Na početku sjednice, predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj izvijestila je vijećnike da je član Vijeća Duško Milovanović iz stranke SDP svoj mandat stavio u mirovanje iz osobnih razloga. Umjesto njega u stranka je u Vijeće imenovala Marina Barača, koji je potom i prisegnuo.

S obzirom na to da je član Odbora za nacionalne manjine Marijan Mihić podnio ostavku, Klub vijećnika umjesto njega  HDZ predložio je Valtera Štefana, dok je Klub vijećnika SDP-a umjesto Duška Milovanovića u Odbor za javna priznanja imenovao Petru Karanikić, koja će ujedno preuzeti i mjesto predsjednice Odbora.

Kako je pojasnio Željko Jovanović predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja,  Županijska skupština zamolila je Gradsko da dostaviti do 5 prijedloga za suce porotnike za  mladež Općinskog suda u Rijeci. Izrazio je Žaljenje što vijećnici ne doživljavaju ovu obavezu ozbiljno. Od svih klubova samo od kluba SDP dobili su prijedloge, što smatra nedopustivim jer radi o poslu koji je težak i odgovoran.Klub  SDP-a predložio je Eneu Desardo i Gloriju  Tijan i Domagoja Barića, a za porotnika Općinskog suda u Rijeci Đurđicu Margetić.

Niko Cvjetković

Niko Cvjetković i dalje na čelu Gradske knjižnice Rijeka

Gradsko vijeće dalo je povjerenje sadašnjem ravnatelju Gradske knjižnice Rijeka Niku Cvjetkoviću da upravlja ovom ustanovom i u narednom četverogodišnjem mandatu. Predsjednik Upravnog vijeća Gradske knjižnice Rijeka Srećko Jelušić govorio je o argumentima kojima se rukovodilo Upravno i Stručno vijeće koji su jednoglasno predložili Niku Cvjetkovića, inače jedinog kandidata na natječaju. U međuvremenu Niko Cvjetković je imenovan i za predsjednika Hrvatskog knjižničkog vijeća, što je tome dalo dodatnu težinu.
Upravno vijeće naglasilo je kako sadašnji ravnatelj kroz svoje smjernice „Nova knjižnica – Otporna knjižnica“ i viđenje mjesta i uloge Gradske knjižnice kao i njenog trenutnog stanja i aktualne problematike dokazuje svoje stručne i organizacijske kompetencije koje upućuju da će i dalje uspješno voditi Gradsku knjižnicu Rijeka u narednom četverogodišnjem mandatu. Vijeće je prijedlog usvojilo jednoglasno.

Štefica Jagić Rađa

Plan upravljanja pomorskim dobrom na području grada Rijeke za razdoblje 2024. do 2028. godine

Gradsko vijeće usvojilo je Plan upravljanja pomorskim dobrom na području grada Rijeke za razdoblje 2024. do 2028. godine, predložen radi usklađenja sa novom zakonskom regulativom.

Plan sadrži planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, izvore sredstava za njihovu realizaciju, plan održavanja, dohranjivanja plaža i gradnje na pomorskom dobru, plan davanja dozvola na pomorskom dobru i plan nadzora ovlaštenika dozvola na pomorskom dobru.

Iva Rinčić (Nezavisna) je pitala o dohranjivanju plaža šljunkom, a Petra Mandić (Most) je govorila o problemu veza malih brodica za koje nema dovoljno vezova. Premda su stalni vezovi regulirani, pitala je zašto u ovom petogodišnjem planu nije predviđena izgradnja novih vezova, podsjetivši na problem vezova u Rječini i Mrtvom kanalu. Nebojša Zelič (Možemo!) govorio je o predviđenih milijun eura sitnih, fragmentiranih ulaganja u prostor Preluka. U GUP-u piše da je potrebna izrada prostornih studija, odnosno obavezna provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja, pa je to što piše u GUP-u u suprotnosti s Planom.

Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar je pojasnila da je tema vezova i lučica vezana uz drugu plansku dokumentaciju, stoga će se i ovaj Plan morati mijenjati tijekom godina. Koncesijska odobrenja nisu ni prije bila dobro riješena. Što se Preluka tiče, Planom su samo definirana sredstva koja će se utrošiti na uređenje. To ne znači da se konačno uređenje Preluka neće rješavati drugom planskom dokumentacijom.
Gradonačelnik Marko Filipović je također komentirao pitanje vezova u Mrtvom kanalu za koje je kazao da je bitno da se koncesija održi i produži. Na Brajdici je GUP-om predviđena izgradnja lučice u kojoj će dio vezova komercijalne luke biti namijenjen komunalnim vezovima. Plan je usvojen većinom glasova.

Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine povučena s dnevnog reda

Gradsko vijeće raspravljalo je o Strategiji razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine i Prijedlogu akcijskog plana za provedbu Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine. Uvodno obrazloženje dala je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan dok je Igor Bobek iz tvrtke Apsolon kao izrađivač Strategije prezentirao projekte koji su tema strategije. Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka predstavlja okosnicu i okvir budućih ulaganja te temeljni dokument za sklapanje Sporazuma o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja te povlačenje sredstava iz EU fondova putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma). Vizija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2021. – 2027. godine glasi: Uključiv i specifičan prostor – usmjeren svim generacijama, Inovativan i dinamičan prostor – usmjeren gospodarskoj budućnosti te Plavi i zeleni prostor – usmjeren održivosti okoliša.

Urbana aglomeracija Rijeka će u nadolazećem razdoblju na raspolaganju imati 55 milijuna eura, a Strategija uključuje 18 strateških projekata ukupne vrijednosti 70,7 milijuna eura s planiranim ITU sufinanciranjem od 55 milijuna eura. Projekti bi se trebali provoditi na čitavom području Urbane aglomeracije Rijeka, koju čini 14 jedinca lokalne samouprave: gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica, Opatija i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo. Temeljem odluke Koordinacijskog vijeća iz srpnja 2023. godine, ukupna sredstva namijenjena za Urbanu aglomeraciju Rijeka raspodijeljena su sukladno popisu stanovništva iz 2021. godine te dostavljenim prijedlozima prioritetnih projekata od strane gradova i općina.

Među 18 projekata, nalaze se i projekti čiji su nositelj Grad Rijeka i društva u gradskom (su)vlasništvu: nastavak Energovog projekta „Obnova toplinarstva Grada Rijeke“, nastavak Autotrolejevog projekta „Jačanje sustava javnog prijevoza“, rekonstrukcija Export Drva u višenamjensku infrastrukturu u funkciji podrške gospodarstvu i turizmu, revitalizacija Teatrina te projekt koji predviđa uređenje Dvorane mladosti i OŠ Trsat.

Davor Štimac i Marin Račić

Autotrolejev projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza“ izazvao negodovanje vijećnika zato što je njime predviđen ostanak garaže Autotroleja na Školjiću, uz određene preinake, nadogradnju i otvaranje šetnice uz Rječinu.

Vijećnik Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) je kazao kako mu je nejasno tko je definirao ovaj projekt tvrtka Apsolon ili Grad? Govorio je o problemu garaže Autotroleja za koju se govorilo da je neadekvatna i da se za nju hitno treba naći nova lokacija. Govorio je o dokumentaciji studije iz 2020.g koja je definirala preduvjet razvoja grada u nužnost preseljenja. Zašto je nigdje mogao pronaći. Ovako će 8 milijuna eura biti uložena u rekonstrukciju nečega što uopće ne bi tamo trebalo postojati. Glavni problem – nedostatak prostora će se još više smanjiti predviđenom izgradnjom šetnice.
Vedran Vivoda (AM) je također komentirao kako je ostanak garaže Autotroleja i njena nadogradnja smrt te lokacije. Nigdje spominje se što je s bazenom koji je dio garaže Autotroleja. Jedini razlog koji gradonačelnik ističe je kao nužnost ostanka na toj lokaciji je trošak za Autotrolej. Također smatra kako je i 13 milijuna eura za uređenje Eksport drva upitno. Pitanje je ima li uopće smisla obnavljati taj objekt jer zgrada nije vrijedna i nije zaštićena kao kulturno dobro. Za taj se novac mogla srušiti zgrada i na njenom mjestu napraviti nova koja će imati tu namjenu. Njemu se čini da je ta zgrada novi Galeb. Projekt Teatrino je također  kontinuitet lošeg upravljanja i sad strši kao ruina. Nakon što su konzervatori rekli svoje, misli da Grad više niti ne zna što će biti u Teatrinu.

Petra Karanikić je u ime Kluba SDP naglasila kako klub podržava Strategiju. Nebojša Zelič (Možemo) je kazao kako neće podržati Strategiju upravo zbog autobaze Autotroleja. U suprotnosti je sa sadržajem GUP-a. Godinama pričamo o drugačijem uređenju Školjića i onda dobijemo dokument koji poništava sve to. Ne postoji nikakva javna rasprava o tome. Možda se zaista ne može maknuti, ali da bi se to znalo trebala je javna rasprava. Uvjet nultog kilometra nije dovoljan.
Iva Davorija (Možemo) je govorila o procjeni utjecaja na okoliš, zato što je obveza izrade navedena u mišljenjima svih institucija. Propustilo se integrirati biciklističku stazu, a ova Strategija je bila idealan trenutak za to.
Iva Rinčić (Nezavisna) je kazala kako joj nije jasno da konzervatori nisu tražili i procjenu utjecaja na baštinu. Sabina Marov (Most) je podsjetila da je bazen na Školjiću izgrađen 1924.g., a nije obnovljen već desetljećima. Danas treba donijeti odluku da u tom bazenu trebaju ostati gume Autotroleja. Ne razumije da Grad nema interesa da taj dio grada dobije ponovno svoj bazen, a Školjić rastereti pukog servisa autobusa. Gradonačelnik je 2020.g. govorio da je ideja realizirati Autotrolej na drugu lokaciju, a direktor Smojver je naveo Mlaku kao širu lokaciju, gdje je predviđena i jedna stanica gradske željeznice. Smatra da ovo pitanje zaslužuje javnu raspravu.

Tea Mičić Badurina

Pročelnica Ljiljana Buljan je pojasnila kako su ove projekte predlagali predstavnici UAR, Koalicijsko i Partnersko vijeće i ITU Provedbeno tijelo. Što se Teatrina tiče, DPU Benčić je već bio na Gradskom vijeću i dopunjen je. Konzultacije s konzervatorima su obavljene. Teatrino će biti multifunkcionalne namjene, prema tome nije zacementirano da tamo mora biti Art kino, već će se koristiti za razne namjene. Prije obnove te zgrade, napraviti će se statička analiza, jer se mora zadržati pročelje. Prema mišljenju konzervatora ne može se nadograditi jedna etaža ali se može povećati volumen krova. Što se Autotroleja tiče bilo je raspravljano nekoliko lokacija, Srdoči, Baračeva ulica i Sušačka draga. Na koncu je išao prijedlog rekonstrukcije u suvremeni garažni prostor s uređenjem javnih površina i šetnice. Sam projekt će biti razrađen kasnije. Što se zelene infrastrukture i biciklističkih staza tiče to će sadržano u Strategiji koja se izrađuje i uskoro će ići na savjetovanje. Ona će predvidjeti uređenje takvih prostora.

Marin Račić (nezavisni) kazao je kako u Vodovodnoj ulici ima ured i zna što znači garaža na Školjiću zbog buke autobusa. Cijela ta priča je deplasirana, ako studije postoje zašto ih nismo vidjeli.

Gradonačelnik Marko Filipović

Gradonačelnik Marko Filipović je govorio kako su se u pripremi Strategije fokusirali na obnovu dvorane Trsata, obnovu Teatrina za koju je Art kino radilo studiju. Konzervatori su u međuvremenu, nakon dužeg razmatranja konačno dali stav da je nemoguće tu zgradu proširiti. Ovim rješenjem pušta se mogućnost šire namjene tog objekta. Što se baze Autotroleja tiče to je prostor koji zaslužuje valorizaciju. Autotrolej je imao zadaću razmatranja te lokacije.  U kontekstu cijelog Školjića imamo dvotračnu prugu koja predviđa novi vijadukt, pa će se postojeći most morati maknuti, što će otvoriti nove vidike. Također je i Energana dala poticaj vlasnicima za uređenje fasada. Podsjetio je kako je Vodovodna ulica na višoj koti nego što je to plato garaže. Taj je prostor u potpunosti u vlasništvu Autotroleja. Druge lokacije podrazumijevaju kupnju prostora, ogromni trošak u nultom kilometru, podrazumijeva i veću količinu ispuštanja CO2. Ispitivane su sve lokacije. Na lokaciji na Srdočima su se građani pobunili. Sušačka draga je utvrđena kao vodozaštitno područje. Za lokaciju u Baračevoj je potrebno riješiti imovinsko-pravnu problematiku i trošak nultog kilometra. Trenutno se to ne bi moglo podmiriti iz proračuna. Na Školjiću je predviđen parking za flotu Autotrolejovih autobusa s parkingom na krovu te garaže, šetnica uz Rječinu, i zelenim prostorom, koji odvaja tu garažu od drugog prostora. Ovo je samo idejno rješenje. Pred vama je odluka o korištenju bespovratnih 8 milijuna eura, a u široj slici 55 milijuna eura. Vaša je odluka hoćemo li taj novac uzeti ili ne. 

Nebojša Zelič (Možemo) je gradonačelniku odgovorio kako je odgovornost na njemu, a ne na vijećnicima. “Sve izmjene GUP-a su bile izrađivane pod vašom političkom opcijom i vašom ingerencijom, vi ste nas desetljećima uvjeravali u to. Ne možete vi promijeniti vašu politiku preko noći. Zašto to niste rekli prije dvije godine. Što se sredstava tiče, ništa neće propasti samo će se odgoditi i odložiti. Odgovornost je na vama i to ćete morati objasniti svojim kolegama u Koordinaciji UAR”, kazao je Zelič.

Aleksandar Saša Milaković je pitao gradonačelnika da pojasni koliki su troškovi preseljenja garaže i gdje je analiza troška nultog kilometra. Postoji li neka analiza troškova preseljenja? Na osnovu čega da prihvatimo ovo rješenje? Sramotno je govoriti da ćemo ostati bez EU sredstava i da ćemo za to mi biti krivi. Maknite Autotrolej iz Strategije i sazovite sjednicu za tjedan dana pa ćemo je usvojiti. Trebali ste nas s time upoznati ranije pa bismo o tome mogli dati svoje mišljenje, rekao je Milaković.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Autotrolej ima sve analize. Ili ćemo danas ovo prihvatiti ili nećemo potrošiti tih 55 milijuna. Ovo je rješenje do kojeg smo došli. Lokacija na Mlaci u Baračevoj ulici je osim imovinsko- pravne problematike definirana i kontaminacijom zemljišta bivše rafinerije. Zakon obvezuje INU kao vlasnika da to očisti. Ja mogu slati inspekciju, ali ne mogu natjerati INU da to očisti. To čišćenje košta milijune eura. Kad bi to čistili morat ćemo čekati godina, do tada nema novaca iz EU fondova, ako vi to tako želite. To znači da staju svi projekti UAR i to je odluka s kojom ja mogu živjeti.

Sabina Marov je podsjetila gradonačelnika da  20 godina nije našao sredstva da obnovi bazen na Školjiću. Vijećnik Rogić (HDZ) je podsjetio gradonačelnika da ni u proteklim investicijama UAR nisu iskoristili sva sredstva. Marin Račić je kazao kako je participacija u izradi Strategije bila svedena na razgovor s komunalnim društvima, predstavnicima aglomeracija, ali ne i na komunikaciju s građanima. Da su argumenti dobri mi bismo to podržali. Nikola Ivaniš (PGS) je kazao kako se radi o najnespornijem segmentu razvoja grada Rijeke. Bilo je različitih pristupa i sporova, ali nikad nije bilo rasprave o tome treba li Autotrolej treba ostati tamo gdje je sada ili ne i zato neće glasati za Strategiju.

Nakon jednosatne pauze gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako je jasno da nema potrebne većine stoga je povukao tu točku s dnevnog reda. „To će usporiti proces svih projekata koje se tiču svih 14 jedinica lokalne samouprave. U ovom trenutku ne znam što to znači. Postoji velika mogućnost da je jedan od projekata neće realizirati“, rekao je gradonačelnik.

Vijeće je usvojilo samo Odluku o sklapanju Sporazuma o korištenju bespovratnih sredstava tehničke pomoći Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. za podršku provedbi funkcija Posredničkog tijela za odabir operacija. Radi se o ugovoru koji bi se potpisao s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i temeljem kojeg bi se Gradu Rijeci dodijelilo 885.000,00 eura za financiranje tijela u Gradu Rijeci koje provodi poslove vezane uz implementaciju ITU mehanizma. Radi se o posebnom obliku ulaganja sredstava iz Europskih fondova koji je vezan isključivo za projekte i programe Urbane aglomeracije Rijeka.

Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu

Gradsko vijeće dalo je naknadnu suglasnost na Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2024. godinu. Prijedlog Detaljnog plana raspodjele izrađen je od strane Stručno-savjetodavne komisije za vrednovanje programa javnih potreba Riječkog sportskog saveza, koja je razmotrila 249 prijavljenih programa po aktivnostima te predložila redovno sufinanciranje tijekom 2024. godine 214 programa temeljem važećih kriterija, po aktivnostima unutar Programa.

Aleksandar Saša Milaković i Petra Mandić

Raspodjela 1,12 milijuna eura sredstava spomeničke rente za 2024. godinu

Vijećnici su usvojili Plan raspodjele sredstava spomeničke rente za 2024. godinu kojim će se s 1,12 milijuna eura poduprijeti programi i projekti zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Iva Rinčić je rekla da Odbor za kulturu nije podržao ovu točku, posebice stoga što je 315.000 eura namijenjeno za Interpretacijski centar u Filodrammatici odnosno nerealiziranog EU projekta Povežimo se baštinom. Pitala je hoće li biti penala zbog kašnjenja dovršetka broda Galeb.

Pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mladeIva Erceg pojasnila je kako smatra da se rad Odbora odnosi na jednosmjernu komunikaciju. Što se Filodrammatice tiče, u siječnju angažiran odvjetnik da se nadoknadi šteta zbog odustajanja od projekta Interpretacijskog centra. Za Galeb neće biti penala, rekla je Erceg.
Gradonačelnik Marko Filipović je pojasnio kako ugovoreni arhitekt nije u rokovima dostavio projekte niti troškovnike. Grad je povukao sve moguće garancije iz ugovornog odnosa i pokušat će se naplatiti i za iznos koji je predviđen za financiranje iz spomeničke baštine. Što se EU sredstava tiče, više nije moguće povući sredstva iz prošlog financijskog razdoblja. Podsjetio je kako nisu niti sve jedinice lokalne samouprave uspjele dovršiti svoje projekte.
Vedran Vivoda (AM) je kazao kako nije jasno što je sa zidom na Klobučarićevom trgu. Gradonačelnik je pojasnio kako će natječaj za Klobučarićev trg biti proveden ove godine, pri čemu će se morati voditi računa o prezentaciji starog rimskog bedema.

Također, Gradsko vijeće poništilo je po treći put ponovljeni postupak davanja koncesije na kulturnom dobru za gospodarsko korištenje dijela Palače šećerane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti te usluga u turizmu (turistička agencija/info centar/marketinška agencija), budući da na javno raspisane natječaje nije pristigla niti jedna ponuda.

Dunja Kuhar i Ana Trošelj

Donesena odluka o određivanju plaće gradonačelnika i njegovih zamjenika

Pročelnik Upravnog odjela za opće poslove Marijan Vundać pojasnio je kako se ova odluka predlože prvenstveno kako bi se ispunila zakonska pretpostavka i mogle povećati plaće službenika i namještenika  gradske uprave. Naime, Zakonom o plaćama u lokalnoj, područnoj (regionalnoj) samoupravi postavljen je okvir unutar kojeg se određuje plaća službenika i namještenika. Tako je zakonom propisano da se plaća pročelnika upravnog tijela, bez uvećanja za radni staž, ne smije odrediti u iznosu većem od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće gradonačelnika koji svoju dužnost obnaša profesionalno u istoj jedinici lokalne samouprave.
Ovom odlukom  se plaća gradonačelnika izjednačuje se s plaćom gradonačelnika drugih većih gradova odnosno gradova sjedišta županija, odnosno Osijeka, Splita, Zadra, Pule i Varaždina. plaće gradonačelnika i zamjenika nisu se korigirala od 2015. godine, a tada je u odnosu na 2011. godinu plaća bila smanjena za cca 14% stoga su plaće sada manje nego što su bile 2011. godine. To će ujedno omogućiti pregovore o kolektivnim ugovorima oko osnovice.

Odluka je o određivanju plaće i drugih prava Gradonačelnika i zamjenika Gradonačelnika Grada Rijeke  nakon poduže rasprave usvojena je s većinom od 19 glasova.

Usvojen Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave

Donesen je Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave. Ovim Pravilnikom vrši se usklađenje s izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, ali se ujedno, osobito s obzirom na iskustva u provedbi postupaka jednostavne nabave sukladno dosadašnjem Pravilniku u proteklih šest godina, želi postići učinkovitija provedba tih postupaka u idućem razdoblju.

Stvaranje preduvjeta za rekonstrukciju raskrižja na cesti D403 na Škurinjama

Gradsko vijeće usvojilo je odluku kojom Grad Rijeka zemljište potrebno za rekonstrukciju raskrižja na cesti D403 na Škurinjama bez naknade prepušta državi. Riječ je o cesti od čvora Škurinje do luke Rijeka otvorenoj krajem 2023. godine, koja predstavlja izravnu i brzu vezu riječke zaobilaznice s lukom Rijeka, odnosno budućim kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali. Radi se o prostoru veličine 15.738 m² vrijednosti gotovo 920 tisuća eura.

Usvojene odluke koji se tiču upravljanja poslovnim prostorima

Gradsko je vijeće usvojilo niz odluka koje se tiču upravljanja poslovnim prostorima. Donesene su dvije odluke o prodaji gradskih poslovnih prostora na adresama Korzo 41 D i Žrtava fašizma, 10 sadašnjim zakupnicima. Radi se o prodaji poslovnih prostora koji su, temeljem Odluke o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Rijeke, u rujnu 2023. godine uvršteni u popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje. Donesene su odluke o uvrštenju 15 novih poslovnih prostora u popis prostora koji su predmet kupoprodaje.

Marko Filipović

Polugodišnje izvješće o radu Gradonačelnika

Polugodišnje izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje od srpanja do prosinca 2023. godine nije usvojeno.

Izvješće o izvršenju Plana djelovanja Grada Rijeke u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu

Usvojeno je izvješće o izvršenju Plana djelovanja Grada Rijeke u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu, u kojem stoji kako u protekloj godini na području Rijeku nisu proglašene prirodne nepogode koje su mogle uzrokovati štete. Također, usvojen je Plana za 2024. godinu te su imenovani članovi Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Rijeke.

Gradsko vijeće donijelo odluku o smanjenju mjesečne cijene gradskih vrtića za 25 eura

Nebojša Zelič

Gradsko vijeće usvojilo je dvije odluke koje se tiču gradskih dječjih vrtića. Novom Odlukom o mjerilima za naplatu usluga dječjih vrtića Grada Rijeke od roditelja korisnika usluga omogućeno je smanjenje mjesečne cijene gradskih vrtića za 25 eura, a izmjene se odnose na period od početka ove godine. Radi se o inicijativi stranka Možemo!, koja je putem amandmana na gradski proračun za 2024. godinu tražila smanjenje cijene za roditelje-korisnike čija djeca pohađaju i privatne i gradske vrtiće.

Izmjenama Odluke o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće dana je veća sloboda vrtićima u definiranju prioriteta odnosno dodjele većih odnosno nižih bodova pojedinim kategorijama s obzirom na uočenu situaciju prilikom prethodnih upisa.