Dušan Sekulić (PGS) postavio je pitanje privatizacije i budućnosti brodogradilišta 3. maj, naglašujući da se iz tiska doznaje da je knjiga narudžbi prazna, a da se započeti poslovi završavaju s manjim brojem radnika.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da on nije osoba koja bi trebala odgovarati na ovo pitanje. No koliko je njemu poznato 3. maj ne stoji dobro, što je na neki način bilo i očekivano s obzirom na stanje u brodogradnji u cijeloj Europi. Uprava ugovara nove narudžbe pa postoji mogućnost novih poslova. Što se tiče privatizacije, gradonačelnik je kazao da nije baš previše zadovoljan njenim načinom provođenja, no ona je jedinio rješenje koje osigurava daljnju perspektivu 3. maja.

Irena Vukosavljević (SDP) postavila je pitanje u kojim će se fazama i Gradska knjižnice Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti preseliti u prostore bivše tvornice Rikard Benčić i kako će se to financirati.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da nije bilo jednostavno donijeti odluku o odustajanju od prvotnog rješenja i prihvatiti prijedlog da se te dvije ustanove smjeste u prostor Rikarda Benčića. Projekti za te dvije ustanove rađeni su u nekim drugim vremenima i činjenica je da ih sada ne bi bilo moguće realizirati. U ovom trenutku je Ministarstvo kulture ozbiljan partner u realizaciji cijelog projekta, a Gradska knjižnica je za ministarstvo prioritetni zadatak, stoga je donesena takva odluka. Knjižnica će se smjestiti u postojećim gabaritima T-objekta, dok će se MMSU useliti u preostala tri objekta uključujući upravu zgradu u kojoj će samo dva zadnja kata služiti kao uredski prostori, dok će se prva dva koristiti u funkciji muzeja. Projekti bi trebali krenuti iduće godine.

Marko Filipović (SDP) postavio je pitanje vezano uz poticajnu stanogradnju upitavši zašto se uz postojeće tri utvrđene lokacije na Martinkovcu, Donjoj Drenovi i Hostovom bregu, sa oko 300 stanova, nije krenulo i u realizaciju lokacije Škurinjsko Plase.
Gradonačelnik Obersnel je kazao da je grad Rijeka lokaciju Škurinjsko Plase prijavio Državnoj agenciji za poticajnu stanogradnju kao jednu od lokacija za gradnju stanova po POS-u. Problem je u tome što su za tu lokaciju potrebna velika ulaganja budući da tamo ne postoji nikakva infrastruktura. Od te se lokacije nije odustalo ali je u ovom trenutku opravdanije krenuti s onim lokacijama gdje su zahvati na infrastrukturi manji. U narednih godinu-dvije bit će izgrađeno 300 stanova POS-a, kazao je Obersne

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) – postavio je pitanje vezano uz najave da će Vlada donijeti zakon o investicijama po kojem će se lokalni investicijski planovi morati uskladiti s državnim strateškim planovima i projektima, što smatra rigidnom centralizacijom, pa traži gradonačelnikov stav o tom prijedlogu.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da kada bude vidio prijedlog zakona, onda će se o tome očitovati i kao gradonačelnik i kao predsjednik Udruge gradova. “Ne doživljavam taj prijedlog kao centralizaciju jer država mora imati strategiju investiranja u ovim teškim vremenima kada svi plaču za investicijama i novim radnim mjestima. Pozdravljam sve što će doprinijeti bržoj realizaciji investicija, no ne vjeruje da će se zadirati u prava jedinica lokalne samouprave koja su zajamčena Ustavom, no ako od Vlade očekujemo neka rješenja onda ona mora imati i neke instrumente kojima će ih realizirati”, kazao je gradonačelnik.

Predrag Blečić (Lista za Rijeku) postavio je pitanje prometnice 233 koja je trebala rasteretiti promet na području Srdoča čiju gradnju su po njemu pratile kontroverze i protivljenje struke i Vijeća MO. Funkcija te ceste je da bude rasterećenje prometa i izlaz iz naselja Srdoči. Koji su bili razlozi da se realizirala II faza prometnice koja ne služi ničemu.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da je cilj izgradnje ove ceste bio rasterećenje prometa, no nitko nije htio pristati da se u svrhu izgradnje ceste njihov prostor smanji, pa niti Vijeće MO nije htjelo da se smanje njihova prakirna mjesta, stoga su tražena alternativna rješenja. Imovinsko – pravna priprema zakočila je i izgradnju rotora na Martinkovcu, a Grad kastav je privremeno odustao od izgradnje spoja s cestom 233 zbog svojih prioriteta.

Oskar Skerbec (IDS) postavio je pitanje što je sa starim rimskim zidom, kulturnim spomenikom koji je prije 15 godina, za potrebe izgradnje garaže ispred škole Nikola Tesla razrezan i deponiran. Pitao je kakvi su planovi s tim zidom i kada će se on ponovno moći pokazati kao spomenička baština.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da je na inicijativu privatnog investitora, a uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci i pod njihovom paskom, taj zid izrezan i privremeno sklonjen dok se ne dovrše radovi – odnosno, dok se također o trošku investitora ne vrati natrag kada se za to steknu uvjeti.

Sandra Krpan (SDP) je pitala da se pojasni projekt Moja Rijeka i u kojim se školama provodi.

Gradonačelnik Obersnel je rekao da je riječ o jednoj od smjernica iz četverogodišnjeg programa s ciljem uvođenja programa koji bi se bavio poviješću Rijeke koji u obrazovnom programu nedostaje. U tom smislu je u 5 osnovnih škola u petim razredima pokrenut eksperimentalni program, kako je to zakonom propisano. Pripremljen je i poseban udžbenik prilagođen uzrastu, a ideja je da to postane izborni predmet koji bi se provodio u svim riječkim osnovnim školama od 5 do 8 razreda.

Ivan Bogdanić (HDZ) je pitao što je s gradnjom Dječjeg vrtića na Pehlinu, kada se može očekivati početak gradnje.

Gradonačelnik obersnel je kazao da je građevna dozvola izdana i ukoliko bude moguće gradnja će biti planira za iduću godinu.

Josip Rupčić (HDZ) je pitao kakvi su rezultati poreznog nadzora koji je u ožujku proveden u HNK Ivana pl. Zajca, gdje je jedan dio zaposlenika primao novce putem autorskih ugovora. Što gradonačelnik zna o tome i što će poduzeti ako se utvrde nepravilnosti.

Gradonačelnik Obersnel je kazao daje upoznat s time da je porezni nadzor bio u HNK Ivana pl. Zajca kao i bekim drugim ustanovama i tvrtkama. Nadzor nije u potpunosti završen jer nisu dobivena rješenja, ali preliminarni izvještaj ne ukazuje na veće nepravilnosti u toj ustanovi. Kada izvještaj stigne onda će ga podnijeti Gradskom vijeću.

Hrvoje Burić (HDZ) postavio je pitanje pogodovanja tvrtki Riječki sajam koja je godinama dobivala od Grada Rijeke besplatno površinu za postavljanje štandova za Velu Gospu. Ove godine je morala platiti 20 kuna po m2 da bi te površine iznajmljivala po cijeni i do 900 kuna po štandu čime je mogla uprihoditi i do 200,000.00 kuna. Nadalje Burić smatra da su se površine označavale primitivno a da prostor ni dan danas nije očišćen. Pitao je zašto SDP privilegira svoje članove i simpatizere.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da su sve tvrtke koje su bile uključene u manifestacije od interesa za Grad Rijeku tretirane jednako. Riječki sajam nije imao nikakav poseban privilegij, a što se tiče suvlasnika Riječkog sajma uputio je Burića da pažljivo prouči tko su suvlasnici te tvrtke te da ne optužuje njega za ono što rade upravo njegove stranačke kolege.

Tomislava Zečević Pedić (HDZ) je pitala zašto je ove godine bilo puno problema s produženim i cjelodnevnim boravkom po riječkim osnovnim školama, odnosno zašto je bilo puno nejasnoća u vezi cijene koštanja, kao i cijene i kvalitete marende, navodeći za primjer OŠ Gelsi. Ujedno je pitala gradonačelnika zašto nije kod ministra Jovanovića uvjerio u potrebu uvođenja produženog i cjelodnevnog boravka u školski sustav umjesto zdravstvenog odgoja.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da programi produženog i cjelodnevnog boravka u riječkim osnovnim školama postoje zahvaljujući inicijativi i spremnosti Grada da ih financira iz proračuna. Sve su škole bile upoznate s time što će se i na koji način financirati budući da je odluka o tome donesena na kolegiju još u lipnju, kada je zaključeno da će sve ostati u istom obimu kao i u prethodnoj godini. Jedina promjena je bila ukidanje jednog odjela u OŠ Kozala zbog manjeg interesa. Da li će se organizirati produženi i cjelodnevni boravak ovisi o samim ravnateljima. Zašto oni o tome nisu izvijestili roditelje treba pitati njih. Grad, premda je osnivač osnovnih škola, nema mogućnost utjecaja na škole jer su predstavnici Grada u Vijeću u manjini, a ravnatelje imenuje ministarstvo.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) je pitala što je sa Zdravstvenom mrežom ustanova i hoće li Grad Rijeka reagirati zato što su iz mreže ispali projekti za uvođenje više kreveta u bolnici Lopača i Hospicij.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da lokalna samouprava nije nadležna za donošenje mreže, već mrežu utvrđuje Županija, a potvrđuje ministarstvo. Čim je doznao za taj problem kontaktirao je ministra Ostojića koji je obećao da će do kraja godine biti donesena nova mreža kojom će biti obuhvaćen i dio programa Grada Rijeke. “U slučaju da ne bude tako, žestoko ću kritizirati svaku odluku Vlade koja nije u interesu građana Rijeke”, kazao je gradonačelnik.