1. Tea Mičić Badurina (PGS) imala je pitanje vezano uz novootvoreno parkiralište Srednja Delta otvoreno u srpnju ove godine, kada je ujedno zatvoreno parkiralište na obali. Istaknula je kako se Grad Rijeka hvalio s novih 600 parkirnih mjesta, ali kako pritom nije rečeno da se ukida parking koji je koštao 0,80 eura po satu, a da je cijena sata na novom parkingu 1,30 eura po satu. Navodi i kako je Grad to opravdao postojanjem koncesije u suradnji s Lukom Rijeka, investicijom u nadstrešnicu i slično, međutim kako je taj parking veći dio dana poluprazan što znači da ne ispunjava svoju funkciju te da se radi o promašenoj investiciji. Navela je i da je sada parkiralište Delta još dodatno opterećeno jer građani ne žele platiti veću cijenu parkinga te ju je zanimalo hoće li se izjednačiti cijene parkinga na parkiralištima Delta i Srednja Delta.

Gradonačelnik Marko Filipović u svom je odgovoru rekao kako područjem na kojem se nalazi parkiralište Srednja Delta gospodari Lučka uprava Rijeka te kako su je TD Rijeka plus i Luka Rijeka u partnerstvu javili na natječaj za koncesiju. Objasnio je kako postoje određena ulaganja u to parkiralište, u potrebnu opremu, uređenje i asfaltiranje te kako temeljem toga cijena od 1,30 eura po satu opravdava to ulaganje. Također, omogućena je i kupnja mjesečnih parkirnih karata po cijeni od 90 eura, te kako je osigurana i kupnja 120 povlaštenih parkirnih karata za stanare centra grada koji su prije imali mogućnost parkinga na Rivi. Rekao je kako je Riva zatvorena od strane Lučke uprave koja gospodari gatovima u centru grada, a kako je obveza Grada Rijeke, temeljena sklapanjem ugovora s investitorom za Zapadnu Žabicu bila je se parkiralište izmjesti s Rive budući da se gradi nova garaža na Zapadnoj Žabici. Gradonačelnik je dodao kako je svjestan problematike te kako će pratiti situaciju i razmotriti mogućnosti da se ta dva parkinga dovedu u istu razinu. Rijeka plus će reagirat sukladno ugovorenim obvezama koje nam stoje na raspolaganju u odnosu na koncesijski ugovor, jer odluku ne možemo donijeti samostalno već u dogovoru s Lukom Rijeka d.d., zaključio je Filipović

Tea Mičić Badurina je odgovorila kako vjeruje da bi građani radije parkirali na jeftinijem nenatkrivenom parkingu nego na skupljem natkrivenom, te kako s obzirom na prometni kolaps u gradu i neredovite linije Autotroleja građani imaju pravo na jednaku cijenu parkinga na oba parkirališta.

2.Tajanu Masovčić (IDS) je zanimalo, u odnosu na nedavni požar na reciklažnom dvorištu Pehlin, što Grad može poduzeti kako bi se taj problem sveo na minimum, u smislu postavljanja hidranata, dodatnih kamera i termalnih kamera. Istaknula je kako Rijeka nije izolirani slučaj, kako je tijekom ovog ljeta gorjelo i na Visu, CVresu i u Zagrebu te kako je očigledno riječ o problemu na nacionalnoj razini.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako problematika reciklažnog dvorišta na Pehlinu datira iz 2007. godine kada je zbog specifičnosti lokacije i nakupljanja glomaznog otpada, KD Čistoća u najam uzelo površinu od 11.500 kvadratnih metara. Taj je prostor uređen i ograđen sukladno tadašnjom zakonskoj regulativi što su potvrdili i svi inspekcijski nalazi koji su se provodili u prijašnjim godinama. 9. listopada 2020. godine ishođena je suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ tako da je netočno da to dvorište nema dozvole.

Na istom je mjestu izbio požar i prije nešto malo više od godine dana te su tada obavljeni izvidi svih potrebnih tijela i kao i KD Čistoće koje je poduzela neke konkretne korake vezano uz odlaganje otpada, a kamere koje su tamo postavljene trebale bi dati odgovor na pitanje kako je do požara došlo.

Temeljem sugestije Javne vatrogasne postrojbe Rijeka postavljeni su dodatni aparati za gašenje požara, tamo je stalno i cisterna sa vodom.

Što se tiče hidrantske mreže, gradonačelnik je odgovorio kako ona na tom djelu nije uvedena jer je to značajan financijski zahvat, te kako bi sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji takve dozvole bile teško izvedive. Ovom prilikom je još jednom zahvalio vatrogascima i djelatnicima Čistoće koji su požar ugasili u jednom danu.

3.Adrijana Rogića (HDZ) je zanimalo u koje je investicije i u kojem iznosu Grad Rijeka uložio sredstva od 11,3 milijuna eura dobivena od prodaje gradskih nekretnina na Žabici prije dvije godine, te koliko je tog novca još ostalo.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako se realizaciji projekta Zapadna Žabica pristupilo na njegov prijedlog, a temeljem odluke Gradskog vijeća te kako taj projekt uključuje izgradnju nove garaže sa 800 parkirnih mjesta, komercijalnog sadržaja i novog autobusnog kolodvora sa 14 perona. Dodao je da da je ta odluka bila jednostavna da bi se sigurno donijela i puno ranije. Rekao je kako je taj projekt vrijedan 70 milijuna eura, kako je zadovoljan dinamikom radova, te kako bi Zapadna Žabica trebala biti gotova do kraja iduće godine.

Što se tiče sredstava dobivenih prodajom, gradonačelnik je objasnio kako su ona raspodijeljena u iznosu 60 naprava 40 između Grada Rijeke i Rijeka plusa koji je u zadatak dobio izgradnju dvije javne garaže, na Podpinjolu i na Krimeji. Na Podpinjolu je u tijeku projektiranje garaže što nije jednostavno jer Konzervatorski odjel Ministarstva kulture ima neke svoje određene zahtjeve i pokušava se pronaći adekvatno i ekonomski prihvatljivo rješenje, a što se tiče garaže na Krimeji, tu je u tijeku ishodovanje potrebe dokumentacije.

Vijećnik Rogić rekao je kako gradonačelnik nije nabrojao niti jednu investiciju od strane Grada Rijeke te kako je svojom pasivnošću oštetio Grad budući da je vrijednost novca u dvije godine pala za sigurno 30 posto. Dodao je kako se prije dvije godine pričalo o brzim i jeftinim rješenjima, o izgradnji garaža u više dijelova grada, od čega ništa nije realizirano. Spomenuo je i problematiku parkirališta u sklopu Dvorane Zamet, gdje je kako je rekao, omogućena kupnja mjesečne parkirne karte za stanare samo dva nebodera.

Rogić je također zatražio i pisani odgovor na svoje pitanje.

4. Petra Karanikić (SDP) postavila je pitanje o konkretnim turističkim brojkama vezano za ovogodišnju sezoni u Gradu Rijeci.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je da su sumirani podaci za prvih osam mjeseci ove godine koji pokazuju kako je broj dolazaka i noćenja gotovo identičan kao i prošle godine, te kako sve više raste prosječna duljina boravka u gradu. Strani turisti su u prosjeku boravili u Rijeci 3,3 dana, a domaći oko 2,1 dan.

Najviše noćenja je ostvareno u privatnom smještaju, najbrojniji su bili gosti iz Njemačke, Italije i Ukrajine, Poljske, Mađarske, Austrije, Srbije i Francuske.

Ove godine je ostvareno oko 170 000 dolazaka gostiju što je za 2 posto više u odnosu na 2023., od toga su strani turisti činili 82 posto, a domaći 18 posto.Što se tiče ostvarenog turističkog prometa, gradonačelnik je rekao kako on iznosi oko 521.000 noćenja što je 1% više nego lani.

5. Iva Rinčić (Nezavisna) uputila je gradonačelniku pitanje što će učiniti ukoliko neko od godišnjih izvješća trgovačkih i komunalnih društava Grada Rijeke koja su danas na dnevnom redu Gradskog vijeća ne bude usvojeno.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako rasprava Gradskog vijeća o godišnjim izvještajima trgovačkih i komunalnih društava nije zakonska obaveza, ali kako on osobno smatra kako je to potrebno i važno. Dodao je kako ne može prejudicirati rezultate glasanja, kako svi vijećnici imaju pravo na svoje mišljenje te kako će se ono vidjeti nakon rasprave.

Iva Rinčić je tražila pisani odgovor

6. Danijela Imgrunda (HDZ) je zanimalo zašto radovi u Adamićevoj ulici nisu završeni u planiranim rokovima te koji je novi rok završetka radova.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se radovi u jednom djelu odnose i na infrastrukturu koja je stara više od 100 godina te kako ni najbolji projektanti nisu mogli predvidjeti sve situacije na koje su naišli prilikom obnove nečega tako starog.

Što se tiče mikrotuneliranja, gradonačelnik je rekao kako su radovi završili, posljednja pozicija bila je od Palazzo Modella do Ribarske ulice, a kako je počelo postavljanje rubnjaka na dionici Scarpine ulice i djela od Kapucinske crkve do Indexa. Dodao je i kako je taj dio je i asfaltiran u trećoj fazi privremene prometne situacije. Naveo je kako se trenutno radi sanacija kolektora koji je bio najstarija instalacija na predmetnom zahvatu.

Filipović je rekao kako očekuje da će svi radovi, ne samo u Adamićevoj nego i u privoznim ulicama, Zadarskoj, Splitskoj i Henckeovoj ulici biti završeni u prvom kvartalu iduće godine. To je malo pomaknut rok, ali i izvođači se susreću s problematikom vrlo složenog izvođenja radova.

Gradonačelnik je podsjetio i kako je Grad Rijeka svim svojim zakupcima smanjio zakupninu za poslovne prostore za 50 posto kako bi im se olakšalo poslovanje.

Vijećnik Imgrund je odgovorio kako postoji stalan problem s poštivanje rokova prilikom izvođenja radova što izaziva frustraciju kod građana, ali i stvara dodatne troškove za gradski proračun.

Zatražio je pisani odgovor na svoje pitanje.

7. Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) postavio je pitanje o održavanju Japanskog vrta na Donjoj Vežici ispred osnovne škole. Pitao je gradonačelnika zašto taj vrt nije adekvatno održavan, a svoju je tezu potkrijepio i fotografijama.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je taj Japanski vrt uređen 2013. godine suradnjom OŠ Vežica i Rotary kluba Rijeka i jednog Rotary kluba iz Tokija. U tu je svrhu Grad Rijeka tada iz proračuna izdvojio iznos od 7.000 kuna, te kako je tada sklopljenim sporazumom definirano kako će se vrt održavati od strane OŠ Vežica iz za to predviđenih decentraliziranih sredstava koja očito nisu bila dovoljna. Grad Rijeka je uputio zahtjev konzervatorskom odjelu da zaštiti ovaj vrt, međutim kako su oni to odbili. Filipović je rekao da mu je jasno da je ovdje potrebna izvanredna intervencija, te kako je zatražena ponuda u iznosu od 5.000 eura za uređenje vrta čemu će se pristupiti kada radovi budu ugovoreni.

Vijećnik Milaković je podsjetio gradonačelnika kako je i prije godinu dana na isto pitanje odgovorio kako će razmisliti na koji način će se urediti park. Zatražio je i pisani odgovor u kojem će se odgovoriti i na pitanje na koji način će se park dugoročno održavati.

8. Ana Trošelj (PGS) u svom je pitanju istaknula problem zida u Ulici Vinka Vlatkovića Poleta na Trsatu istaknuvši kako prilikom svake obilnije kiše dolazi do urušavanja tog zida trsatskog svetišta. Napomenula je kako je od strane Vijeća MO Trsat još 2021. godine predložena sanacija tog zida, međutim kako problem nije riješen s obrazloženjem da taj zid nije javna površina nego da je u vlasništvu svetišta. Zanimalo ju je je li gradonačelnik upoznat s tim problemom i što će poduzeti kako bi se on riješio uz komentar kako se građane koji tuda svakodnevno prolaze ne bi trebalo ticati o čijem se trošku zid treba sanirati.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako taj zid nije u vlasništvu Grada Rijeke već samostana Majke Božje Trsatske te kako oni imaju obvezu sanirati zid temeljem odredbi Zakona o gradnji. Složio se kako građane ne treba interesirati u čijem je zid vlasništvu, te kako su djelatnici TD Rijeka plus odmah nakon odrona uklonili kamenje s prometnice, ali kako je potrebno napraviti odgovarajuću sanaciju zida te kako je to obveza franjevačkog samostana. Dodao je kako samo građevinska inspekcija može izdati nalog o sanaciji, ali i kako vjeruje da se će u suradnji s franjevcima taj zid i sanirati.

Ana Trošelj je zamolila gradonačelnika da o rješenju tog problema razgovara s gvardijanom trsatskog svetišta.

9. Stipo Karaula (HDZ) je postavio pitanje vezano uz čišćenje sustava ventilacije na riječkoj tržnici te kada će se provesti mjere protiv legionarske bolesti. Objasnio je kako su ove godine ugrađeni uređaji te kako postoje pritužbe stanara MO Luka na pojačanu cjelodnevnu buku jer su uređaji postavljeni uz same paviljone. Stanari su tražili da se uređaji isključe tijekom noći, ali su odbijeni.

Karaulu je konkretno zanimalo da li je postrojenje za hlađenje paviljona postavljeno u skladu sa projektnom dokumentacijom, da li je postava postrojenja za hlađenje u skladu sa izdanom dozvolom za postavu, da li su napravljene sve potrebne suglasnosti nadležnih službi te da li je to postrojenje u skladu sa namjenom plana prodajnih mjesta.

Također je rekao kako je prije 2 godine izgrađena komora na tržnici koja niti danas ne radi te ga je zanimalo smatra li gradonačelnik da ju je bilo smisleno graditi te hoće li ona početi raditi.

Direktor Rijeka plusa Željko Smojver odgovorio je kako je napravljen projekt obnavljanja klimatizacijskog sustava u oba paviljona. Naveo je kako Prvi paviljon ide u natječajni postupak te kako će se prema projektnoj dokumentaciji definitivno prići obnavljanju klimatizacijskog sustava bez vodotornjeva i na taj način će se omogućiti ventiliranje zraka pa oni otvori koji su u drugom paviljonu na vrhu neće biti potrebni što će dugoročno riješiti taj problem.

Smojver je rekao kako su razgovarali s članovima Mjesnog odbora kao i stanarima okolnih zgrada, te kako su u određenom vremenu gasili spomenute uređaje, međutim kako to zbog velikih vrućina nije bilo u potpunosti moguće jer bi to otežalo rad zakupcima.

Dodao je kako vjeruje da će sljedeće godine zatvoreni sustav klimatizacije u Drugom paviljonu biti riješen.

Vijećnik Karaula je komentirao kako su prema njegovom saznanju za taj posao postojale dvije ponude, jedna u iznosu od 200.00, a druga u iznosu od 270.000 kuna za napraviti kompletnu ventilaciju, ali da se nije napravilo ništa već da su postavljeni samo privremeni uređaji.

10. Valter Štefan (HDZ) u svom je pitanju istaknuo kako na Mostu hrvatskih branitelja nema nikakvih nacionalnih obilježja pa ga je zanimalo hoće li se postaviti jarbol za hrvatsku zastavu, grb i vaze za cvijeće. Naveo je da je spomenik koji se tamo nalazi već popucao, da bi ga trebalo zamijeniti, a predložio je i postavljanje ograde oko spomenika kojeg ljudi često zamijene za klupu. Dodao je i kako na spomeniku nedostaje nekoliko imena poginulih hrvatskih branitelja što bi također trebalo ispraviti, a istaknuo je i je glazbena ograda koja se tamo nalazi devastirana.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo da je Most branitelja rađen kao spomenik, a da pritom ima i svoju funkcionalnu vrijednost. Objasnio je kako je spomenik napravljen prema arhitektonskom rješenju te da on osobno ne misli da se domoljublje iskazuje zastavama već na neke druge način, te da se polaganjem vijenaca na mostu na sve značajnije datume, hrvatskim braniteljima iskazuje pijetet.

Što se tiče imena branitelja na spomeniku, rekao je kako je popis rađen u suradnji s braniteljskim udrugama.

Gradonačelnik je rekao kako će se pristupiti sanaciji glazbene ograde, a za spomenute kamere je rekao kako nije siguran da je to adekvatno rješenje.

Valter Štefan je zamolio pisani odgovor.

11. Nebojša Zelič (Možemo) je u svom pitanju naveo kako je na sjednici Gradskog vijeća u lipnju ustanovljeno da u proračunu postoji iznos od 4.5 milijuna eura koji nisu bili raspoređeni te kako je pročelnik za financije tada rekao kako je taj novac ostao po stranu jer su pred gradonačelnikom bili pregovori o usklađivanju koeficijenata radnicima u predškolskom odgoju. Budući da su prije nekoliko dana pregovori prekinuti , usklađivanje koeficijenata je odgođeno za siječanj iduće godine, Zeliča je zanimalo zašto se u tu svrhu nije iskoristio taj iznos od 4.5 milijuna eura.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako smatra kako bi predmetne plaće trebalo urediti na nacionalnom nivou i regulirati ih. Spomenuo je kako spomenuta materijalna prava nisu još regulirana svugdje, kao primjer je naveo Split i Dubrovnik, a dodao je i kako nije isto uspoređivati grad ili općinu s nekoliko tisuća stanovnika i veliki grad sa 100.000 stanovnika. Rekao je da će se razgovarati sa sindikatima u procesu mirenja i da je prijedlog Grada bio izjednačenje od 1. siječnja 2025. godine. Filipović je rekao da je uvjeren da će uspjeti postići dogovor sa sindikatima, da će se sredstva u proračunu pronaći, ali da ne može reći kada će to biti.

Nebojša Zelić je zatražio pisani odgovor uz komentar da mu nije jasno zašto ta sredstva nisu stavljena u rebalans u lipnju ako se već znalo koja je svota potrebna za plaće i da se očekuju pregovori.

12. Štefica Jagić Rađa (HDZ) je postavila pitanje u kojem vremenskom roku je KD Čistoća dužna, po upućenom zahtjevu korisnika, izvršiti odvoz glomaznog otpada na što građani imaju pravo jednom godišnje i to besplatno u količini do 3 kubna metra.

Direktor KD Čistoća Bojan Jurdana je odgovorio kako je primjereni rok za odvoz između 10 i 15 dana te kako se otpad u tom roku preuzima kada se na određenom području skupi određeni broj zahtjeva. Dodao je i kako djelatnici KD Čistoće dnevno obave oko 60 odvoza glomaznog otpada.

Vijećnica Jagić Rađa je konstatirala kako bi na web stranici Čistoće taj rok trebao biti naveden, što trenutno nije slučaj te da građani često odvoz glomaznog otpada moraju plaćati sami nekom privatno.

13. Petra Mandić (Most) je imala pitanje vezano uz reciklažno dvorište na Pehlinu. Kako je navela, prema rješenju nadležnog županijskog Upravnog odjela na tom prostoru smiju skladištiti drvo, željezo, biorazgradivi otpad i glomazni otpad, a Mandić je navela kako se u praksi tamo skladište i papir i karton, višeslojna ambalaža, staklena ambalaža, plastična ambalaža, otpadne gume, elektronički uređaji i građevni otpad za što ne postoji dozvola. Dodala je i kako bi reciklažno dvorište trebalo biti upisano u evidenciju reciklažnih dvorišta, a nije.

Direktor Čistoće Bojan Jurdana je odgovorio kako je reciklažno dvorište Pehlin ne može biti upisano u evidenciju reciklažnih dvorišta jer je riječ o privremenom reciklažnom dvorištu budući da je na tom prostoru prema prostorno-planskoj dokumentaciji predviđena stambeno poslovna gradnja.

Što se tiče prikupljanja plastične i višeslojne ambalaže, Jurdana je rekao kako se ona skuplja u za to predviđenim prostorima, ograđena svaka u svom prostoru te kako se sve odvija u skladu sa zakonskim propisima. Redovito se vrši nadzor od strane inspekcije za zaštitu okoliša i protupožarne inspekcije.

Petra Mandić mu je odgovorila da po njezinom mišljenju to reciklažno dvorište djeluje protupravno.

14. Nadja Poropat (SDP) je željela čuti više informacija o uvođenju Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u riječke osnovne škole za što je početkom tjedna predstavljen i priručnik za provedbu.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja ove školske godine eksperimentalno provodi u 6 osnovnih škola – Centar, Dolac, Ivan Zajc, Kantrida, Podmurvice i Vežica.

Program sadrži četiri tematska područja – zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, mentalno zdravlje, prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja i spolno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost. Objasnio je kako je na priručniku koji je dostupan na hrvatskom i na talijanskom jeziku radio čitav niz stručnjaka te kako je izvršena i edukacija provoditelja programa.

Gradonačelnik je dodao kako se nada da će program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja jednako kao i Građanski odgoj i obrazovanje preuzeti jedinice lokalne i regionalne samouprave iz cijele Hrvatske te kako će on s vremenom postati i dio nacionalnog kurikuluma.

15. Danijela Bradamante (SDP) je pitala kako Grad Rijeka kroz socijalni program planira odgovoriti na prisutnu inflaciju i velike troškove života zbog kojih neki građani iznimno teško žive.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je svjestan da veliki broj građana teško živi, pogotovo umirovljenici i da je to nažalost hrvatska realnost.

Rekao je kako će prilikom donošenja proračuna za iduću godinu Gradskom vijeću uputiti prijedlog da se sredstva Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života za tu namjenu povećaju, odnosno da cenzusi u različitim kategorijama iz programa socijalne skrbi budu povećani za 20%. Rekao je kako se trude socijalnim programom obuhvatiti što veći broj potrebitih građana te kako se nada da će ovaj prijedlog dobiti većinu u ovom Gradskom vijeću.

16. Marina Račića (Nezavisni (Centar)) je zanimalo jesu li napravljeni planovi za garaže po kvartovima, je li procijenjena maksimalna pješačka udaljenost od garaže do zgrada, te jesu li u toj problematici riješeni vlasnički odnosi.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Rijeka plus napravio analizu područja mjesnih odbora koji gravitiraju centru grada koja je pokazala da broj automobila ne odgovara broju prijavljenih stanovnika tog područja. Temeljem te analize koja je pokazala da tijekom dana građani na tom području ostavljaju svoje automobile i idu u grad pješke ili autobusom, uvedena je i naplata parkinga u nekim dijelovima grada.

Trenutno traje faza ishodovanje potrebnih dozvola za izgradnju dvije garaže na Podpinjolu i na Krimeji, što nije jednostavno napraviti u jako urbaniziranom području kao što je Rijeka. Otvaranjem novog parkinga na Delti i izgradnjom garaže na Žabici Grad pokušava riješiti pitanje nedostatka parkinga.

Marin Račić je zatražio pisani odgovor.

17. Mašu Magzan (Nezavisni) je zanimalo u kojoj je fazi izrada Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke od 2024. do 2030. godine rekavši kako se radi o važnom strateškom dokumentu koji definira kulturne politike i korištenje kulturnih potencijala Rijeke. Dodala je kako je klub Akcija mladih, Unija Kvarnera, nezavisne Maša Magzan i Iva Rinčić prije godinu dana dao prijedlog da se izradi ovaj zaključak što je jednoglasno prihvaćeno na Gradskom vijeću.

Pročelnica Iva Erceg je odgovorila kako je prošli tjedan potpisan ugovor o izradi kulturne strategije, kako je vijećnica Magzan jedna od članica Povjerenstva koja će sudjelovati u izradi te kako će tijekom sljedećeg tjedna biti pozvana na sastanak.

Maša Magzan je odgovorila kako je zanima u kojoj je faza analiza stanja u kulturi sada jer je to nešto što treba prethoditi izradi Strategije te što je dosada napravljeno vezano za definiranje ciljeva i prioriteta kulturnog razvitka.

18. Kristian Čarapić (SDP) upitao je gradonačelnika za više informacija o izgradnji mosta Žakalj preko Rječine te kako bi se mogao očekivati dovršetak mosta.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će se pješački most Žakalj graditi na istoj poziciji na kojem je već postojao most koji je srušen u Drugom svjetskom ratu. Most Žekalj bit će dug 25 i širok oko 5 metara, a trebao bi biti završen 6 mjeseci nakon uvođenja izvođača u radove. Gradonačelnik je rekao kako je još uvijek u fazi javne nabave odabir stručnog nadzora i zaštite na radu, te kako je sklopljen sporazum sa Hrvatskim vodama jer se nalazi na vodnom dobru.

Gradonačelnik je zaključio kako će most podignuti atraktivnost riječkih šetnica koje kreću od Hartere, kroz kanjon Rječine

19. Davor Štimac (Nezavisni) je imao pitanje vezano uz autobusni kolodvor. Istaknuo je kako svakodnevno prolazi pored gradilišta novog kolodvora te kako nikada ne vidi više od tri autobusa istovremeno te ga zanima temeljem čega je isplanirano da kolodvor ima 14 perona, tko će tamo dolaziti te na koji način se taj prostor planira popuniti.

Štimac se dotaknuo i zračne luke Rijeka istaknuvši kako ima najmanji promet u Hrvatskoj, a turističke brojeve u prvih osam mjeseci, 510. 000 je usporedio sa Splitom rekavši kako oni u jednom mjesecu ostvare brojku oko 700.000. Također rekao je kako ni na Željezničkim kolodvoru ne vidi niti ljude niti vlakove.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao da je Zračna luka Rijeka u većinskom državnom vlasništvu (55%), da Primorsko-goranska županija ima 20%, dok Grad Rijeka ima samo 10% vlasništva. Grad Rijeka subvencionira dio oglašavanja Zračne luke Rijeka, ali gradonačelnik je mišljenja da bi većinski vlasnici trebali napraviti iskorak što se tiče poslovanja.

Što se tiče željezničkog kolodvora, gradonačelnik je rekao kako njime upravljaju Hrvatske željeznice te kako je to pitanje koje nadilazi lokalnu samoupravu.

Vezano uz autobusni kolodvor, Filipović je rekao kako broj perona proizlazi iz projekta, 14 je ocjenjen kao optimalan broj, te kako je siguran da će investitor naći tko će upravljati kolodvorom. Broj dolazaka autobusa se nije smanjio niti povećao, pa je kolegi Štimcu poručio da ne zna kad je on vidio mali broj autobusa.

Što se tiče turističkih brojki, Filipović je rekao je ne misli da Rijeka treba postati Split te da će brojne investicije u turizam doprinijeti većoj kvaliteti destinacije.

Davor Štimac je zatražio pisani odgovor.

20. Marijan Šegota (Most) je podsjetio kako je prošle godine na 22. sjednici Gradskog vijeća donesen pravilnik o postavljanju reklama na fasade. Rekao je kako se građanima zabranjuje postavljanje reklama, ali kako ih Grad Rijeka postavlja na fasadama u svom vlasništvu te kako na njima zarađuje. Zanimalo da je zašto se ne poštuje pravilnik, hoće li sporne reklame ukloniti te koje su sankcije.

Pročelnica Ljiljana Buljan je objasnila kako se postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta radi u skladu sa pravilnikom, te kako za svaku reklamu mora postojati suglasnost koju izdaje Komisija za reklamne predmete i oglase. U slučaju da komisija ne da suglasnost, oni obavještavaju komunalno redarstvo.

Objasnila je kako po pravilniku postoje određene zone, od kojih neke imaju određene uvjete i ograničenja.

Upravni odjel za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo u suradnji s Upravnim odjelom za komunalni sustav vrši analizu svih trenutno važećih ugovora po tom pitanju i svi oni koji ne budu usklađeni s pravilnikom morat će uklonit privremene objekte, odnosno reklamne panoe.

Marijan Šegota je tražio pisani odgovor.

21. Robert Salečić (Unija Kvarnera) je postavio pitanje gradonačelniku do kada se planira cjenkati djelatnicima u predškolskom odgojno-obrazovnom sustavu. Istaknuo je kako su gradonačelnici i načelnici iz riječkog prstena odmah pristali na povećanje plaća, te kako ti radnici zaslužuju adekvatne plaće.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se nitko s nikim ne cjenka već da dvije strane civilizirano pregovaraju. Rekao je kako se Grad Rijeka sa svim svojim partnerima, komunalnim društvima, ustanovama kojima je osnivač uvijek uspije dogovoriti pa vjeruje kako će to biti slučaj i s radnicima u odgojno –obrazovnom sustavu predškolskog obrazovanja. Podsjetio je da je Hrvatska visokocentralizirana država u kojoj se 80% novca troši na nacionalnoj razini, a tek 12% na lokalnoj te kako ga u tom okviru nastoje rasporediti što je bolje moguće. Ponovio je i kako bi volio da se ovaj problem plaća riješi na nacionalnoj razini.

Robert Salečić je zatražio pisani odgovor.

22. Nikola Ivaniš (PGS) je pitao u kojoj je fazi priprema za uređenje Bazena Školjić i kada se očekuje da bi on mogao biti stavljen u funkciju.

Pročelnica Ljiljana Buljan je odgovorila kako je u pripremi izrada projektne dokumentacije te kako su zatražena očitovanja svih bitnih tijela koja bi se trebala izjasniti o tome projektu.

Konzervatorski odjel je zatražio izradu određenih elaborata prije nego nam dostavi uvjete za rekonstrukciju zgrade i trenutno se radimo na tome. Radi se analiza postojećeg stanja, statike objekta i restauratorski eleborat, a nakon toga će se krenuti s konkretnijim aktivnostima u projektiranju.

Nikola Ivaniš je odgovorio kako se godinama govori o adaptaciji tog bazena, međutim kako se iz odgovora pročelnice vidi da se ništa konkretno nije napravilo te kako je time jako razočaran.

23. Petar Petrinić (SDP) je postao pitanje vezano uz projekt izgradnje solarnih elektrana na objektima u vlasništvu Grada Rijeke. Zanimalo ga je u kojoj fazi je projekt, na kojim objektima su izgrađene solarne elektrane, na kojima se planiraju izgraditi, kolika je vrijednost projekta te hoće li se nešto slično nastaviti raditi i u budućnosti.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako je ovdje riječ o kontinuiranom projektu koji se provodi na cijelom nizu zgrada javne namjene, primjerice u odgojno-obrazovnim ustanovama ili sportskim objektima. Grad I Rijeka sport su pristupili tom projektu vodeći se i europskim direktivama koje reguliraju to područje. Ove godine su solarne elektrane postavljene na cijelom nizu objekata koje su kasnije spojene u sustav HEP-a i proizvode električnu energiju

I u 2025. i 2026. smo u projekcijama proračuna predvidjeli sredstva za nastavak ovog projekta, a iskoristit ćemo sve mogućnosti koje pruža Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša i pokušati dobiti sredstva koja nisu izvorno proračunska.

Ove godine postavljene su solarne elektrane na  SRC „3. maj“ na Kantridi, nogometnom igralištu Krimeja i Robert Komen, na vrtiću Krnjevo, osnovnim školama Srdoči, Eugen Kumičić i Gornja Vežica te na vrtiću Galeb, a tijekom ove godine planira se još i postavljanje solarnih elektrana na osnovnim školama Kozala, Vladimir Gortan i na vrtiću na Vežici.

Prva solarna elektrana na zgradi u javnom vlasništvu u Hrvatskoj instalirana je upravo na krovu zgrade gradske uprave Grada Rijeke 2011. godine.