Danijel Imgrund (HDZ) postavio je pitanje hoće li obnova broda Galeb koštati više od 100 milijuna kuna odnosno 13,3 milijuna eura?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je brod Galeb proglašen kulturnim dobrom Republike Hrvatske od strane ministra kulture Bože Biškupića kojeg je u Vladu RH imenovao tadašnji premijer Ivo Sanader te kako ga je Grad Rijeka kupio i odlučio obnoviti u sklopu velikog europskog projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“. Dodao je kako je činjenica da obnova traje dulje od planiranog, ali kako je uvjeren da će brod kada bude završen podići atraktivnost Rijeke kao turističke destinacije te kako će uložena sredstva u njegovu obnovu, kroz kulturnu i turističku ponudu, biti valorizirana u budućnosti. Dodao je i kako je već pisano odgovarao na to pitanje te kako su u pisanom odgovoru navedeni svi iznosi vezani uz ugovore kojima je regulirano pitanje obnove broda.

Vijećnik Imgrund je odgovorio da mu je jasno da se bježi od jasnih odgovora na pitanje te je podsjetio da je u Galeb od 4. prosinca 2007. pa do kraja 2016. godine uloženo 10,2 milijuna kuna, da je 2017. uloženo 1,3 milijuna kuna, 2018. godine 1,5 milijuna kuna, 2019. godine 1,05 milijuna kuna, zatim 2020. godine 20,8 milijuna kuna, 2021. godine 18 milijuna kuna što znači da je do sada uloženo 54,589,976 milijuna kuna. Dodao je kako mu fale podaci o uloženim sredstvima za 2022. i 2023. godinu i planirani troškovi za 2024. godinu te je te podatke zamolio da mu se dostave pisanim putem.

Aleksandar Saša Milanović (Nestranački) rekao je kako je prije 6 mjeseci, na 22. sjednici Gradskog vijeća donesena odluka da će se u narednih 18 mjeseci bespravno postavljeni reklamni panoi na području grada Rijeke ukloniti i da će se to uskladiti s tada donesenim pravilnikom te ga je zanimalo kako napreduju radovi i u kojoj su fazi.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se ta odluka donesena na sjednici Gradskog vijeća tiče i nekih drugih površina koje nisu u direktnoj nadležnosti Grada Rijeke, kako je riječ o površinama vezanim uz koridore cesta ili neke druge infrastrukture kojom većim djelom upravljaju i Hrvatske ceste. Dodao je kako je Grad u intenzivnoj komunikaciji sa svim nositeljima prava vezanim uz reklamne panoe te kako se nada da će ta problematika biti riješena unutar roka od 18 mjeseci.

Tea Mičić Badurina (PGS) postavila je pitanje hoće li se, s obzirom na novi model individualiziranog prikupljanja otpada u kvartovima postaviti koševi za smeće u koje bi vlasnici pasa mogli baciti vrećice s izmetom. Objasnila je kako se zna da su po novom modelu spremnici za smeće pod ključem te kako bi svaki građanin za jedno otvaranje spremnika trebao platiti 40 centi što bi za vlasnike pasa koji žele baciti izmet na mjesečnoj razini iznosilo 60 eura odnosno 720 eura na godišnjoj razini budu li otvarali spremnik baš svaki put kako bi bacili tu vrstu otpada. Mičić Badurina dodala je kako iz tog razloga postoji mogućnost da ulice grada budu prljavije nego li su trenutno jer postoji mogućnost da vlasnici pasa više neće htjeti skupljati za svojim ljubimcima.

Pročelnica UO za komunalni sustav i promet Maja Malnar je objasnila kako je samim uvođenjem individualiziranog sustava prikupljanja otpada skrenuta pažnja na obveze svakog korisnika pa tako i građana koji su vlasnici kućnih ljubimaca. Rekla je kako individualizirani sustav prikupljanja otpada ne znači samo pravo nego i obvezu svih građana i u tom smislu nadzemni spremnici koji se postavljaju na područjima mjesnih odbora znače i obvezu korisnika da pravilno deponiraju otpad u iste sukladno karticama koje će im dodijeliti ili im je već dodijelilo KD Čistoća. Rekla je i kako ne bi u startu podcijenila građane i rekla kako će oni u velikom broju nepoštivati svoje obveze vezano za pravilno deponiranje otpada, ali i da će se u narednom periodu kako se sukcesivno bude implementirao novi sustav voditi računa i o tome da se tamo gdje je nužno, postave otvorene kante i za ovu namjenu.

Marin Barać (SDP) postavio je pitanje u kojoj su fazi radovi na čvorovima Orehovica, Kozala i Škurinje na riječkoj zaobilaznici.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je na čvoru Škurinje planirana izgradnja dva nova rotora, te kako je omogućeno i skretanje iz smjera Zagreba prema cesti D403 što je dodatno poboljšalo prometnu situaciju. Dodao je kako očekuje da će radovi na izgradnji rotora započeti čim se odabere izvođač radova te kako će radovi trajati godinu i pol do dvije te da će po njihovom završetku Osječka ulica biti na adekvatniji način povezana sa zaobilaznicom te da će se rasteretiti od prometnih gužvi.

Što se tiče čvora Kozala gradonačelnik je istaknuo kako je projektiranje u tijeku te kako bi radovi trebali započeti sljedeće godine kada se završi ishodovanje sve potrebe dokumentacije, provedu postupci javne nabave i odabere izvođač radova.

Gradonačelnik je rekao kako su radovi na čvoru Orehovica započeli, kako su vrijedni 6,9 milijuna eura te kako je rok za dovršetak radova oko 15 mjeseci. Njihovim završetkom omogućit će se ulaz vozila prema Zagrebu i izlaz vozila ne samo na čvor Orehovica nego i uključivanje sa čvora Orehovica u smjeru zapada što će povoljno utjecati i na rasterećenje prometa na tom djelu grada.

Dodao je kako radovi idu svojim tokom, iako bi on osobno bio zadovoljan kada bi se oni odvijali i malo brže.

Kazao je i kako s HAC-om rade i na projektu rasterećenja, u jednom manjem djelu i čvora Diračje te kako i tu očekuje neke promjene čak i u ovoj godini.

Gradonačelnik je rekao i kako je riječka zaobilaznica postala zapravo gradska cesta te je spomenuo, kako je rekao, pravu zaobilaznicu, od hrvatsko-slovenske granice, odnosno da se sa područja Općine Matulji napravi prometna veza sa Čavlima kako bi se tranzitni promet maknuo sa zaobilaznice.

Maša Magzan (Nezavisna) postavila je pitanje, što će biti s Palazzo Modellom i objasnila kako to pitanje visi u zraku već tri mjeseca, od iseljenja Gradske knjižnice Rijeka iz tog prostora, ali kako kaže Magzan i dulje, točnije od srpnja 2018. godine kada je krenuo projekt izgradnje nove knjižnice u art kvartu.

Vijećnicu Magzan je zanimao i komentar gradonačelnika na prijedlog građana o mogućoj prenamijeni tog prostora istaknuvši kako mu je 1. ožujka kao dio inicijative „Predložimo gradskim ocima što bi mogli s Palačom Modello“ koji je pokrenula s kolegicom vijećnicom Ivom Rinčić, uputila prijedloge građana. Inicijativa je, kako ističe, pokrenuta službenim odgovorom Grada Rijeke o sudbini Palazzo Modella gdje se govorilo na sljedeći način, citirala je, „namjena prostora utvrdit će se nakon što se prostor oslobodi od osoba i stvari te bude predan na upravljanje Gradu Rijeci“.

Objasnila je kako je frustracija i razočaranje građana zbog nedostatka plana za ovaj važan gradski prostor opravdan te kako su građani zainteresirani sudjelovati svojim prijedlozima vezano uz prenamjenu ovog prostora, te je pitala gradonačelnika zanima li ga kako građani razmišljaju te je li upoznat s njihovim željama i potrebama te kako ona smatra da bi građani trebali biti uključeni u informiranje i planiranje razvoja grada ukoliko uopće postoje jasna vizija i smjer razvoja.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako je Gradska knjižnica Rijeka prije nekoliko dana i službeno izašla iz tog prostora koji je i, napomenuo je, zaštićeno kulturno dobro. Objasnio je i kako će se sada pregledom prostora od strane Odjela za upravljanje imovinom Grada Rijeke prvo utvrditi u kakvom je prostor stanju. Gradonačelnik je rekao kako cijeni svaku inicijativu i prijedloge vezane uz moguću namjenu prostora, pa tako i ovu koju je spomenula vijećnica Magzan, iako, kako je rekao, inicijativu vijećnice Magzan nije niti čuo, te je u tom smislu dodao kako nije dobio niti jedno pismo namjere nekog zainteresiranog subjekta za taj prostor.

Rekao je kako se radi o prostoru velike kvadrature za koji on smatra da može biti višedimenzionalno funkcionalan, kako se može valorozirati na način da njime upravlja grad ili da neka od gradskih kulturnih ustanova tamo provodi svoj program ili da može imati komercijalnu namjenu.

Rekao je i da cijeni svaku inicijativu, prijedlog ili čak referendum, ali da politiku ne može voditi ulica već ona tijela koja su legitimno izabrana na izborima.

Vijećnica Magzan odgovorila je gradonačelniku kako nije dobila odgovor na svoje pitanje te je zatražila pisani odgovor.

Dodala je kako smatra da politika treba biti inkluzivna, jer ako se neće pitati građane, koga će se onda pitati. Također, gradonačelniku je predala dokument vezan uz inicijativu i prijedloge građana o kojem je govorila.

Nebojša Zelič (Možemo!) prilikom postavljanja pitanja prvo je objasnio kako je na kolegiju gradonačelnika 4. ožujka gradonačelnik donio Zaključak o sklapanju petog dodatka predugovora o osnivanju prava građenja na prostoru Stadiona Kantrida. Podsjetio je, inicijalni predugovor je sklopljen 2014. godine između Grada i tvrtke Stadion Kantrida d.o.o. Svih 5 dodataka služilo je produljenju rokova za izradu dokumentacije ishođenja dozvola što je zakonska obveza investitora. Produžeci rokova su mogući, kako ističe Zelič, u slučaju nastupa objektivnih okolnosti. Novim aktom rok se produžio na iduću godinu i upitno je na temelju kojih objektivnih uporišta.

U molbi za produljenje ističe se da je Gradsko vijeće nedavno usvojilo dvije odluke kao preduvjet za realizaciju projekta – izradu izmjena i dopuna GUP-a te izradu UPU-a na području stadiona. Spomenute odluke ne mogu se proglašavati preduvjetima za realizaciju predugovor, budući da je Grad istim dokumentom već 2014. imao zadovoljene imovinsko-pravne i prostorno-planske pretpostavke za realizaciju. Donošenje nove prostorno-planske dokumentacije ne može biti svrstano u objektivne okolnosti, već u subjektivno postupanje Grada. Promjene okolnosti ovakvih razmjera kojima se dira u GUP i mijenja prostornu namjenu da bi se gradilo tri nebodera i hotel, u sukobu su s dokumentacijom temeljem koje je uopće sklopljen predugovor 2014. godine, istaknuo je Zelič i dodao kako je problematično i to što se nigdje ne spominje da je cijene naklade za pravo građenja koje stoji u pregovoru više nisu realne, odnosno preniske su.

Zašto se stari predugovor iz 2014. ne raskine, a Grad ne raspiše novi natječaj za dodjelu prava građenja u trenu kada se ispune potrebni preduvjeti na temelju novih okolnosti i novih realnih naknada te je li revizija dala svoje mišljenje na peti dodatak predugovoru?

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako se ovdje radi o inicijativi stadiona Kantrida kao nositelja predugovora o pravu građenja na toj lokaciji i kako on jest više puta produžavan iz razloga koje je Zelič i sam spomenuo, a riječ je o stanju na tržištu, utjecaju pandemije na svjetsko gospodarstvo i samu realizaciju projekta koji je tada bio zamišljen. Rekao je i kako su u međuvremenu nastupile i druge okolnosti te kako je siguran da većina građana kao i gradskih vijećnika podržava inicijativu izgradnje novog stadiona na Kantridi i da je to smjer u kojem se krenulo. Gradonačelnik je objasnio kako u tom procesu ima cijeli niz pravno-proceduralnih aktivnosti koje treba provesti i na kojima se trenutno radi. Rekao je kako cijeli proces nije jednostavan ni lagan, kao ni rad na prostorno-planskoj dokumentaciji, da treba vremena kako bi se stvorili svi potrebni uvjeti za realizaciju tog velikog i značajnog projekta te kako je to razlog za produljenje spomenutog ugovora na još godinu dana.

Vijećnik Zelič je dodao kako su naknade za pravo građenja određene u iznosu od 404 odnosno 705 kuna po metru kvadratnom te je podsjetio kako su nekretnine u vlasništvu Grada Rijeke potrebne za izgradnju projekta Zapadna Žabica prodane po cijeni od 5750 kuna po kvadratnom metru te kako je njegovo pitanje bilo usmjereno na to zašto u predugovorima od prije 10 godina stoje stare naknade.

Zatražio je i pisani odgovor.

Davor Štimac (Nezavisni) postavio je pitanje u vezi poslovnih aktivnosti u Poslovnoj zoni Bodulovo istaknuvši kako je prije otprilike godinu dana rečeno da je cjelokupna površina zone zakupljena, ali da nema nikakvih vidljivih znakova da se tamo trenutno nešto i radi.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako su prema njegovim saznanjima zainteresirani subjekti koji su kupili zemljište u poslovnoj zoni u procesu ishodovanja potrebne dokumentacije odnosno građevinskih dozvola kako bi mogli pristupiti građenju. Gradonačelnik je rekao kako misli da je većina njih i predala zahtjeve za izdavanjem građevinske dozvole i da će se po njihovom izdavanju pristupiti radovima. Dodao je i kako se s obzirom na zainteresiranost poslovnih subjekata i gospodarstvenika koji su u PP Bodulovo našli svoj interesi, razmatra i mogućnost proširenja te poslovne zone.

Štimac je zatražio pisani odgovor.

Iva Rinčić (Nezavisna) je postavila pitanje o atletskoj stazi, odnosno zanimalo ju je što će se prilikom izgradnje novog stadiona na Kantridi dogoditi s atletskom stazom. Napomenula je kako stazu koriste borni korisnici kao i sportaši Atletskog kluba Kvarner koji je, kako je navela jedan od najtrofejnijih riječkih sportskih klubova i u kojem trenira više od 1000 djece.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako je svjestan toga da će izgradnjom novog stadiona, atletičari i svi oni koji koriste atletsku stazu morati naći svoj novi dom, ali i kako se već razmatraju neke lokacije u različitim dijelovima grada, ali daljnje planiranje ovisi i o vlasničkoj strukturi prostora kao i o mogućnostima investiranja. Rekao je kako je svjestan da atletsku stazu koristi veliki broj pogotovo mladih ljudi te da se preseljenjem HNK Rijeke na Rujevicu oslobodio veći prostor za Kantridi za atletičare što je doprinijelo većim mogućnostima korištenja stadiona i boljim sportskim rezultatima te da to sve imaju na umu.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) je upozorio kako se grmlje i drveće pretjerano u gradu režu što predstavlja rizik od klimatskih promjena u vidu smanjenja kvalitete zraka i većih temperatura. Zanimalo ga je, budući da grad nema svoju kompostanu, što se radi s prikupljenom biomasom, gdje ju se odlaže, odnosno tko ju preuzima i dobiva li Grad Rijeka za to kakav novac.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je obrezivanje stabala pitanje struke i kako o tome brigu vode stručni ljudi iz UO za komunalni sustav i promet i KD Čistoća te kako se sve odrađuje po pravilima struke neovisno o tome što netko mislio o tome. Rekao je i kako je na zadnjem gradonačelnikovom kolegiju predstavljena u strategija urbanog zelenila koja predviđa nove šetnice i sadnju novih drvoreda na području grada što je usklađeno i sa zelenom politikom EU.

Što se tiče kompostane, rekao je kako nažalost na natječaj nije pristigla niti jedna ponuda od strane gospodarskih subjekata, ali kako je putem Fonda, zainteresiranim građanima podijeljeno oko 100 kompostera.

Vivoda je tražio pisani odgovor.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) imao je pitanje vezano uz rad Streljane na Drenovi rekavši kako je prostor zatvoren već pet godina, te da je prema njegovim informacijama procjena Grada da u prostor treba uložiti oko pola milijuna eura, a kako ističe, nitko iz Grada nije niti bio u streljani da bi mogao napraviti procjenu.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao da je po pitanju streljane problem u vlasništvu, jer je sami objekt u vlasništvu Republike Hrvatske te kako je u nekoliko navrata traženo od strane resornog ministarstva da se Gradu prepusti vlasništvo nad streljanom, ali da to toga nije došlo. Sukladno zakonskoj regulativi Grad ne može ulagati u tuđe vlasništvo. Gradonačelnik je dodao i kako je PGŽ bila zainteresirani ući u sufinanciranje obnove streljane, međutim do transfere vlasništva od strane države nikada nije došlo.

Što se tiče iznosa od 500 tisuća eura potrebnog za obnovu, gradonačelnik je rekao kako ne zna od kuda vijećniku Salečiću taj iznos budući da u Gradu do izrade detaljnog troškovnika nikada nije došlo upravo iz ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Salečić je zatražio pisani odgovor.

Valter Štefan (HDZ) imao je pitanje vezano uz realizaciju projekata malih komunalnih akcija, jer kako je istaknuo, trenutno je raspisan natječaj za taj projekt za 2025. godinu, a prema njegovim riječima tek se realiziraju projekti iz 2023. godine dok oni odabrani za 2024. godinu još nisu krenuli u realizaciju. Zatražio je i pisani odgovor

Odgovor je dala pročelnica UO za komunalni sustav i promet Maja Malnar istaknuvši kako su ove godine natječaji raspisani ranije, tako da trenutno i jest u tijeku natječaj za 2025. godinu, a raspisani su ranije jer sam proces obrade pristiglih prijedloga za prioritete mjesnih odbora odnosno male komunalne akcije iziskuje komunikaciju nekoliko nadležnih odjela gradske uprave s mjesnim odborima kao i međusobnu komunikaciju nekoliko gradskih upravnih odjela što zahtjeva određeno vrijeme.

Naglasila je i kako često mjesni odbori u svoje prijedloge uvrštavaju zahvate koje prelaze sadržaj malih komunalnih akcija pa su to onda veći i zahtjevniji građevinski radovi i nešto što nije prihvatljivo tako da se i tu onda troši određeno vrijeme na komunikaciju. Objasnila je i kako realizaciju projekata provodi nekoliko gradskih komunalnih i trgovačkih društava te kako se nekada dogodi situacija da oni sami ne mogu realizirati neki projekt vlastitim kapacitetima pa je onda potrebno provesti postupke javne nabave koji mogu završiti uspješno ili neuspješno pa i tu postoji određeni rok za ugovaranje što se očituje i u realizaciji.

Stipo Karaula (HDZ) iznio je problematiku neadekvatnog pješačkog prostora na cesti od grada prema Bulevardu navevši probleme koji nastaju nakon što pješaci pređu pješački prijelaz preko željezničke pruge. Naglasio je kako se na tom potezu nalaze i dva potporna zida, navodno u lošem stanju koji također tjeraju pješake da moraju proći po prometnici što predstavlja opasnost.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je da je činjenica da na određenom djelu prometnica u gradu zbog konfiguracije terena nema mogućnosti za prolaz pješaka, odnosno da je svjestan da na nekim dijelovima nema nogostupa. Što se tiče spomenutih potpornih zidova rekao je da je to pitanje isključivo za struku koja bi trebala utvrditi u kakvom su stanju ti potporni zidovi i mogu li se i na koji način zbog sigurnosti ukloniti. Rekao je da će se o ovom pitanju i pismeno očitovati.

Vijećnik Karaula gradonačelniku je odgovorio kako se MO Bulevard s tom problematikom obratio gradskoj upravi još 2017. godine te da su dobili odgovor da grad nema sredstva za njihovo uklanjanje i da to mjesni odbor riješi iz svojih sredstava te da su ih uputili da se obrate komunalnom redarstvu.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) rekla je kako je Grad Rijeka isplatio Uskrsnice umirovljenicima i starijima od 65 godina u iznosu od 40 eura te kako ih je primilo 860 umirovljenika. Za usporedbu je navela Grad Osijek koji je isplatio Uskrsnice u iznosu od 35 do 71 euro ovisno o visini mirovine čak 10 000 umirovljenika. Zanimalo ju je kako je moguće da je Grad Osijek isplatio 11 puta više ljudi nego Rijeka te planira li povećati dohodovni cenzus kako bi u Rijeci što veći broj ljudi dobio Uskrsnice.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako Grad Rijeka vodi brigu o svojim umirovljenicima cijelim nizom aktivnosti sukladno proračunskim mogućnostima.

Usporedbu s Osijekom komentirao je na način kako Rijeka umirovljenicima pomaže i kroz neke druge aktivnosti socijalnog programa koje Osijek nema. Istaknuo je kako je Grad ove godine podigao iznos uskrsnica sa 30 na 40 eura, ne dirajući cenzuse, ali kako su cenzusi dizani za neke druge oblike pomoći istoj populaciji koji su obuhvatili veći broj umirovljenika nego ranije.

Dodao je kako glavni problem vidi u općenito besramno malim mirovinama te kako mu je jasno da je ova tema jako aktualna u izbornoj godini budući da umirovljenici izlaze na izbore u većem broju od ostale populacije.

Jagić Rađa je ustanovila kako nije dobila konkretan odgovor na svoje pitanje koji je razlog isplate Uskrsnica tako malom broju građana i zamolila je pisani odgovor.

Adrijano Rogić (HDZ) je objasnio kako se slijedom izvođenja radova u sklopu projekta Aglomeracije Rijeka od stane KD Vodovod i kanalizacija došlo do uklanjanja drveća i grmlja i ravnanja terena zapadno od parkinga kod groblja Zamet, u Ulici Dolčić kao i do poravnavanja terena sjeverno od ograde prema zaobilaznici. Od strane MO Grbci Grad Rijeka je zaprimio dopis u kojem se predlaže predmetnu površinu prenamijeniti u proširenje parkinga za korisnike groblja budući da je parking u određenim situacijama nedostatan. Prema dostupnim informacijama, kaže Rogić, radi se o zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke, koji bi Grad uz minimalna ulaganja mogao prenamijeniti u parkiralište. Rogić je dodao je kako je na isti upit KD Kozala odgovorio pozitivno.

Rogić je zatražio i pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je svjestan činjenice da postoji nedostatak parkirnih mjesta na tom groblju te ukoliko je prostor u vlasništvu Grada Rijeke i ako je traženi zahtjev u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom da on ne vidi razlog zašto se predmetna čestica ne bi stavili u funkciju parkinga.

Danijela Bradamante (SDP) istaknula je kako su tijekom ovog mandata značajna sredstva uložena u sportske objekte, jedan dio i u suradnji s Primorsko-goranskom županijom. Zanimalo ju je više informacija vezanim uz projekt obnove umjetne trave za pomoćnom igralištu na Kantridi.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako je tijekom ovog mandata, u suradnji s PGŽ zamijenjena trava na igralištu Robert Komen te na Omladinskom igralištu.

Što se tiče pomoćnog igrališta na Kantridi rekao je kako je mislio da će se, prema usmenim najavama u taj projekt uključiti i HNS, međutim kako do toga još nije došlo.

Objasnio je kako je projekt zamjene trave na navedenom igralištu planiran u gradskom proračunu i kako bi se zamjeni trave trebalo pristupiti krajem sportske sezone 2023./2024. Grad Rijeka za tu je namjenu osigurao iznos od 450.000 eura, a županijska sredstva iznose 133.000 eura.

Gradonačelnik je dodao i to da ukoliko bi u nekom skorijem vremenu krenuli radovi na novom stadionu, kako je i pomoćni stadion na Kantridi obuhvaćen tim projektom, te bi se u tom situaciji umjetna trava namijenjena za to igralište preusmjerila na neko drugo igralište.

Ivanu Prica (SDP) je zanimalo kako napreduju radovi na novom autobusnom kolodvoru.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako radovi teku planiranom dinamikom te kako investitor izvršava sve svoje obveze iz ugovora koji je potpisan krajem 2022. godine. Podsjetio je kako je rok za ishodovanje svih potrebnih dozvola trajao godinu dana i kako će Rijeka osim novog kolodvora sa 14 perona u tom kompleksu dobiti i razne druge sadržaje na oko 6000 kvadratnih metara kao i novu garažu sa 800 parkirnih mjesta, od čega je 150 mjesta namijenjeno stanarima s povlaštenom parkirnom kartom.

Rekao je kako se trenutno rade radovi temeljenja koji se koordiniraju sa Hrvatskim cestama i sa Hrvatskim željeznicama i svim nadležnim gradskim upravnim odjelima. Naručene su i potrebne studije prometa užeg centra grada, radi se i na glavnim izvedbenim projektima vezanima za priključenje same zgrade buduće Zapadne Žabice u prometnu infrastrukturu grada.

Gradonačelnik je dodao kako je zadovoljan tijekom izvedbe radova, kako je investitor u potpunosti izvršio sve financijske obveze prema Gradu temeljen potpisanog ugovora i ako se sve nastavi planiranom dinamikom da bi novi autobusni kolodvor trebao biti gotov do kraja 2025. godine.

Vijećnica Prica je zatražila i pisani odgovor.

Petar Petrinić (SDP) postavio je pitanje o novoj lokaciji parkinga na Brajdici. Konkretno ga je zanimalo u kojoj je fazi uvođenje u funkciju tog novog parkinga te je li ta lokacija samo privremeno rješenje ili će ostati u funkciji parkinga i u budućnosti.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako trenutno traju radovi na uređenju tog parkirališta kojim će upravljati TD Rijeka plus i Luka Rijeka koji su se zajedno kao zajednica ponuditelja prijavili i bili odabrani na javnom natječaju od strane Lučke uprave. Parkiralište će biti natkriveno, imat će 600 parkirnih mjesta, od čega 30 za invalide i 120 je predviđeno za stanare, a biti će mogućnosti i za punjenje električnih automobila. Radno vrijeme parkirališta biti će 0-24, a cijena sata parkinga bit će 1,3 eura.

Gradonačelnik je rekao kako se nada da će radovi biti gotovi u prvoj polovici ove godine, kako će njegovo postojanje na neki način pomoći i radu centralne tržnice, ali i kako će utjecati na gorući problem parkinga u centru grada. Također je dodao i kako je obveza Grada Rijeke sukladno potpisanom ugovoru, da se Riva u potpunosti oslobodi od automobila sa danom pravomoćnosti uporabne dozvole za kompleks Zapadna Žabica.

Što se tiče dugoročnih planova, gradonačelnik je rekao kako je to područje definirani detaljnim planom uređenja i urbanističko-arhitektonskom studijom koja je provedena u suradnji Grada i Lučka uprava tako da to nije trajno već privremeno rješenje i omogućit će prebrodimo situaciju nedostajućih parkirnih mjesta u užem centru grada.

Rijeka plus i Luka Rijeka dobili su prostor za koncesiju od 5 godina.

Marijan Šegota (Most) postavio je pitanje oko mogućnosti realizacije projekta uređenja pomoćnog nogometnog stadiona na Sušaku uz opasku kako u Gradu Rijeci ima oko 3000 nogometaša, a samo tri pomoćna gradska stadiona na kojima se može trenirati.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je da je svjestan tog problema, te da je o tome razgovarao i s predsjednikom NK Orjent i ostalim klubovima te da je činjenica da tom djelu grada nedostaje jedno igralište takvog tipa.

Dodao je kako je prostorno-planskom dokumentacijom Grada Rijeke predviđena izgradnja sportskih sadržaja u sklopu Kampusa međutim kako se za to područje još uvijek rješavaju imovinsko-pravni odnosi te da tek kada se to riješi, može se krenuti u razmišljanje i stvaranje projekata za taj prostor.

Ana Trošelj (PGS) postavila je pitanje kada će se popraviti horizontalna signalizacija na parkiralištu Školjić-Otok na čije loše stanje, ističe Trošelj upozorava MO Školjić-Stari grad. Rekla je kako su iz mjesnog odbora u srpnju 2023. upozorili na taj problem koji još uvijek nije rješen.

Pročelnica Maja Malnar je odgovorila kako je izdan hitan nalog za obnovom horizontalne signalizacije i ona će biti izvršena u najkraćem roku sukladno vremenskim uvjetima.