Vijećnik Adrijano Rogić (HDZ) istaknuo je kako su pohvalne aktivnosti Grada Rijeke na području poticanja poduzetništva. Ujedno je upitao gradonačelnika smatra li mjere koje Grad Rijeka provodi vezano uz poduzetništvo dostatne, budući da smo svjedoci da u proračunu Grada Odjel za poduzetništvo uzima mali dio proračuna, proračunska realizacija je jako niska, a posljednjih godina rebalansom se dodjeljuju sredstva drugim odjelima i proračunskim korisnicima. Podsjetivši kako je u svom predizbornom obećanju gradonačelnik istaknuo  gospodarski razvoj kao jedan od prioriteta u narednom mandatu, vijećnika je zanimalo planiraju li se neke nove mjere za poticanje poduzetništva.

Gradonačelnik Marko Filipović kazao je kako je gospodarstvo u fokusu ove gradske uprave, pa upravo traje natječaj za davanje bespovratnih subvencija poduzetnicima, kao i predbilježbe za novu generaciju Startup inkubatora Rijeka. Također, na području Rijeke u tijeku je čitav niz investicija, poput velikog ulaganja u vodno-gospodarskom sektoru koje provodi KD Vodovod i kanalizacija, kao i ulaganja drugih investitora kojima se osigurava posao gospodarskim subjektima, kako s područja Grada Rijeke tako i šire.
„Izuzetno me veseli što je proteklih godinu dana, unatoč pandemiji, porastao broj obrta, nedavno je otvoren i novi dom riječkih obrtnika. Kontinuirana su nastojanja u okviru naših nadležnosti, budući da jedan veći dio nadležnosti, što se tiče gospodarstva leži na državi. Pozdravljam napor svake uprave da stvorimo okružje koje stvara nova radna mjesta i potiče investicije. U tom kontekstu ćemo pri izradi proračuna za 2022. godinu nešto povećati sredstva za subvencije poduzetnicima, tako da će biti predviđeno pola milijuna kuna više za poduzetnike“, najavio je gradonačelnik Filipović.

Vijećnica Štefica Jagić Rađa (HDZ) osvrnula se na umirovljenike kao ranjivu skupinu građana. Statički podaci govore da je na 31.srpnja 2021. Grad Rijeka imao 37.471 umirovljenika, što je oko 32% ukupnog broja stanovnika, a istovremeno su smještajni kapaciteti u Domu umirovljenika jako mali pa se na smještaj čeka i do tri godine. Upitala je planira li Grad Rijeka izgradnju ustanove za dnevni boravak umirovljenika ili prenamjenu gradskog prostora u te svrhe, s obzirom na to da su to već napravili neki gradovi u našoj županiji. Osnivanjem takve ustanove, kazala je, olakšao bi se život umirovljenicima, jer bi imali svakodnevnu stručnu skrb i njegu, ali i njihovim obiteljima.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako je Grad Rijeka od svog osnutka vrlo senzibiliziran prema problemima starijih osoba stanovnika Rijeke i putem cijelog niza mjera pokušava im olakšati život. Jedna od tih mjera je i podrška radu klubova za umirovljenike i starije osobe, kojih na području grada Rijeke ima 16, dakle u gotovo polovini mjesnih odbora, gdje naši stariji sugrađani mogu provesti dio svog slobodnog vremena. U skladu s mogućnostima proračuna Grad Rijeka se brine i o drugim potrebama starijih sugrađana, osiguravajući im besplatni ili subvencionirani javni prijevoz, subvencionirani ručak i druge pomoći.
„U tome smo u vrhu u RH, kako Grad Rijeka tako i okolne općine i gradovi, no u narednim godinama nisu planirana sredstva za dnevni boravak,“ kazao je gradonačelnik Filipović, napomenuvši kako je sustav domova za starije i nemoćne u nadležnosti regionalne samouprave, to jest Primorsko-goranske županije.

Nadovezujući se na pitanje postavljeno pisanim putem, vijećnica Tea Mičić Badurina (PGS) upitala je je li potaknuta revizija postojećeg sporazuma sa KBC-om Rijeka u smislu smanjenja cijene parkinga u krugu bolnice te ukidanje parkinga za pacijente koji dolaze na kemoterapiju. Ujedno je postavila pitanje koliko je od 2015. godine, od kad je potpisan sporazum, uprihodovano sredstava od naplate parkiranja i u koje svrhe je utrošen taj novac.

Gradonačelnik Filipović je naglasio kako je u međuvremenu održan niz sastanaka s KBC-om Rijeka o različitim temama, a jedna od njih bila je i organizacija parkiranja u krugu bolnice. Podsjetio je kako je netom prije početka sjednice za gradske vijećnike organiziran obilazak gradilišta 2. faze nove riječke bolnice, gdje će biti osigurano oko 350 parkirnih mjesta u garažama.
„Kad je uvedena naplata na sva tri lokaliteta, došli smo do visokog stupnja suglasja da od 1. siječnja 2022. dođe do korekcija cijena na niže, a hoće li se raditi o 15 ili 25%, još ne mogu reći, jer je taj izračun dosta složen. Usuglašeno je da besplatno vrijeme ostaje na 30 min, jer to smanjuje gužve u krugu bolnice. KBC se odrekao jednog dijela naknade koju dobiva, a s glavnim ciljem da svi koji dolaze u bolnicu, svi pacijenti mogu očekivati smanjenje cijene, osim zaposlenika koji već imaju povlaštenu cijenu karte“, kazao je gradonačelnik Filipović, istaknuvši kako Uprava KBC-a još uvijek razmatra ukidanje naplate parkiranja za osobe koje idu na kemoterapiju, smatrajući da da bi došlo do diferencijacije pacijenta.

Vijećnica Mičić Badurina istaknula je kako nije zadovoljna odgovorom, budući da smatra, smanji li se, primjerice cijena za 20%, cijena parkiranja ostaje osam kuna, što je o dalje komercijalna cijena parkinga.
„Dolazak u bolnicu nije komercijalna namjera, već pacijenti dolaze po zdravstvenu uslugu i oni moraju imati omogućen pristup zdravstvenoj usluzi a ne plaćati parking po najvišoj cijeni u gradu. Naravno da je potrebna diferencijacija – nije isto ako netko ide na pregled madeža ili vađenje krvi ili pak na kemoterapiju, koja zna trajati i po dvadeset dana i po nekoliko sati unutar dana. Kad već prolaze tolike fizičke i psihičke muke, ne treba ih iscrpljivati još i s financijske strane. Prije potpisivanja ovog sporazuma, osobe koje su išle na kemoterapiju, samo su pokazale uputnicu na rampi i u ušle bez problema u krug bolnica. Nadam se da ćete ustrajati u tome da ta kategorija pacijenta ima povlašteni status“, kazala je Mičić Badurina.

Vijećnica Iva Davorija (Možemo!) osvrnula se na Energov projekt obnove i modernizacije sustava toplinske energije vrijedan 112 milijuna kuna.
„U svjetlu nedavne odluku EU koja predviđa uvođenje dodatnog nameta na prirodni plin u iznosu od 25%, što se namjera provesti u narednih četiri godine, može se očekivati povećanje cijene usluge. Zašto se kod izrade ovog projekta odlučilo ostati na postojećoj tehnologiji klasičnih toplana uz zamjenu fosilnih goriva prirodnim plinom, umjesto da su se pokušale integrirati nove tehnologije, poput dizalica topline, što smo i sami predlagali u kampanji. Jer, pojeftinjenje koje je najavljeno provođenjem ovog projekta u suštini se i neće dogoditi“, kazala je vijećnica Davorija.

Gradonačelnik Filipović je istaknuo kako se radi o projektu financiranom iz EU sredstava u sklopu Urbane aglomeracije Rijeka i mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja.
„Taj projekt je bio dugo godina u fazi projektiranja i odobrenja potrebnih sredstava. Izmjena u projektu utjecala bi na još dugoročnije pristupanje tom projektu, a onda bi bilo upitno da li bi u protekom financijskom razdoblju bila osigurana financijska sredstva za njegovu realizaciju“, kazao je gradonačelnik Filipović, izrazivši nadu da će cijena toplinske energije završetkom ovog projekta biti manja, no ujedno je istaknuo kako nitko ne može predvidjeti kako će se kretati cijena plina, koja ovisi o globalnim kretanjima.

Vijećnik Nebojša Zelić (Možemo!) upitao je gradonačelnika ima li saznanja o potencijalnom proširenju koncesije s luke Port Baroš na bazen riječke luke. Hoće li se za potencijalno proširenje raspisati novi natječaj za koncesiju te hoće li Gradsko vijeće moći raspravljati o kriterijima i uvjetima tog eventualnog natječaja.
„Ukazivali smo još u ožujku na nezakonitosti u dokumentaciji za luku Porto Baroš, gdje se predviđa proširenje koncesije bez dodatnog natječaja na cijeli potez od Rive Boduli do De Franceshijevog gata, odnosno do Boonkera. Smatramo da je to u suprotnosti sa zakonom o koncesijama, gdje se izričito zabranjuje da se kod izmjena ugovora mijenja predmet koncesije, što je ovdje slučaj. Ukazivali smo na problem javnog interesa da se jedan takav vitalni dio grada daje u koncepciju na 45 godina. U svim medijskim natpisima se naglašavalo kako nema govora da će Riva zatvarati, no upravo sada se na Adamićevom gatu diže ograda“, kazao je vijećnik Zelić.

Gradonačelnik Filipović je u prvom redu naglasio kako upravo javni interes mora gradsku upravu voditi u radu.
„Svjesni ste da lučkim područje gospodari Lučka uprava i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Upravo je Vlada raspisala koncesiju i odabran je koncesionar, tvrtka ACI Gitone i njihova je obveza da u roku od najdulje dvije godine ishode lokacijsku dozvolu za projekt izgradnje marine u Porto Barošu. U tom kontekstu njihova je obveza ulaganje 360 milijuna kuna ili 50 milijuna eura u taj projekt, i u tom natječaju dana je i mogućnost da se dio koncesije proširi i na putnički dio luke Rijeka. Hoće li do toga doći ili ne, u ovom trenutku ne znam, kao što ne znam u ovom trenutku da li će za to biti potreban novi natječaj, također nije na nama da ga raspisujemo, nego na Vladi RH“, kazao je gradonačelnik Filipović.

To je jedna od najvećih investicija koja će se na području Grada Rijeke u naredne četiri godine i pozicionirat će Rijeku kao najbolju marinu na Jadranu, a možda i na Mediteranu, jer su Lürssen, najveći proizvođač mega jahti na svijetu i ACI, kao najveći lanac nautičkih marina na Mediteranu, vrlo ozbiljni investitori, koji su prepoznali potencijal Rijeke.
„Tu investiciju treba pozdraviti, ali naravno treba biti omogućen pristup moru, prije svega nama stanovnicima grada. A tako je to na kraju krajeva u svim ACI-jevim marinama, gdje su samo gatovi zatvoreni za pristup, a sve ostalo je dostupno građanima. U tom kontekstu i naš Generalni urbanistički plan nikad nije niti će predviđati da bilo koji dio mora bude nedostupan građanima i svima koji posjećuju Rijeku i na tome ću inzistirati ne samo kao gradonačelnik, već i kao član Upravnog vijeća Lučke uprave, koje na kraju donosi odluku o odabiru i propisuje sve ono što se događa na području riječkog bazena“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vijećnica Nadja Poropat (SDP) upitala je što je do sada sve učinjeno na proširenju kapaciteta riječkih vrtića i koje aktivnosti slijede.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan kazala je kako je dolaskom na vlast, a nakon provedenog natječaja za upise u gradske dječje vrtiće, novi gradonačelnikov tim zatekao 331 neupisano dijete s prvenstvom upisa, odnosno djecu čija su oba roditelja zaposlena. Na dan održavanja sjednice, 30. rujna, ostalo je neupisano 128 djece s pravom prvenstva, od čega 126 djece jasličke dobi. U Dječjem vrtiću Rijeka je ostalo neupisano 87 djece, u Dječjem vrtiću More upisana su sva djeca s pravom prvenstva, a u Dječji vrtić Sušak je ostalo neupisano 41 dijete.
„Mislim da smo napravili značajan iskorak, kad smo tijekom ljeta otvorili osam novih skupina u DV Rijeka, tri nove skupine u DV More te u DV Sušak jednu novu skupinu. U opremanje prostorija za nove skupine ukupno je utrošeno 536 tisuća kuna, a nije zanemarivo reći da je zaposleno 26 novih djelatnika, od čega 4 odgajatelja-rehabilitatora, 17 odgojitelja, 3 pomoćna radnika za njegu, skrb i 2 pomoćna kuhara-spremača, što na mjesečnoj razini znači povećanja za materijalne rashode u visini od 233 tisuće kuna“, kazala je Krpan, dodajući kako će za uređenje u 2021. godini, a to uključuje i dosad provedena uređenja, u gradske dječje vrtiće biti uloženo nešto ispod dva milijuna kuna.

Zamjenica Krpan je naglasila kako je posebno veseli inicijativa PGS-a u prethodnom mandatu te sadašnja inicijativa vijećnika Vedrana Vivode oko pokretanja projekta dadilja.
„Vjerujemo da će projekt dadilja, koji će krenuti s 1. siječnjem 2022. godine, također riješiti dio ovog problema“, kazala je Krpan, istaknuvši kako je nakon posljednjeg provedenog upisa u dječje vrtiće zaključeno kako je potrebno revidirati i poboljšati pravilnik o upisu.
„Jako mi je drago da je u DV More ostalo šest slobodnih mjesta i da ćemo ta mjesta ponuditi djeci koja će tijekom rujna navršiti godinu dana života – vrlo smo fleksibilni i želimo napraviti što veći obuhvat djece i to će biti prioritet u ovom našem mandatu: ulagati u dječje vrtiće grada Rijeke i naše škole“, poručila je zamjenica Krpan.

Vijećnica Maša Magzan (NL Davora Štimca) postavila je pitanje zašto OŠ Trsat, koja nema vlastitu školsku sportsku dvoranu, već nastavu tjelesnog odgoja održava u preuređenoj učionici ili na školskom igralištu, ne može koristiti prostore Dvorane mladosti, na isti način kao što OŠ Zamet koristi Centar Zamet.

Zamjenica gradonačelnika Krpan istaknula je kako će izvidjeti mogućnost korištenja Dvorane mladosti za odvijanje nastave tjelesnog odgoja. Ujedno je podsjetila kako je Grad Rijeka izuzetno svjestan da je potrebno ulagati u školske objekte te se već pripremaju i projekti u sklopu najave Vlade o izdvajanju značajnih sredstava za škole, prvenstveno s ciljem prelaska u jednu smjenu.

Vijećnik Marin Miletić (Most) istaknuo je kako je do izmjene cjenika 2017. godine prosječan račun Ri stana za vodne usluge i odvoz otpada iznosio oko 200 kuna, a danas iznosi oko 600 kuna.
„Pojedinačne spremnike nemamo i građani svojim odgovornim ponašanjem i odvajanjem otpada nemaju mogućnost smanjiti te račune, a istovremeno imamo situaciju da je prosječna plaća porasla oko 20%, a računi za režije su narasli tri puta. S obzirom na to da se kvaliteta usluge nije promijenila, možete li nam odgovoriti zašto se vodi takva politika“, upitao je vijećnik Miletić.

Gradonačelnik Filipović naglasio je kako zbrinjavanje otpada ne košta isto kad ga odlažemo na način na koji smo ga odlagali prije na Viševac ili kad se sav otpad vozi se na Centralnu zonu za odlaganje otpadom Marišćina. Podsjetio je kako je trenutno na području grada Rijeke, u preko 3000 tisuće posuda moguće odvojiti različite reciklabilne frakcije, a KD Čistoća je u provedbi pilot-projekta podjele kanti za individualno prikupljanje otpada. Cilj je, dodao je, do 2024. svima omogućiti individualni pristup, gdje je to moguće i kontejnere pod ključem, tako da se točno zna to i gdje zbrinjava svoj otpad.

Napomenuo je kako zbrinjavanje otpada košta i komunalna društva trenutno ne zarađuju na odvojenim reciklabilnim frakcijama, nego moraju praktički plaćati zbrinjavanje. No to je, unatoč tome što trenutno izostaje financijski učinak odvajanja otpada, zaključio je gradonačelnik, ulaganje u zeleniji, čišći i ekološki održiviji grad.

Vijećnica Petra Mandić (Most) naglasila je kako sve navedeno pokazuje isključivo odgovornost sadašnjeg gradonačelnika i njegova prethodnika za neizvršavanje zakonskih odredbi i uredbe o gospodarenju otpadom, kao i odluke Gradskog vijeća iz 2018. godine o načinu gospodarenja otpadom.
„U toj je odluci bilo vrlo jasno propisano da najkasnije u roku od tri godine, odnosno do ožujka 2021. godine, sva kućanstva moraju imati individualne kante ograđene unutar njihovih nekretnina, kako bi mogli utjecati na iznos varijabilnog dijela računa. Taj rok, 2024. godina, ne postoji u niti jednom aktu,. Smatram da jedan grad koji je u svojoj strategiji razvoja do 2030. godine prihvatio sve odredbe EU o zelenim politikama bez vodika, mora o tome voditi računa, a direktna zakonska odredba određuje da je za vođenje računa o ovome odgovoran gradonačelnik. U slučaju neizvršenja navedenih odredbi propisane su velike kazne – 300 do 700 tisuća kuna, 50 do 100 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno Jasnu Kukuljan, čak i kaznu zatvora do 60 dana. Mene zanima tko će za to odgovarati i mislite li uvesti individualne kante ranije od 2024. godine“, upitala je vijećnica Mandić.

Gradonačelnik Filipović naglasio je kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije isporučio spremnike pa ih KD Čistoća niti ne može rasporediti, a taj problem nema Rijeka, nego i ostali gradovi i općine.
„No, to ne znači da KD Čistoća ne radi svoj dio posla, radi ga sukcesivno i ja sam rekao koji je po meni realan rok za provedbu. Nailazimo na mnoštvo operativnih problema, koji se rješavaju, a jedan od njih je da su u nadležnom ministarstvu dali tumačenje da je za svaki podzemni kontejner potrebna građevinska dozvola. Onda tako praktički država samoj sebi kaže da se rok produžuje više od planirano.“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Nezavisni vijećnik s liste Mosta Aleksandar Saša Milaković istaknuo je kako postoji poticajna nagrada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno onog otpada koji nije razvrstan, dodajući da se ustvari radi o penalima koje svaka jedinica lokalne samouprave mora plaćati po svakoj toni mješovitog otpada koju proizvede iznad određene cifre. Naglasio je kako je 2017. godine Rijeka stvorila 9.500 tona viška mješovitog otpada, za što je platila penale od otprilike milijun kuna te upitao koliki je iznos Grad Rijeka platilo u 2020. godina, ako znamo da je platio milijun i dva milijuna između 2017. i 2019 godine.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako je Grad Rijeka, kao i ostale jedinice lokalne samouprave, plaćao penale.
„Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima na računu preko 2 milijarde kuna i financira se iz tih sredstava. U tom kontekstu najavljeno je smanjenje tih naknada, jer ne može sav teret pasti na jedinice lokalne samouprave. Očekujem da će iznosi biti manji u idućoj godini, jer se nadam da će doći do promjene zakona“, kazao je gradonačelnik Filipović, istaknuvši kako će se u 2020. godini vjerojatno platiti visina penala na razini prethodnih godina.

Vijećnica Sabina Marov (Most) prezentirala je fotografiju na kojoj se vidi kako su građani uredili manju zelenu površinu. Upitala je kada građani mogu očekivati čišćenje grada i održavanje javnih površina od strane grada na način na ono na nivou cijelog grada izgleda kao na toj fotografiji, naročito nakon povećanja cijena komunalne usluge.

Gradonačelnik Filipović je istaknuo kako je ovo tek jedan dio fotografija, a drugi, koji prikazuje akciju KD Čistoće, može pronaći na gradskim web stranicama.
„KD Čistoća se zaista uhvatila posla u posljednjih 15-ak dana i očistila jako puno i igrališta i prostora gdje građani većinom borave, a ovaj otpad nije pao s Marsa. Stvorili smo ga mi, građani i građanke Rijeke svojim neodgovornim ponašanjem, točnije jedan dio nas koji se neodgovorno odnosi prema okolišu i čistoći grada. Naravno da KD Čistoća mora pojačati svoje aktivnosti, ali nije ni KD Čistoća svemoćna da pokupi baš sav otpad odmah nakon što nastane. Ovakvih fotografija će biti i ja sam toga svjestan, no dan im je zadatak i jasne upute, mene kao gradonačelnika i zamjenika, da je posebno u ovih mjesec dana čistoća grada prioritet“, kazao je gradonačelnik Filipović, pozvavši građane da se odgovornije ponašaju prema okolišu, jer je onda grad čišći, a život u gradu kvalitetniji.

Vijećnica Petra Karanikić (SDP) upitala je što je predviđeno izmjenama Odluke o gradskim porezima i koja je intencija pokretanja izmjena odluke.

Gradonačelnik Filipović je podsjetio kako do 16. listopada traje savjetovanje za zainteresiranom javnošću o Odluci o gradskim porezima, čiji se prijedlog planira uvrstiti na dnevni red sjednice Gradskog vijeća u listopadu.
„Smanjenje prireza porezu na dohodak je u prvoj godini mandata, kako je i obećano u predizbornoj kampanji, planirano s 15 do 14%, a do početka 2025. godine stopa prireza trebala bi iznositi 10%. Što se tiče utjecaja na proračun, na toj poziciji se na godišnjoj razini uprihoduje oko 57 milijuna kuna, što znači da će u narednoj godini na toj stavci biti 4 milijuna kuna manje. Nakon četiri godine na prosječnoj neto plaći bit će 450 kuna godišnje više, što je već značajan iznos“, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Josip Ostrogović (HDZ) istaknuo je kako ima 50-ak potpisa stanovnika ulice Luki, koji imaju problema s tvrtkom koja se bavi velepordajom voća i povrća. Nakon što je tvrtka došla u njihovo susjedstvo prije dva mjeseca značajno im se umanjila kvaliteta života, budući da tvrtka najveći dio posla obavlja od 1 do 6 ujutro. Vijećnik je upitao gradonačelnika što će poduzeti po tom pitanju, zašto komunalno redarstvo nije izašlo na teren u vrijeme kad buka nastaje te je, ukazavši na problem sigurnosti u prometu, konstatirao kako takvoj djelatnosti nije mjesto među stambenim zgrada.

Gradonačelnik Filipović je istaknuo kako je nadležnost oko ovog pitanja podijeljena između Komunalnog redarstva i Državnog inspektorata, koji je nadležan za prekomjernu buku iz takvog izvora. Istaknuo je kako građani imaju pravo žaliti se te naglasio kako će biti potrebno pronaći ravnotežu između poslovnih aktivnosti i potrebe stanara za mirnim snom.

Vijećnica Iva Rinčić (NL Davora Štimca) upitala je o napretku nadogradnje sustava prikupljanja otpada od vrata do vrata te upitala kada na red dolaze višestambene zgrade i pod kojim uvjetima. Podsjetila je na konferenciju za novinare iz travnja, kada je direktorica KD Čistoće Jasna Kukuljan najavila kako će se prikupljanje biorazgradivog otpada uvesti kada se za to steknu uvjeti te upitala da li se nešto radi na stjecanju tih uvjeta.
„Činjenica je da svi postajemo svjesni da CZGO Marišćina ili ne zna ili ne može na odgovarajući način preraditi biološki otpad“, kazala je vijećnica Rinčić.

Gradonačelnik Filipović naglasio je kako se kod nadogradnje sustava pojavio čitav niz izazova, posebice zbog činjenice da je zbog male površine grada na kojoj živi velik broj stanovnika pojavio niz problema oko smještaja posuda za višestambene zgrade.
„Što se tiče Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, radi se o postrojenju za mehaničko-biološki tretman otpada, i ja sam uvjeren da Ekoplus čini sve korake koji su u njegovoj nadležnosti i mogućnostima da zajedno sa Fondom i Ministarstvom iznađe najbolje rješenje“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vijećnica Ljiljana Cvjetović (HSU) osvrnula se na izmjene Odluke o grobljima i prenijela pitanje građana.
„Mora li korisnik grobnog mjesta platiti naknadu po rješenju o korištenju grobnog mjesta od 3. ožujka 2021. ili je oslobođen plaćanja naknade za korištenje grobnog mjesta s obzirom na to da ugovor o korištenju grobnog mjesta od 25. travnja 1991. godine ističe 25. travnja 2021., što znači da ističe nakon što je donesena odluka o dopuni Odluke o grobljima 31. travnja 2021. na Gradskom vijeću, a objavljena 7. travnja 2021. u Službenim novinama Grada Rijeke“, upitala je vijećnica Cvjetović, istaknuvši kako je donošenjem ove odluke nanesena nepravda građanima koji su prije njezina stavljanja na snagu platili naknadu.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako je u gradskoj odluci propisano da se korisnik 30 dana prije isteka mora javiti KD Čistoći i da nije siguran je li u ovom konkretnom slučaju to učinjeno na vrijeme.
„Pokrenuta su i tri upravna spora te se u narednom periodu očekuje da će kroz presude nadležnog upravnog suda biti zauzet stav po pitanju plaćanja jednokratne naknade za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme, u smislu dopune odluke. Sudska praksa pokazat kako će se KD Kozala ponašati u ovom i drugim predmetima“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vijećnik Davor Štimac (NL Davora Štimca) istaknuo je kako su se od 2009. godine do danas sredstva za Javne potrebe u sportu smanjila za 50%, s 22 na 11 milijuna kuna, dok su sredstva za dodatno poticanje nositelja kvalitete umanjena za čak 67% u odnosu na proteklu godine.
„Naši klubovi imaju velike probleme – Vaterpolo klub Primorje odustao od regionalne lige, pred koju godinu nestao je ženski rukometni klub, a na posljednjim Olimpijskim igrama imali smo tri sportaša vezana uz Rijeku koji su se vratili bez odličja. Čini mi se da situacija u sportu ozbiljna. S obzirom na napise o višku proračunskih prihoda, trebalo bi već ove godine ispuniti ono što je gradonačelnik obećao u predizbornoj kampanji, a to je udvostručenje sredstava za javne potrebe u sportu, odnosno barem sredstva za poticanje nositelja kvalitete vratiti na prošlogodišnju razinu“, kazao je vijećnik Štimac.

Gradonačelnik Filipović kazao je kako će sport biti u fokusu njegova mandata, kao i mandata Gradskog vijeća, koje donosi proračun. Podsjetio je kako je u velikom investicijskom ciklusu izgrađena infrastruktura, koja je temelj za razvoj rekreativnog i profesionalnog sporta te izrazio zadovoljstvo što je ove godine postignuto da se na vrijeme isplaćuju sredstva dodijeljena klubovima putem javnih potreba.
„Svjestan sam da su sredstva nedostatna i sukladno predizbornim obećanjima povećat ćemo sredstva za javne potrebe, ali unutar toga stvoriti pravedniji sustav raspodjele, jer naprosto to određeni sportovi zahtijevaju“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Pojasnio je kako se u suradnji s Riječkim sportskim savezom razmatra model oko preraspodjele sredstava, na način da se loptačkim spotovima, čiji odlasci na pripreme i natjecanja iziskuju više sredstava nego kad se radi o individualnim sportovima, preraspodjeli više sredstava.

Vijećnik Nikola Ivaniš (PGS) upitao je što je s najavama Lučke uprave Rijeka o otvaranju parkirališta iza Exportdrva, čime bi se omogućilo da se automobili maknu s riječke rive, a riva postala dostupnija građanima.

Gradonačelnik Filipović je istaknuo kako vjeruje da se idućih godinu dana to neće desiti, jer su Rijeka plus i Luka d.d. potpisali s Lučkom upravom Rijeka produljili ugovor za zakup parkinga na riječkoj rivi. „To ne znači da je Lučka uprava, prema informacijama s kojima raspolažem, odustala od projekta. Na projektu se radi, no on zahtjeva prometnu interpolaciju u prometnu mrežu grada Rijeke, prije svega ulaz iza Exportdrva. Projektom bi se otvorilo novih 600-tinjak parkirnih mjesta, no to je samo privremeno rješenje do dovođenja u funkciju prostora Delte i izgradnje novog pročistača voda“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vijećnik Duško Milovanović (SDP) osvrnuo se na skori početak realizacije velikih ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju, koja napokon započinju nakon što je bilo velikih problema u provođenju postupaka javne nabave nakon upućenih žalbi. Radi se o 1,7 milijardi kuna vrijednom projektu koji će biti realiziran kroz nekoliko faza, što će rezultirati značajnim ulaganjima i novom gospodarskom aktivnošću na području grada. Vijećnika Milovanovića zanimalo je koji radovi kreću, a posebno ga je zanimalo kako će se organizirati promet za vrijeme radova i kako će se provedba radova i preregulacija prometa komunicirati prema građanima.

Gradonačelnik Filipović je naglasio kako je projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj nakon Pelješkog mosta. U sklopu projekta gradi se novi pročišćivač otpadnih voda na Delti te 217 kilometara kanalizacije i oko 100 kilometara javne vodoopskrbe. Zbog količine radova, projekt je podijeljen u pet lotova. Za dva lota je završen postupak javne nabave i izabrani su izvođači radova. Tako bi do kraja godine trebali početi radovi na zapadnom dijelu grada i djelom na Viškovu, a kako projekt uključuje i prekopavanje prometnica, bit će potrebe i za posebnom regulacijom prometa te u nekim slučajevima i za zatvaranjem ulica. Građani će o prometnim rješenjima i dinamičkim planovima gradnje biti pravovremeno obaviješteni putem posebne web-stranice, što će biti posebno važno i zbog činjenice da se u gradu planira odvijanje i drugih radova koji uključuju zatvaranje prometnica, poput potpunog zatvaranja Adamićeve ulice na nešto manje od godine dana.

Vrijednost do sada ugovorenih radova je oko 500 milijuna kuna, u prijevodu pola godišnjeg gradskog proračuna. Gradonačelnik je kazao kako je u tijeku izbor izvođača radova na gradnji pročišćivača voda, a KD ViK očekuje i provedba postupka izbora izvođača radova za još tri lota.

„Moram izreći svoje nezadovoljstvo postupcima javne nabave i mogućnošću da se žale tvrtke koje uopće ne sudjeluju u postupku natječaja. Mislim da treba pokrenuti inicijativu da se u tom smislu promijeni Zakon o javnoj nabavi“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vijećnik Milovanović je naglasio kako se ovaj projekt dijelom financira i iz sredstava KD-a Vodovod i kanalizacija, što je i razlog zašto su građani proteklih godina određene vodne usluge plaćali skuplje. Pretpostavka je da će ulaganja u ovaj projekt smanjiti nedostatke i gubitke u vodovodnoj mreži, kazao je vijećnik, čime bi se u konačnici kroz dugoročno razdoblje onemogućilo povećanje cijene vodnih usluga koje nastaju zbog gubitaka u mreži.

Vijećnica Ivana Prica (SDP) upitala je kakva je dinamika izrade projektnih rješenja za uređenje krematorija na Centralnom gradskom groblju Drenova. Naglasila je kako groblje na Drenovi ima kapaciteta za još narednih 30-ak godina te da bi se uređenjem krematorija možda moglo smanjiti potrebu za daljnjim širenjem groblja. Iznijela je podatak kako Ljubljana, koja krematorij ima već 40 godina, kremira čak 80% pokojnika.

Gradonačelnik Filipović kazao je kako će projektno rješenje biti gotovo do kraja mjeseca i tada će se znati i cijena uređenja krematorija. Očekuje se da će projekt, ovisno o potrebnim financijskim sredstvima, biti realiziran u sljedećoj ili u naredne dvije godine.

Podsjetio je kako je ranije ovog tjedna organiziran obilazak proširenog groblja kućnih ljubimaca, gdje je građanima omogućeno da na dostojanstven način isprate svoje kućne ljubimce.

Vijećnica Danijela Bradamante (SDP) osvrnula se na odličnu turističku sezonu te upitala kakvi su turistički pokazatelji za područje Rijeke.

Gradonačelnik Filipović je kazao kako se Rijeka može podičiti izvrsnim turističkim brojevima, budući da je 18. kolovoza dostignut čitav turistički promet iz 2020. godine, oko 70% iz 2019. godine. Naglasio je kako posebno veseli struktura gostiju, pa su tako individualni gosti u hotelima ostvarili do čak 30% veću potrošnju uz manje dolazaka i noćenja, što je nešto čemu hrvatski turizam treba težiti.
„Podaci za rujan su još impresivniji: od 1. do 28. rujna u Rijeci je ostvareno gotovo 300% dolazaka te 278% noćenja u odnosu na 2020. godinu, dok je u odnosu na rekordnu 2019. godinu dosegnuto 88% dolazaka te zabilježeno povećanje dolazaka za 10%. Zadovoljni su hotelijeri i ugostitelji, kao i sugrađani, koji su uložili sredstva u uređenje turističkih sadržaja. Otvaranjem hotela Hilton na Kostabeli gotovo je udvostručen broj kreveta u hotelskom smještaju na području Rijeke, a veseli najava ulaganja u nove turističke kapacitete na području Rijeke“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vijećnik Vedran Vivoda (Akcija mladih) upitao je zašto su prerano uklonjeni tuševi, slavine i zaštite za presvlačenje na riječkim plažama, dok još uživamo u babljem ljetu, a istovremeno se hvalimo turističkim rezultatima. Izrazio je mišljenje kako nema smisla da se slavine uklanjaju prije prosinca, posebice na dijelovima plaža gdje se građani često rekreiraju.

Gradonačelnik Filipović je rekao vijećniku Vivodi kako je u potpunosti u pravu. Istaknuo je kako su komunalne službe bile prerevne i strogo se držale službene odluke o završetku sezone kupanja.
„Odmah sam reagirao i to će biti akceptirano od sljedeće godine. Sad će uskoro završiti sezona kupanja pa neće biti potrebe za tolikim brojem niti tuševa niti špina, no to je definitivno nešto što se neće ponavljati sljedećih godina“, poručio je gradonačelnik Filipović.

Vijećnik Robert Salečić (Unija Kvarnera) upitao je može li Grad Rijeka angažirati komunalno redarstvo te utjecati na policiju kako bi se napravio prometni red oko ugostiteljskog objekta koji se nalazi ispod Robne kuće Ri.
„Radi se o ugostiteljskom objektu gdje se skuplja mlađa publika skuplja u večernjim satima i pitanje trenutka kad će netko nastradati na cesti. Ne osuđujem kolegu ugostitelja, ali mislim da treba napraviti malo više reda“, kazao je vijećnik Salečić.
Gradonačelnik Filipović kazao je kako je upoznat s problemom te da dobiva pritužbe za taj ugostiteljski objekt, pred kojim se već dogodilo stradavanje djevojčice.

„Mogu reći da taj ugostiteljski objekt ne služi na čast Rijeci niti svojim vlasnicima, jer ono što se tamo dešava je neprimjerno za centar grada. Imat ćemo sastanak s udrugom ugostitelja, ne samo za problem buke u gradu, i vjerujem da smo na pragu pronalaska rješenja na dobrobit suživota građana i ugostitelja,“ kazao je gradonačelnik Filipović.

Naglasio je kako kao gradonačelnik može samo upozoravati na ovaj problem, no nadležni za rješavanje problema su policija i sanitarna inspekcija.