu je ona dostavljena prilikom održanog sastanka s predsjednikom i članovima MO Kozala te kako problem parkiranja svakako postoji. Lokacija pored zgrade Hrvatskog telekoma u njihovom je vlasništvu što znači da bilo kakve daljnje radnje podrazumijevale da se ta nekretnina ili treba kupiti od strane Grada Rijeke ili treba steći pravo građenja. Gradonačelnik je rekao kako je u kontaktu s upravom Hrvatskog telekoma, međutim kako takve stvari ne idu brzo, te kako s njihove strane još nema konkretnog odgovora za navedenu lokaciju. Što se tiče prostornog plana koji prati tu lokaciju, tamo je moguća izgradnja takvog objekta i to na čak pet etaža. Sada taj prostor za parking koriste radnici Hrvatskog telekoma, a u budućnosti, ovisno o našem dogovoru, tu bi se mogla izgraditi javna garaža pod naplatom. Što se tiče lokacije u ulici Ante Kovačića, gradonačelnik je istaknuo kako je Rijeka plus zadužen da navedenu lokaciju obiđe i prvo se treba utvrdit je li na toj lokacija takvo nešto uopće prostorno-planski moguće. Sa predsjednikom i predstavnicima MO Kozala se razgovaralo i o nekim drugim opcijama, a to je uvođenje povlaštenih karata za stanare i uvođenje naplate parkiranja u određenim ulicama gdje toga još nema čime bi se smanjilo to da stanovnici drugih općina i jedinica lokalne samouprave koji zbog posla gravitiraju Rijeci i centru grada tamo parkiraju svoje automobile. Gradonačelnik je dodao kako vjeruje da bi stanovnici tih dijelova grada bili zadovoljni time da mogu platiti povlaštenu cijenu parkirne karte u svrhu rješavanja tog problema.

Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) postavio je pitanje vezano uz parkiranje automobila u Opatijskom ulici, u blizini Hotela Hilton, objasnivši kako su na toj lokaciji automobili parkirani na nogostupu i na autobusnoj stanici što je ocijenio kao sigurnosni problem. Zanimalo ga je što se čini po pitanju rješavanja tog problema i zašto nije osiguran adekvatan broj parkirnih mjesta prilikom gradnje hotela.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako je sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji iz 2021. godine kada je hotel otvoren osiguran potreban broj parkirnih mjesta vezan za broj smještajnih kapaciteta u objektu te kako je jedan dio mjesta za parkiranje vezan i za zaposlenike hotela. Objasnio je kako je svjestan da na tom području vlada gužva u ljetnim mjesecima, budući da ljudi prilikom odlaska na plažu parkiraju uz Opatijsku ulicu. U planu je ove godine rekonstrukcija i asfaltiranje Opatije ulice, u dogovoru sa Primorsko-goranskom županijom, ovisno o rebalansu županijskog proračuna, za što je u gradskom proračunu osigurano oko 300.000 eura koliko bi se izdvojilo i iz županijskog proračuna. Postavili bi se i stupići na toj cesti što je i želja djela stanovnika tog područja. Gradonačelnik je rekao kako će se prilikom rekonstrukcije voditi računa o osiguravanju djela parkinga koji sada nedostaje i složio se za sigurnosnim problemom tog djela ceste. Dodao je i kako je želja investitora u hotel između Opatijske i Ljubljanske ulice izgraditi kongresni centar u sklopu kojeg je predviđena i garaža sa 500-ak mjesta čime bi se olakšalo parkiranje u tom djelu grada.

Vijećnik Milaković je konstatirao kako nije dobio odgovor na pitanje te dodao kako će se postavljanjem stupića onemogućiti dolazak na plaže ljudima koji dolaze automobilima, međutim kako je on govorio o ljudima koji idu u hotel u zimskim mjesecima čiji je parking poluprazan, a parkira se na cesti i autobusnoj stanici, a pritom automobile ne uklanja pauk i ne dobivaju kazne. Predložio je dogovor s vlasnikom hotela o smanjenju cijene parkinga i rekao gradonačelniku kako treba preuzeti odgovornost, te da rješenje parkinga nije izgradnja kongresnog centra.

Iva Rinčić (Nezavisna) postavila je pitanje vezano za smještajne kapacitete u dječjim vrtićima, konkretno u vrtićima Rastočine i Gardelin. Podsjetila je kako je Grad Rijeka na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju vrtića prijavio izgradnju i opremanje dječjeg vrtića Gardelin u vrijednosti 3,5 milijuna eura te vrtić Rastočine sa 6 milijuna eura, te kako je Gradu odobreno financiranje u iznosu od 27 posto. Rinčić je zanimalo kada će i na koji način Grad Rijeka izvršiti svoje planove budući da za navedenu namjenu sredstva u proračunu nisu predviđena ni za ovu ni za iduću godinu.

Gradonačelnik Marko Filipović naglasio je da su se u gotovo tri godine mandata trudili osigurati čim veći broj mjesta za djecu jasličke i vrtićke dobi te kako danas gotovo nema neupisane djece vrtićke dobi u Rijeci. Rekao je kako problem u jaslicama postoji te kako su ga rješavali i podnesenim amandmanima vezanima uz sufinanciranje rada dadilja. Rekao je kako se nastoje iskoristiti sva raspoloživa europska sredstva, te kako se Grad javlja na sve moguće natječaje. Podsjetio je kako su ove godine u proračunu predviđena sredstva od gotovo 900.000 eura iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti te kako je prošle godine Talijanska unija uplatila oko 900.000 eura za realizaciji talijanskog vrtića Fiume čime će se dobiti pet novih skupina, a radovi bi trebali početi nakon provedbe javne nabave koja je u tijeku. Gradonačelnik je rekao kako je riječ o problemu za koji treba izvjesno vrijeme da se riješi, ali kako su promjene ipak prisutne.

Vijećnica Rinčić je zahvalila na pojašnjenju za vrtić Fiume, ali i istaknula kako nije dobila odgovor na pitanje o vrtićima Gardelin i Rastočine za što je tražila i pisani odgovor.

Nadja Poropat (SDP) postavila je pitanje što se čini da se uspješno završi pregovaranje za novi kolektivni ugovor sa djelatnicima u ustanovama predškolskog obrazovanja.

Gradonačelnik Marko Filipović je podsjetio kako je sadašnji kolektivni ugovor sa zaposlenicima tri vrtića Grada Rijeke (DV Rijeka, DV More i DV Sušak) sklopljen 28. lipnja 2023. godine čime je ukupna bruto plaća zaposlenicima povećana od 6 do 28 posto što u prosjeku iznosi oko 16 posto povećanja i za tu su namjenu u proračunu osigurana sredstva od gotovo 5 milijuna eura za prošlu i dio ove godine. U studenom 2023. godine sindikati su Gradu dostavili novu inicijativu oko kolektivnog pregovaranja i početka pregovora oko aneksa kolektivnog ugovora. Održane su tri sjednice pregovaračkog odbora  na kojima nije postignut dogovor oko traženih zahtjeva obiju strana te je pokrenut postupak mirenja. Objasnio je kako je svjestan da inflacija utječe na kućne budžete te kako je činio sve što je bilo moguće da plaće rastu te kako nema tog kolektivnog partnera s kojim se nisu uspjeli na obostrano zadovoljstvo. Dodao je kako pregovori traju te kako se nada da će se potpisati novi kolektivni ugovori sukladno raspoloživim sredstvima u proračunu. Podsjetio je kako je intencija bila da se Gradu krajem godine ukine prirez iz kojeg je gotovo 15 milijuna eura izvornih prihoda te da je ta odluka donesena, za plaće ili bilo kakvo kolektivno pregovaranje sa zaposlenicima ne bi bilo šanse.

Ana Trošelj (PGS) postavila je pitanje oko mogućnosti postavljanja zvučne signalizacije na semaforima ondje gdje toga nema kao i mogućnost postavljanja zvučne signalizacije na autobusnim stajalištima čime bi se utjecalo na poboljšanje života slijepih i slabovidnih osoba.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako su na području grada postavljena 253 tipkala sa zvučnim signalizatorima te 48 pješačkih semafora sa zvučnim signalizatorima, prvenstveno u centru grada i na zahtjeve mjesnih odbora. Dodao je i kako su na neke od signalizatora postavljene van centra grada dobivali i pritužbe građana kojima je smetala buka koju oni stvaraju te kako treba biti oprezan, ali je pozvao slijepe i slabovidne osobe, ukoliko postoji potreba za postavljanjem na konkretnoj lokaciji neka se obrate svom mjesnom odboru kako bi se mogla razmotriti mogućnost postavljanje. Što se tiče zvučne signalizacije na autobusnim stajalištima, gradonačelnik je objasnio kako takva signalizacija trenutnim planom i projektom nije planirana, međutim kako Autotrolej razmatra mogućnost da se prilikom nabave novih autobusa u budućnosti u njih ugradi takva vrsta zvučne signalizacije koja najavljuje stanice u samim autobusima.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) imao je pitanje oko tvrtke Zbig za koju je rekao da ima dugovanje prema Gradu Rijeci od 660.000 eura. Vivoda je kao tadašnjeg vlasnika tvrtke istaknuo Mirka Pavičića i rekao kako ima saznanje da je postojala garancija tvrtke Amec Rijeka tekstil u slučaju dugovanja tvrtke Zbig te ga je zanimalo je li to istina, te ukoliko jest, zašto nije naplaćena garancija, te kako je moguće da jedna tvrtka jednog vlasnika, koja, kako ističe Vivoda, ima dugovanja prema gradu, a drugim se tvrtkama istog vlasnika nude poslovni prostori za otkup.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Grad Rijeka za spomenuti prostor tužio navedenu tvrtku nakon saznanja da je tvrtka prostor davala u podnajam. U prvom stupnju sudski proces nije okončan u korist Grada, ali kako će se iskoristiti svi pravni lijekovi kako bi se spomenuti iznos koji je i dalje predmet sudskog spora, na kraju naplatio. Rekao je kako će biti uložena sva moguća pavna sredstva da se nezakonito stečena dobit uplati u gradski proračun. Poručio je da druge mogućnosti naplate nisu stajale na raspolaganju, jer da jesu, da bi bile naplaćene, te pozvao vijećnika Vivodu da ih upozna sa svojim saznanjima oko konkretnog slučaja.

Vijećnik Vivoda je ponovio da je dobio informaciju da postoje određene garancije te je još jednom postavio pitanje ukoliko postoji takva garancija, zašto nije aktivirana i zašto se tvrtkama u vlasništvu gospodina Pavičića nudilo da kupi određene poslovne prostore u vlasništvu Grada e je zatražio i pisani odgovor.

Petra Mandić (Most) postavila je pitanje oko sanacije zida u Ulici Milana Rustenberga na Škurinjama za koji je istaknula kako je ugroza za djecu koja se po njemu igraju te je postavila pitanje, ovisno o novom zakonu o upravljanju nekretninama kojima jedinice lokalne samouprave imaju veće ovlasti, što se može poduzeti po pitanju sanacije.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako situacija oko sanacije navedenog zida traje već dugo niz godina te ukoliko Država ne misli ništa poduzeti po tom pitanju, da će sanaciju izvršiti Grad i da će račun poslati ministru nadležnog ministarstva za upravljanje imovinom. Dodao je kako je taj zid državna imovina i da bi ulaganje Grada bilo ulaganje u tuđu imovinu, ali kako se taj problem mora što prije riješiti.

Danijela Bradamante (SDP) postavila je pitanje oko završetka radova u Dukićevoj ulici, rekavši kako rotor na toj lokaciji još nije u funkciji, a riječ je o prometnici od velikog značaja za stanovnike istočnog dijela grada, a važna je i zbog nedavno završene zgrade nove bolnice.

Gradonačelnik Marko Filipović istaknuo je kako je ugovoreni rok radova za taj rotor, odnosno 280 metara ceste do nove bolnice, travanj ove godine i da prema trenutnim informacijama od strane izvođača radova, do tada bi radovi trebali biti gotovi i rotor bi treba biti stavljen u funkciju.

Kristian Čarapić (SDP) postavio je pitanje što je planirano u prostoru Export drva i na koji način se to planira financirati.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je planirano prostor Exporta obnoviti kroz ITU mehanizam u ovom financijskom razdoblju. Projekt podrazumijeva kompletnu rekonstrukciju zgrade koja bi se pretvorila u multifukncionalni prostor predviđen za različite manifestacije. Dodao je kako je izmaknuta granica lučkog prostora, a ostalo je područje pomorskog dobra, iako je postojala želja Grada Rijeke da se i ono izuzme. Rijeka sport zadužen je izradu idejnog koncepta prostora koji će uz sam objekt obuhvaćati i vanjski dio.

Adrijano Rogić (HDZ) se osvrnuo na prometnu problematiku u ulici Tina Ujevića na Srdočima, rekavši kako se radi od 30 metara ceste koja je zbog privremene regulacije prometa bila dvosmjerna i takva je prema zahtjevima iz MO Srdoči trebala ostavi budući da kao jednosmjerna cesta stvara dodatne gužve u prometu, ali da je taj zahtjev odbijen od strane Grada Rijeke. Rogić je upitao koliko je vremena potrebno za proširenje nevedene dionice ceste.

Odgovor na pitanje dala je pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar rekavši da je dvosmjerno prometovanje navedenom ulicom bilo vezano uz izvođenje radova na višestambenim građevinama, te da je nakon završetka gradnje ostala još neko vrijeme na snazi takva regulacija, međutim prometnica je vraćena u jednosmjeran promet nakon nalaza inspekcije cestovnog prometa koja je to izričito tražila budući da više nije bilo razloga na terenu da prometnica ostane dvosmjerna.

Pročelnica Malnar je istaknula je joj je poznato da je ta dvosmjerna prometnica olakšavala jednom djelu građana ali da prema trenutnim tehničkim karakteristikama ta prometnica ne zadovoljava takav način prometovanja, već se treba izvršiti određena rekonstrukcija ceste te kako se nada da će se već u prvoj polovici ove godine iznaći neko rješenje. Dodala je i kako su razgovarali o mogućnostima s MO Srdoči, međutim kako taj zahvat nije ušao prioritete za financiranje MO Srdoči za 2024. godinu, niti u smislu financiranja projektne dokumentacije niti izvođenja radova.

Vijećnik Rogić je komentirao kako mu nije jasno zašto se dvosmjerni promet nije realizirao već četiri mjeseca kada se neke druge stvari mogu žurno realizirati navodeći kako je makadam, samo 50 metara iznad sporne lokacije okružen stupićima u rekordnom roku čime je gotovo onemogućen prijelaz čak tri pješačka prijelaza pješacima i invalidima.

Valter Štefan (HDZ) postavio je pitanje hoće li se uz projekt Vodne aglomeracije koji je u tijeku i koji zahtjeva da se izvode radovi na više lokacija u gradu, paralelno s tim izvesti i neki drugi radovi, poput kako je naveo, postavljanja nogostupa, javne rasvjete u nekim dijelovima grada, odvodnje, upojnih bunara. Imaju li gradski odjeli odnosno gradske tvrtke kakav plan takvih radova.

Gradonačelnik Marko Filipović je objasnio kako se u sklopu navedenog projekta nastoji obaviti više različitih radova odjednom, svjestan da radovi utječu na živote građana koje je još jednom zamolio za strpljenje. Spomenuo je radove u Adamićevoj ulici gdje je predviđena izmjena kanalizacijske infrastrukture, vodovodne mreže, uključile su se i Hrvatske ceste. Naglasio je kako se nije moglo u svim ulicama rekonstruirati primjerice nogostupe budući da EU projekt striktno definira za što se sredstva namijenjena, ali da se vodi računa da gdje god je moguće se izvode radovi kako bi se poboljšali dosadašnji uvjeti. Gradonačelnik je rekao da bi volio da se neki radovi odvijaju i većom brzinom, da razumije i izvođače radova koji se suočavaju s raznim problemima, ali da vjeruje kako se treba držati ugovorenih rokova te još jednom dodao kako su svi ti radovi za dugoročnu dobrobit građana.

Vijećnik Štefan je naveo kako Ulica Paškinovac nije asfaltirana već 18 godina, kako na djelu Žminjske ulice nikada nije postavljena rasvjeta, kako Ulica Brune Francetića poplavi nakon velikih kiše, te ga je zanimalo hoće li ti problemi ikada biti rješeni.

Iva Davorija (Možemo!) istaknula je kako su prema njoj dostupnim informacijama strani radnici zaposleni u Autotroleju zaposleni preko Agencije za zapošljavanje, a ne putem ugovora o radu te ju je zanimalo imali li jednake materijalne uvjete i prava kao i ostali zaposlenici Autotroleja zaposleni preko ugovora o radu.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio da je zbog nedostatka radnika Autotrolej pristupio javnom natječaju na kojem je odabrana Agencija i kako se na dio ugovornog odnosa između radnika i Agencije ne može utjecati, međutim kako će radnici zaposleni u Autotroleju imati ista prava kao i svi radnici tog društva. Rekao je da je trenutna situacija takva da strani radnici čine oko 10 posto radnog stanovništva u Hrvatskoj te kako je to problematika za koju očekuje razvoj nacionalne strategije.

Vijećnica Davorija je rekla da se brinu u kakvim uvjetima rade i da potreba za stranim radnicima ne smije biti argument da se plaće zaposlenima preko ugovora o radu ne dižu i da to ne snižava kvalitetu njihovog rada.

Nebojša Zelič (Možemo!) postavio je pitanje oko cijene zakupa poslovnih prostora, navevši kako primjerice Agencije za nekretnine plaćaju cijenu od 16 eura po četvornom metru dok primjerice trgovine na malo, primjerice obrtnici plaćaju 24 eura te stavlja li takva situacija Agencije za nekretnine u povoljniji položaj.

Na pitanje je odgovorila Voditeljica Odsjeka za upravljane objektima poslovne i javne namjene iz Upravnog odjela za gradsku imovinu Mirjana Smokrović Koludrović rekavši kako su početne cijene utvrđene Pravilnikom o minimalnim početnim cijenama koje je donijelo Gradsko vijeće, međutim kako se Pravilnik temelji na nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koja je zastarjela jer datira iz 2007. godine i ne prepoznaje sve ono što tržište danas nudi. Dodala je kako je u najavi donošenje nove nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. godine.

Vijećnik Zelič je zamolio i pisani odgovor o temi.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) postavio je pitanje planira li Grad Rijeka kratkoročno smanjiti davanja za dajam prostora, komunalne naknade ili spomeničku rentu za trgovine i lokale koji doživljavaju pad prometa zbog radova u Adamićevoj ulici te planira li se dugoročno kakvo smanjenje najamnina prostora na Korzu zbog kako tvrdi sve manje posjećenosti građana.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će se zakupcima gradskim prostora za vrijeme trajanja radova u Adamićevoj ulici iznos najamnine umanjiti za 50 posto kako bi im se zbog okolnosti olakšalo poslovanje. Rekao je i kako je 90 posto svih gradskih prostora u najmu, kako smatra da najamnine nisu prevelike što pokazuje i izvješće o plaćanju najma od strane zakupnika, da su cijene adekvatne određenoj djelatnosti koja se u prostoru obavlja te kako su gradski prostori sigurno puno jeftiniji od privatnih prostora na sličnim lokacijama.

Vijećnik Salečić je pitao gradonačelnika kako objašnjava sve veći broj praznik poslovnih prostora ako su najamnine zadovoljavajuće te je zamolio i pisani odgovor.

Marin Račić (Nezavisni (Centar)) je pitao u kojoj fazu su procedure za postavljanje senzora buke na terminalu Brajdica.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su za tu namjenu sredstva u proračunu osigurana te kako će se pristupiti tim aktivnostima što prije. Dodao je kako je u dogovoru s vijećem mjesnog odbora i tvrtkom za pretovar koja posluje na terminalu anuliran jedan dio svjetlosnog zagađenja, te kako i on sam na upite građana šalje upite nadležnim inspekcijama da provjeravaju razinu buke na terminalu.

Marin Barać (SDP) je postavio pitanje vezano za revitalizaciju gradske tržnice, što se i kada po tom pitanju može očekivati.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako je riječ o kompleksnom projektu za koji je trenutno zadužen Rijeka plus, kako se na tome intenzivno radi te da će se kada svi dokumenti budu napravljeni krenuti u smjeru iznalaženja rješenja da tržnica oživi, a da su se u međuvremenu već i održavali neki programi na području tržnice i Ribarnice, posljednji sada za vrijeme Riječkog karnevala.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) postavila je pitanje oko kvalitete izgradnje POS-ovih stanova na Martinkovcu istaknuvši kako je u stanove ušla vlaga, kako se ljudi žale na kvalitetu radova, a nitko ne preuzima odgovornost, te se pita, kako su uopće ovako izvedeni radovi dobili uporabnu dozvolu.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je upoznat s tom problematikom te kako je s građanima u komunikaciji oko rješavanja tog problema. Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke je u komunikaciji s izvođačem radova i prema gradonačelnikovima saznanjima većina problema je uklonjena i vjeruje kako će se i ostatak uskoro dovesti u red na zadovoljstvo građana.

Jagić Rađa je rekla da se problemi trebaju brže rješavati jer je većinom riječ o mladim obiteljima s malom djecom koja ne mogu živjeti u takvim uvjetima te je zamolila gradonačelnika i pisani odgovor.

Davor Štimac (Nezavisni) postavio je pitanje oko posjećenosti glavne tržnice rekavši kako radovi u Adamićevoj ulici utječu na broj kupaca na velikoj gradskoj tržnici.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako pristup tržnici jest privremeno otežan, međutim kako postoji pothodnik, a kako će se ukinutim parkirnim mjestima na Rivi doskočiti na način da se Rijeka plus i Luka Rijeka kao zajednica ponuditelja jave na koncesiju koju je raspisala Lučka uprava vezano za nova parkirna mjesta pored Export drva te kako očekuje da će se tijekom ove godine taj parking i realizirati. Gradonačelnik je rekao kako razumije važnost dostupnosti tržnice, ali i kako je projekt zbog kojeg je trenutno zatvorena Adamićeva ulica od velikog značaja za budućnost Rijeke i budućih generacija građana.

Ivana Prica (SDP) je postavila pitanje što je planirano u prostoru nekadašnje Name (Karoline) na Korzu i po kojoj cijeni je prostor izlicitiran.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je početna cijena prostora koji je izlicitiran od strane V.B.Z knjižare 2.56 eura po kvadratnom metru, kako je ugovor potpisan, kako bi se knjižara trebala otvoriti u travnju ove godine te kako vjeruje da će svojom ponudom obogatiti centar grada.