Vijećnike Branka Rađu i Ivana Bogdanića (HDZ) zanimalo je kad će biti završeni radovi na polaganju kanalizacijske mreže u ulicama Prolaz Marčeljeve Drage i Baretićevo na Pehlinu, budući da su zbog problema s izvođačima produženi rokovi završetka radova.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako se trenutno izvode radovi na preko 40 ogranaka sustava odvodnje i vodoopskrbe, a unatoč natječajima provedenim sukladno Zakonu u javnoj nabavi i pruženim garancijama, na nekoliko lokacija su zabilježeni problemi. Što se tiče lokacije Prolaz Marčeljeve Drage, izvođač Osijek Koteks dao je obećanja da će se posao završiti u razumnom roku, pa bi radovi, prema informacijama kojima raspolaže Grad, trebali biti gotovi u narednih mjesec dana. Kad se govori o radovima na Pehlinu, pokrenut je postupak raskida ugovora s izvođačem radova Gamontom, a dok taj postupak ne završi, neće se moći raspisati novi natječaj za izvođača radova. Kako je kazao gradonačelnik Obersnel, budući da je postupak raskida ugovora vrlo složen, pokreće se tek kao krajnja mjera, nakon što su iscrpljene sve druge.
Vijećnik Josip Rupčić (HDZ) upitao je kakva je strategija Grada Rijeke prema beskućnicima, istaknuvši kako je razdoblje izuzetno velike hladnoće, kad je Grad Rijeka osigurao sredstva za smještaj dijela beskućnika u Dom Crvenog križa, pokazalo kako kapaciteti Prihvatilišta za beskućnike Ruže sv. Franje nisu dostatni, a Grad Rijeka nema u proračunu rezervirana sredstva za tu svrhu.
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je Grad Rijeka prije desetak godina ustanovio nužni smještaj s kapacitetom 450 osoba, kazavši kako nužni smještaj smatra kvalitetnijim rješenjem od prihvatilišta za beskućnike, budući da u prihvatilištu mogu samo prespavati, dok se u nužnom smještaju radi o trajnijem boravku. Odgovarajući na primjedbu vijećnika kako su nužni smještaj i prihvatilište za beskućnike smještene različite kategorije ljudi, gradonačelnik Obersnel je naglasio kako je upravo nužnim smještajem Grad Rijeka riješio problem velikog broja beskućnika, a iz svog proračuna, Grad Rijeka financira rad nekoliko udruga koje se bave pomaganjem beskućnicima. Govoreći o smještaju beskućnika u Dom Crvenog križa, gradonačelnik je kazao kako se pokazalo da su došli građani koji od Grada Rijeke dobivaju subvenciju za podstanarinu, a došao je i dio ljudi koji nisu iz Rijeke, već su došli kad se saznalo o mogućnosti da se osigura smještaj. Ujedno je upozorio na neadekvatno funkcioniranje socijalnih službi izvan gradskog sustava te istaknuo potrebu da se sa Centrom za socijalnu skrb utvrdi koliki je broj beskućnika te najavio je kako će se tijekom godine definirati novi prostori za proširenje prihvatilišta za beskućnike, a potom i kriteriji tko i pod kojim uvjetima može biti smješten u prihvatilište.
Osvrćući se na postupak privatizacije brodogradilišta i najavljena mogućnost da se, kao alternativa prestrukturiranju, u brodogradilištu 3. maj provede stečaj s preustrojem, Dušan Sekulić (PGS) upitao je li stečaj zaista i potreban. Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako će se kao gradonačelnik zalagati da ne dođe do stečaja, smatrajući da je brodogradnja važna gospodarska grana za Rijeku i Hrvatsku.
“Da ne dođe do stečaja, potrebno je razriješiti odnose s novim vlasnicima brodogradilišta, što će se prema najavama Vlade razriješiti u najskorije vrijeme. Iako vjerujem da neće doći do stečaja, postoje primjeri tvrtki, od Brodokomerca do brodogradilišta Viktor Lenac, gdje je stečaj s preustrojem bio uspješan i omogućio nastavak djelatnosti tvrtki, neopterećene dugovanjima tvrtki koji su se završile u stečaju,” kazao je gradonačelnik Obersnel.
Vijećnika Šimu Jagičića (HNS) upitao je postoje li procjene kako će se promjene u zakonodavstvu vezane uz, primjerice, poreze i spomeničku rentu, odraziti na proračun Grada Rijeke.
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako će neke od mjera koje je najavila Vlada imati utjecaja i na proračun Grada Rijeke. Najznačajnija mjera odnosi se na povećanje neoporezivog dijela dohotka, jer će njezinim uvođenjem smanjuju poreznih prihodi, koji su je jedan od glavnih izvora prihoda proračuna.
“Kao predsjednik Udruge gradova, na sastanku s premijerom, dogovoreno je da će se gubitak pokriti izmjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, odnosno povećanjem udjela koji pripada općinama i gradovima za 1,5% i županijama za 0,5% kroz porez na dohodak. Ta mjera je zadovoljavajuća i ona bi nadoknadila gubitak, pa će u tom smislu Grad Rijeka ostati na istom ili dobiti nešto više nego sada. Problem je što svi gradovi, kao rezultat neravnomjernog razvoja Hrvatske, nisu isti – jer oni koji imaju više prosječne plaće, ostvarit će i dobitak, a oni s manjim prosječnim plaćama, gubitak. Kao udruga, predložili smo novi način financiranja za sljedeću godinu, čime bi se razlike smanjile,” kazao je gradonačelnik Obersnel. Umanjit će se prihodi gradskog proračuna iz spomeničke rente, ali će, zbog smanjenja stope zdravstvenih doprinosa, Grad manje izdvajati za plaće svojih zaposlenika. Također, budući da će se prepoloviti iznos vodnog doprinosa, Grad Rijeka će kao investitor biti u povoljnijem položaju.
Vijećnica Irena Vukosavljević (SDP) upitala je je li Grad Rijeka s Hrvatskim željeznicama razgovarao o povećanju sigurnosti pješačkih prijelaza preko željezničkih pruga u Rijeci.
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je Grad u više navrata razgovarao s HŽ-om o tom problemu. U prvom redu, svi pješački prijelazi uređeni su sukladno propisima (svjetlosna i zvučna signalizacija te fizičke prepreke), a drugo, s obzirom da ih ima jako puno, nemoguće je očekivati da se kod svih sagrade nadzemni ili podzemni prijelazi. Kako Grad Rijeka s HŽ-om ima u planu razvijati brzu gradsku željeznicu, sigurnost pružnih prijelaza bit će jedna od tema razgovora.
Vijećnik Dinko Beaković (PGS) upitao je o stavu Grada Rijeke prema izjavi novog vlasnika Istravina, koji je u razgovoru za Novi list istaknuo kako atraktivna lokacija na Krimeji nije prikladna za proizvodnu djelatnost, i vapi za prenamjenom u trgovačku ili stambenu djelatnost.
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako stoji na istom stanovištu kao i ranije, kad je s prethodnim vlasnikom Istravina je potpisan ugovor da se zemljište može prenamijeniti samo su u slučaju da se otvori pogon u blizini Rijeke. Napomeno je kako Grad Rijeka pokušava voditi razgovore s predstavnicima Agrokora, kako bi u blizini Rijeke pronašli mjesto za Istravino ili za neku drugu djelatnost iz njihovog poslovnog djelokruga.
Osvrnuvši se na stanje dječjeg vrtića Rastočine, kojem je za nedavne jake bure stradao dio krova, Mate Tomljenović (HNS) je upitao u kojem je stadiju proces izgradnje kompleksa na području bivšeg Instalatera, u sklopu kojeg bi se trebao izgraditi i novi dječji vrtić. Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je investitor, tvrtka Energoplan, zbog opće ekonomske situacije, usporila svoje investicije, ali je pronađen način financiranja izgradnje vrtića, što bi trebalo započeti krajem ove ili početkom sljedeće godine.
Vijećnik Walter Volk (SDP) upitao je ima li gradonačelnik informaciju o završetku gradnje objekta na ulazu u kontejnerski terminal s ceste D404 na Brajdici, koja je prema podacima iz medija, najavljena za kraj ožujka. Gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako će do kraja ožujka vjerojatno biti završeni građevinski radovi na objektu, koji će poslužiti za carinske i špediterske poslove, no unutarnje uređenje neće biti završeno do ljeta, što znači da će kolone kamiona biti i dalje na prometnicima oko Delte.
Vijećnika Danka Švorinića (Lista za Rijeku) zanimalo je može li se obračunska jedinica za parkiranje skratiti na 15 ili 20 minuta, kako bi naplata parkiranja bila poštenija.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo kako je Grad Rijeka u postupku uvođenja gradske kartice, koja će biti, između ostaloga, namijenjena i u javnom gradskom prijevozu i naplati parkirališta te će se razmotriti mogućnost da se na drugačiji način obračunava naplata vremena provedenog na parkiralištu.
Vijećnicu Tomislavu Zečević-Pedić (HDZ) zanimalo je koliki su troškovi sanacije popločenja na Korzu, posebice Ulice Ante Starčevića, u posljednjih deset godina, iznoseći stav kako se Korzo prečesto sanira.
Gradonačelnik Vojko Obersnel obvezao se dostaviti pisani odgovor, ističući kako od potpune sanacije Korza, početkom 2000-tih, nema problema, odnosno ima ih kao na bilo kojoj drugoj lokaciji.
Vijećnika Oskara Skerbca (IDS) zanimalo je kad će se ukloniti preostali bespravno postavljeni klima-uređaji i reklami na zaštićenim objektima kulture.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je naglasio kako Grad može provoditi odluku o izgledu zaštićenih objekata kulture samo na javnim površinama i na objektima u gradskom vlasništvu, dok kod privatnih objekata mora surađivati s inspekcijskom službom Konzervatorskog odjela. S inspekcijom su provedene neke akcije, a do ljeta će se nastojati, u suradnji s Konzervatorskim odjelom, ubrzati uklanjanje reklama i klima-uređaja.