Josip Kukuljan (Nezavisni) – je kazao kako raspolaže informacijom da će građanima koji su zakupili grobno mjesto prije 1998. godine KD Kozala ponovno uvesti novu naknadu koja će iznositi nekoliko tisuća kuna, ovisno o veličini i poziciji grobnog mjesta, premda su godinama uredno plaćali grobnu naknadu. Također, onima koji su zakupili grobno mjesto poslije 1998. g. ta se neće naplaćivati, odnosno mogu koristiti grobno mjesto na neodređeno vrijeme, ako uredno plaćaju naknadu. Smatra da je time određenom boju korisnika učinjena diskriminacija. Te je pitao kada će se zaustaviti ta loša i nepravedna praksa koju provodi KD Kozala
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako ne vidi u tome ništa loše niti nepravedno, no ne želi ulaziti u detalje nego će o tome dati pisani odgovor.

Ivona Milinović (HDZ) je podsjetila na pitanje koje je postavio vijećnik Ostrogović vezano uz Ernesta Marinkovića i Kanal Ri, odnosno pisani odgovor koji je poslao gradonačelnik, u kojem je direktor Kanala Ri Ivan Jerčinović naveo da je Ernest Marinković u šest mjeseci od svog dolaska u Kanal Ri značajno pridonio pomaku i unaprjeđenju programa, kao i komercijalnim efektima Kanala Ri. Zanima ju detaljnije o kojim je komercijalnim efektima riječ i o kakvim se promjenama radi, s obzirom na to da ima informaciju kako u Kanalu Ri plaće kasne mjesec dana, posljednjih šest mjeseci te da se gradonačelnik izjasni o komercijalnim efektima koje je uveo Ernest Marinković, koji u tri navrata nije dobio podršku redakcije da postane Glavni urednik programa.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se njegov odgovor sastoji od onog što je na pitanje vijećnika Ostrogovića pripremio direktor kanala Ri Ivan Jerčinović. Prenijet će direktoru Jerčinoviću dopunska pitanja i dostaviti pisani odogovor.

Vijećnica Milinović nije bila zadovoljna odgovorom naglasivši kako je ona zainteresirana za medijsku kuću kojoj je Grad Rijeka upravo na prijedlog gradonačelnika postao vlasnik, pa očekuje da to kao odgovoran gradonačelnik čini i on.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je njeno pravo da bude nezadovoljna odgovorom, te dodao kako on, kao odgovoran gradonačelnik, o toj medijskoj kući, u kojoj grad ima suvlasnički udio brine već 17 godina.

Vojko Braut (SDP) je pitao u kojoj je fazi prikupljanje podataka o nekretninama vezano za Porez na nekretnine te hoće li Grad poduzimati kakve daljnje mjere u tom smjeru.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je uvođenje Poreza na nekretnine ozbiljan posao. Taj porez je uveden zadnjim izmjenama zakona koje su stupile na snagu ove godine. U kontekstu uvođenja tog poreza Grad je poduzeo čitav niz mjera u smislu pripreme provođenja zakona, kako bi se novi porez mogao naplaćivati od siječnja iduće godine, kako je zakonom bilo propisano. Pred ljeto ove godine predsjednik Vlade je rekao da će se uvođenje poreza obustaviti. Grad Rijeka je prije ljeta poslao upite, odnosno obrasce vezane uz nekretnine, vlasnicima gospodarskih prostora, a isto je namjeravao učiniti u rujnu prema 65.000 riječkih domaćinstava. Kako je sada neizvjesno što će se dalje događati s tim porezom, obrasci nisu poslani, iako su tiskani. S obzirom na nastale troškove i činjenicu da je u pripremu naplate poreza uložen znatan trud, a od poreza se zbog politikanstva do daljnjeg odustalo, tražit će od Vlade nadoknadu dijela troškova koje je Grad imao oko pripreme. Građanima se sada neće slati nikakvi obrasci.

Čedomir Salević (SDP) je kazao kako je sjednica Gradskog vijeća počela u 12 sati te pitao gradonačelnika može li utjecati na to da sjednice počnu u neko normalno vrijeme i bude završene u neko normalno radno vrijeme, kako bi vijećnici s punom koncentracijom obavili ovaj zahtjevan i odgovoran posao.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se boji da ne može odgovorit na to pitanje, jer je to u nadležnosti predsjednika Gradskog vijeća i dogovora Klubova stranaka. No, što se njega tiče, neovisno o tome kada će sjednica biti sazvana, gradske službe će biti na raspolaganju bez obzira na termin.

Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako je pitanje rotora na Martinkovcu nekoliko puta bilo postavljano na sjednicama. Zanima je u kojoj je fazi taj projekt.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako su Hrvatske ceste raspisale natječaj za odabir izvođača. Radovi će se financirati sredstvima Hrvatskih cesta, premda je bilo pokušaja da se taj trošak prebaci na Grad. S obzirom na to da je u međuvremenu mijenjan status te ceste, Grad je inzistirao da se radovi provedu prema proceduri koja je prethodila prije mijenjanja statusa ceste, te da troškove podmire Hrvatske cestekako je prethodno bilo dogovoreno. Izvođač je odabran i očekuje se da bi najduže za dva do tri tjedna trebao biti uveden u radove, a radovi bi trebali početi najkasnije sredinom 10 mjeseca.

Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je prije nekoliko dana objavljeno u Novom listu kako se buvljak sa Preluka, seli na lokaciju kod hotela Kontinental, čime su se djelomično uslišale molbe kupaca i prodavača koji su više puta apelirali da se nađe bolja lokacija i uvede red u prodaju. Kazao je kako će se ruglo od buvljaka ukloniti s Preluka, jer između ostalog nagrđuje turističku vrijednost i ljepotu te lokacije. Pitao je kako će nova lokacija buvljaka utjecati da turistička atraktivnost Rijeke bude ljepša i bolja. Prostor kod hotela Kontinental je neprimjeren i Rijeku će učiniti bijednijom nego što je sada. Ujedno je pitao kada će se preseliti buvljak s tržnice Brajda i koje su još lokacije razmatrane.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao teško je zadovoljiti interese svih. Jedni bi da buvljak ostane tamo gdje jest, a drugi su tražili lokaciju bliže gradu. Većina EU gradova ima svoje buvljake na gradskim ulicama, jednom tjedno. Odgovorio je kako je riječ o pokušaju da se vidi kako će to funkcionirati. Za razliku od ilegalnog buvljaka na Preluku, ovaj na mostu kod hotela Kontinental će organizirati gradska tvrtka Rijeka plus. Bit će postavljen odgovarajući broj štandova i prodaja će se vršiti samo sa štandova. Sve ovisi o tome koliko će se prodavatelji pridržavati reda koji se želi uspostaviti i jednako tako kakve će biti reakcije građana na lokaciju i zadovoljstvo robom koja se nudi. Ponovio je kako nije riječ o trajnom rješenju. Na tržnici Brajda, u principu nakon zajedničkih akcija Komunalnog redarstva i Policije u principu više nema buvljaka. Ne isključuje mogućnost da se netko povremeno ipak tamo pojavi. Vjeruje da će se novom lokacijom to riješiti. Dodao je kako ne želi komentirati mišljenje vijećnika Josipa Ostrogovića o Rijeci kao bijednom gradu, jer da je Rijeka takav grad, ne bi uostalom o njemu bile takve pozitivne impresije u stranim medijima i povećani broj turista ove godine za 40%.

Vijećnik Ostrogović je replicirao kako gradonačelnik puno priča a malo toga kaže, te pitao koje su lokacije još razmatrane. Ponovio je kako je ova lokacija neprimjerena. Bilo bi bolje da je buvljak u prostoru Export drva ili na Delti gdje bi se moglo doći s autom. Po njemu turistički uspjeh grada Rijeke je na razini Dobrinja, pa kad gradonačelnik kaže povećanje od 40%, to znači bilo je tri a sada 4.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako živimo u istom gradu, a konačni sud će o svemu znati reći građani.

Ljiljana Cvjetović – (HSU) je kazala kako dobiva upite u vezi povećanja cijene usluga KD Čistoća. Povećanje cijena je umirovljenicima veliki udarac na mirovine. Pitala je može li Grad biti socijalno osjetljiviji prema umirovljenicima jer će se povećanjem cijene samo povećati broj osoba koje koriste socijalnu pomoć.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je ovo pitanje očekivao u raspravi o poslovanju KD Čistoća. Za tu je točku pripremio neke slajdove koje je pokazao vijećnicima. Odluka o povećanju cijene je vezana isključivo uz dodatni trošak koji KD Čistoća ima, a tiče se troška obrade otpada, odnosno predaje otpada CZGO Marišćina. U sustavu cijene, najveći dio troška, odnosno 60% otpadalo je na prijevoz otpada, sakupljanje i transport do odlagališta Viševca, a sami troškovi zbrinjavanja iznosili su 6,6 % jer se otpad samo taložio i prekrivao zemljom i drugim pokrovom.
Nakon početka rada CZGO Marišćina, otpad se zbrinjava na jedan od načina koji je određen propisima i direktivama EU, čime su znatno porasli troškovi zbrinjavanja, koji sada iznose 30%. Svi su troškovi jednaki kao i prije s time što je zbrinjavanje otpada povećano na 470 kuna, koliko tu uslugu naplaćuje tvrtka EKO Plus. Ta korekcija se dogodila u Rijeci, samo zato što odlagalište Viševac više ne radi i zbrinjavanje otpada nema alternative. Povećanje cijene otpada već se dogodilo u Vrbovskom, a ubrzo će se dogoditi i u drugim gradovima, prije svega u Primorsko-goranskoj županiji i Istri iz istih razloga. Ako uspoređujemo cijenu s drugim većim gradovima, za sada su od Rijeke jeftiniji samo Split i Pula. Pulu uskoro očekuje povećanje cijene, a vjerojatno i Split kada izgrade Centar za gospodarenje otpadom. Što se umirovljenika tiče, svima koji su uključeni u Socijalni program Grada Rijeke neće se ništa mijenjati jer će njima Grad Rijeka i KD Čistoća kao i do sada, subvencijim podmiriti trošak zbrinjavanja otpada.

Marinko Koljanin (Nezavisni) je kazao kako ga više od povišenja cijene zbrinjavanja otpada, zabrinjava podatak da je samo 2,99 namijenjeno za odvajanje smeća uključeno u cijenu. Pitao je kako stojimo u Rijeci s odvajanjem smeća i kada ćemo dobiti kontejnere za odvajanje smeća, jer su u njegovom susjedstvu, nakon 6 mjeseci takvi kontejneri nestali te pitao da li se nešto čini na tom planu.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako u izvješću KD Čistoća naveden podatak o investicijama koje je to komunalno društvo imalo u odvojeno odlaganje otpada. Nabavljeno je 5000-6000 kontejnera koji su postavljeni po cijelom gradu. Čudi ga što su kontejneri u ulici u kojoj vijećnik Koljanin stanuje nestali. Možda su izmješteni na drugu lokaciju jer se netko žalio. naglasio je kako je poduzet čitav niz mjera edukacije građana i djece po školama o potrebi recikliranja otpada. Udio odvajanja je sada negdje oko 20%, a cilj nam je dignuti ga na puno veći postotak, što će zahtijevati dodatne edukativne akcije. Naglasio je da će se novim Pravilnikom pokušati to riješiti, ali to ne ide preko noći. Promjene će se postepeno uvoditi, na način da će oni koji više selektiraju biti nagrađeni manjom cijenom zbrinjavanja otpada koji se odvozi na CZGO Marišćina.

Mate Tomljanović (HSU) postavio je pitanje vezano uz Molo longo koji je zamišljen kao lijepa gradska šetnica. U tom projektu bilo je još sadržaja koji nisu realizirani. Pitao je zašto se stalo na tom projektu. Gdje je to zapelo i kada će realizacija šetnice biti provedena do kraja prema projektu kako je to zamišljeno.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako riječkim lukobranom ne upravlja Grad već Lučka uprava. S Lučkom upravom u određenim razdobljima je bio postignut dogovor oko uređenja lukobrana i dijelova šetnice. Trebalo je biti stavljen u funkciju objekt koji je koristila tvrtka Dezinsekcija. Lučka uprava je prije godinu dana raspisala natječaj za koncesiju na koji se javila gradska tvrtka Rijeka sport i bila jedini ponuđač. Više od godinu dana Upravno vijeće odbija donijeti odluku o koncesiji. Namjera je bila jednim dijelom urediti taj objekt u jedriličarski klub, prije svega za djecu, a drugi dijelom kao ugostiteljski objekt, čime bi ispunili želju građana da na pola lukobrana mogu nešto popiti ili iskoristiti toalet. Ništa se godinu dana nije dogodilo. Nada se da će izborom novog ravnatelja Lučke uprave taj projekt dalje razvijati.

Koraljko Pasarić (PGS) je kazao kako je duga tradicija filma u Rijeci. Brojni filmovi i serije se snimaju u gradu. Zatražio je usporedbe sa stanjem u prošloj godini, broju taksi koje su izdane i novcima koji su uprihođeni i koliki je angažman riječkih snaga. Može u pisanom obliku jer traži egzaktnije podatke.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako će dostaviti detaljnije podatke te dodao da su se u činjenicu da Rijeka postaje lokacija za snimanje filmova mogli uvjeriti mnogi. Ove godine unutar Art kina osnovana je Kvarnerska filmska komisija s ciljem pružanja usluga svima onima koji snimaju ili žele snimati u Rijeci, da im se na jednom mjestu pomogne da dobiju sve ono što produkcija zahtijeva. Kvarnerska filmska komisija sudjelovala je na snimanju dva filma neposredno u Rijeci i isto tako pri nalaženju statista za neke filmove koji su se snimali u drugim područjima Hrvatske, što se pokazalo više nego uspješnim. Kvarnerska filmska komisija ne naplaćuje usluge jer se njen rad sufinancira od strane Grada i Županije. Samo na snimanju ova dva filma ostvareno je preko 4.000 noćenja, a kad se tome doda da su ti ljudi nešto pojeli, popili i kupili pozitivni efekti bi bili nešto veći. Filmska komisija otvorila je web stranice s preko 100 lokacija koje se nude i popisom usluga koje nude. Entuzijazam da Rijeku učine još atraktivnijom za snimanje filmova će se nastaviti i u narednom razdoblju.
Aleksandar Bulog (SDP) je podsjetio kako smo ovo ljeto bili svjedoci visokih temperatura. U Ogranku Gradske knjižnice Rijeka na Zametu su temperature znale biti preko 30 stupnjeva celzijusa, što je onemogućavalo normalno korištenje Ogranka. Dodao je kako je krivac nedovoljno dobra izolacija ili loša klimatizacija te pitao može li se što učiniti da se temperatura spusti na podnošljivih 18-20.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je teško u ovom trenutku ponuditi rješenje. Ipak adekvatno rješenje će se iznaći, jačom klimatizacijom ili boljom izolacijom ili kombinacijom jednog i drugog.

Zvonimir Peranić (MOST) postavio je pitanje vezano uz angažman tvrtke Case Sensitive na učinke projekta EPK 2020. te usput nabrojao čitav niz ranih opisa troškova, od brendiranja idejnog rješenja, izrade sustava ruta i njihovog razvoja u kontekstu EPK, konceptualizaciju strategije digitalnog marketinga, konceptualizaciju, organizaciju Fashion Weeka, za što je ta tvrtka dobila velika sredstva. Pitao je na koji način je operacionalizirana mreža oglašivačkog grozda te tko je sačinjavao taj oglašivački grozd.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je poslove vezane uz EPK provodila Tvrtka 2020 i na samom početku izravno Odjel za kulturu. Vijećnik Peranić će dobiti pisani odgovor.

Predrag Miletić (Lista za Rijeku – RI) je kazao kako je u časopisu National Geografic Traveler čitao intervju s Vukom Ćosićem, direktorom sektora za komunikacije i marketing tvrtke Rijeka 2020,  u kojem je on izjavio kako je u vrijeme Gabriele d’Annunzia – grad Rijeka živio od piratstva, prostitucije, zabava te tvrdi kako bi kroz ovaj projekt to vrijeme morali vratiti, odnosno da želi vratiti d’Annunzijevu energiju u današnjicu. Miletić je kazao da se zna tko je bio d’Annunzio i pitao kako onda on može biti energija za današnjost u kontekst EPK.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je pročitao taj tekst i smatra kako se radi o slobodnom razgovoru gospodina Ćosića s novinarkom. Kao gradonačelnik, ne miješa se u umjetničke doživljaje pojedinca jer smatra kako projekt EPK mora biti iznad politike i nije stvar političara da procjenjuje je li nešto dobro ili nije, jer bi u tom slučaju imali 20 različitih mišljenja. Predložio je vijećniku Miletiću da pita Vuka Ćosića u kojem je kontekstu on mislio. Dodao je kako ne zna što je sve Ćosić razgovarao i koje dijelove je novinarka prenijela. No dio projekta EPK je pravac Doba moći koji istražuje svijet totalitarnih režima i kroz taj programski pravac želi se progovoriti o svemu što se događalo u Rijeci kroz njenu povijest u zadnjih 100 godina. Taj projekt sigurno nije jedini predmet programa koji će se realizirati.

Damir Popov (HDZ) je postavio pitanje o odvajanju otpada. Pitao je gdje se zbrinjava plastika i papir koji savjesni građani razdvajaju. Koje su te količine i koje su tržišne cijene i tko i koliko na tome uprihođuje.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ne može odmah odgovoriti na sva pitanja pa će dati pisani odgovor. Načelno zna da se sav reciklirani otpad prodaje dobavljačima koji su zainteresirani za otkup. Karton ide uglavnom u Belišće, a za ostale vrste otpada ne zna. Postoji određeni prihod i on je relativno malen jer je otkupna cijena niska. Priča o tome kako se prodajom tog otpada mogu ostvariti velike dobiti, ne stoji jer je Hrvatska malo tržište. Uvođenje selektiranog otpada je dugotrajan proces i trebat će neko vrijeme da nađemo model i novce i način na koji se to može odrediti, kvantificirati i nagraditi one koji odvajaju. U svim europskim gradovima prvih 5-7 godina uvođenja to je bio znatno veći trošak nego prihod, to očekuje i nas ako želimo slijediti europske trendove.

Sandra Krpan (SDP) je kazala kako raduje preseljenje MMSU u Benčić ali je zanima kada se može očekivati preseljenje Gradske knjižnice Rijeka u T-objekt.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je nova lokacija Gradske knjižnice Rijeka u T-objektu u sklopu bivše tvornice Rikard Benčić. Za rekonstrukciju i opremanje zgrade i uređenje Knjižnice izdana je Građevna dozvola, a u završnoj fazi je izrada izvedbenog projekta. Očekuje kako će do kraja godine biti raspisan natječaj za odabir izvođača. S obzirom na to da se projekt financira europskim sredstvima, treba poštivati sasvim određenu proceduru za te natječaje, te praktično za svaki korak dobiti suglasnost SAFU, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU koja je nadležna za objavu natječaja, ugovaranje, plaćanje i provedbu projekata i koja kontrolira trošenje i raspolaganje EU novcem tako da će ta procedura potrajati nekoliko mjeseci. Vjeruje kako će radovi krenuti krajem prvog ili početkom drugog kvartala iduće godine a početak rada Knjižnice u T-objektu očekuje u prvoj polovici 2020. godine