Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je gradonačelnikovo izvješće o radu za razdoblje siječanj-lipanj 2012. g., kao i polugodišnje izvješće o izvršenju Proračuna Grada Rijeke. Prihvaćena je Informacija o aktivnostima na odlagalištu komunalnog otpada Viševac i ŽCGO Marišćina. Također, Vijeće je za novog ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti imenovalo Slavena Tolja, a za ravnateljicu Gradske knjižnice Rijeka Goranu Tuškan Mihočić, koja je taj posao i do sada obavljala.

Slaven Tolj ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnost

Gradsko vijeće imenovalo je Slavena Tolja za ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Mandat ravnatelja traje četiri godine, a teče od 15. listopada 2012. godine. Također za ravnateljicu Gradske knjižnice Rijeka za predstojeće četverogodišnje razdoblje imenovana je Gorana Tuškan Mihočić koja u Gradskoj knjižnici Rijeka radi već deset godina, od čega četiri godine na radnom mjestu ravnateljice, dobro poznaje radnu sredinu, organizaciju i način rada u istoj, što se smatra bitnim za daljnje poslovodno i stručno vođenje Knjižnice.
Novi ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Slaven Tolj rođen je 1964. u Dubrovniku. Diplomirao je 1987. na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Kao multimedijalni umjetnik aktivan je od 1985. godine. Jedan od osnivača i voditelj Art radionice Lazareti u Dubrovniku. Od 1997. do 2009. bio je član je stručnih Vijeća (za likovnu umjetnost i nove medijske kulture) pri Ministarstvu kulture RH. Organizirao je više predstavljanja i koncepcijskih izložbi hrvatskih umjetnika u zemlji i inozemstvu. 2005. bio je kustos hrvatskog predstavljanja na 51 Venecijanskom bijenalu.

Izvješće gradonačelnika o radu za razdoblje siječanj – lipanj 2012. godine

Obrazlažući Izvješće gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako poslovanje prvih šest mjeseci nije bilo lako, no usprkos recesiji i stagnaciji gospodarstva, veći dio započetih investicijskih projekata privodi se kraju, a svi planirani projekti bit će do kraja godine i završeni. Radovi na izgradnji vodopskrbe i odvodnje i širenja plinske mreže uglavnom su završeni i u tom je kontekstu odrađeno sve što je planirano. Ovih dana počinju radovi nasipavanja terena poduzetničke zone Bodulovo, krenula je izgradnja stanova POS-a, a razriješeni su i svi imovinsko-pravni odnosi za početak gradnje nove Sveučilišne bolnice. Izdana je i građevna dozvola za izgradnju druge faze Ginekologije i Pedijatrije. Obersnel je također naglasio da se radilo na pripremi projekata kojima će se kandidirati za europske fondove, kako bi oni bili spremni prilikom ulaska Hrvatske u EU, i na tome će inzistirati i u narednom periodu.

Vojko Obersnel

Veći dio započetih investicijskih projekata privodi se kraju, a svi planirani projekti bit će do kraja godine završeni

Oporbeni vijećnici su većinom kritizirali Izvješće, pa je tako Tomislava Zečević Pedić (HDZ) kazala da je riječ samo o taksativnom nabrajanju sastanaka i odluka, umjesto da se piše o onom što je realizirano. Zečević Pedić smatra da je to stoga što se nije puno napravilo pa se moralo popuniti nepotrebnim podatcima, a dio izvješća koji se odnosi na socijalne programe je prenaglašen i time se ne bi trebali hvaliti. Vijećnici oporbe također su govorili o decentralizaciji i potrebi da gradonačelnik iskoristi svoju poziciju i veze s ministrima kako bi utjecao na donošenje odluka u korist grada Rijeke te o problematici brodogradilišta 3. maja, smatrajući da bi se gradonačelnik trebao jasnije odrediti u vezi privatizacije i jamstava 3. maju. Vijećnici HDZ-a smatraju također da se malo napravilo na prometnicama te da bi se gradonačelnik treba više zauzeti da se napravi cesta do Žute Lokve.

Govoreći o polugodišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Grada Rijeke, gradonačelnik je rekao da, što se tiče prihoda od preza na promet nekretninama i poreza na dohodak i nešto od gradskih poreza nakon više od tri godine ostvaren nešto bolji prihod, što ulijeva određeni optimizam. Drugi prihodi su ostvareni u granicama očekivanja, uz manja odstupanja, no do kraja godine bi i tu trebalo biti promjena. Na prihode su također utjecale i izmjene zakona te odluke o odgodama i obročnom plaćanju najamnina i slično, koje su uvođene s ciljem da se pomogne privrednicima. Rashodi su pratili prihode i jedine stavke koje su odstupile su subvencije prema trgovačkim društvima i naknade građanima, budući da je za socijalni program u prvih 6. mjeseci potrošeno više nego je predviđeno.

Vijećnici oporbe smatraju da su podaci nevjerodostojni te da proračun nije u blagom plusu, već velikom minusu i da će gradonačelnik uskoro morati predložiti rebalans proračuna. Također smatraju da se gradom loše upravlja, što pokazuje porast broja korisnika socijalne pomoći, a nema ni strategije razvoja poduzetništva dok za potrebe mjesnih odbora nisu raspiani naatječaji niti pokrenut niti jedan građevinski zahvat.
Gradonačelnik Obersnel je na prozivanja da je proračun u minusu i da su podaci nevjerodostojni kazao da “nikada nitko nije slao poruku i hvalio se da je temeljem 6-mjesečnog izvješća proračun u plusu. Rečeno je da je prividno situacija dobra, dok je realnost drugačija. Činjenica je da je prema načinu na koji se vodi knjigovodstvo, 30. lipnja na računu Grada bilo 8 milijuna kuna viška, a da je već naredni dan naplatom dospjelih rata proračun bio u minusu 2 milijuna, i to je jasno rečeno, jer su to činjenice”, rekao je Obersnel.

Informacija o aktivnostima na odlagalištu komunalnog otpada Viševac i ŽCGO Marišćina

Iznoseći informaciju o ŽCZGO Marišćina, gradonačelnik Obersnel je kazao da je u javnosti bilo puno dezinformacija te da cijela priča traje jako dugo. Unatrag nekoliko godina, koliko traju poslovi sanacije Viševca i Marišćine, sve aktivnosti poduzimane sukladno po zakonu ishodovanim dozvolama te da niti jedna aktivnost nije provedena mimo toga. U materijalu koji je pred vijećnicima navedeni su urudžbeni brojevi svih dokumenata koji se odnose na tu tematiku.

Walter Volk i Hrvoje Burić

Viševac se više ne koristi i u tijeku je postupak sanacije koji provodi KD Čistoća

Viševac se više ne koristi i u tijeku je postupak sanacije koji provodi KD Čistoća i koja će trajati nekoliko godina, pri čemu će se izgraditi još dvadesetak plinskih bunara, nakon čega slijedi prekrivanje slojem zemlje i zatravnjenje te praćenje, dok god bude prisutan plin.
Što se tiče Marišćine, Županijska skupština je davno donijela odluku o utvrđivanju lokacije i Grad u tome nije bio presudan faktor. Riječ je o projektu koji je dobio i značajna sredstva EU, što se ne bi dogodilo da postoji kakav rizik ugroze stanovnika i pitke vode. “Ovih dana smo se naslušali svega”, kazao je gradonačelnik, „ono što je sigurno je da se tijekom baliranja kao problem pojavio neugodan miris, čega smo svjesni i poduzimali smo sve moguće mjere da se taj problem riješi s većim ili manjim uspjehom. Stavljanjem u funkciju kazeta koje služe za deponiranje otpada u balama zbrinut će se i oko 200-tinjak tona komunalnog otpada sedam jedinica lokalne samouprave. Dozvole koje su izdane vrijede za privremeno deponiranje, do stavljanja u funkciju ŽCZGO Marišćina. Ne radi se o običnim rupama u zemlji, nego o posebno izrađenim vodonepropusnim kazetama koje imaju sustav drenaže, a prikupljena tekućina se djelomično pročišćava i odvozi na Centralni pročišćivač na Delti. Također su ugrađeni i plinski bunari. Ova nulta faza je bila nužna zbog zatvaranja Viševca, koje se nije poklopilo s početkom rada ŽCZGO Marišćina. Problem je bila dugotrajna imovinsko-pravna priprema i sporovi koje je pokretala općina Viškovo i pojedinci, zbog čega cijeli projekt kasni. U ovom trenutku u Europi ima oko 330 postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada, a najavljeno je otvaranje još 120, pa ne stoji tvrdnja da se radi o tehnologiji koja se u Europi napušta. Deponirani otpad na starim i zatvorenim odlagalištima se također obrađuje kroz sustav kao gorivo i izvor dijela sirovina. Što se tiče bojazni o zagađenju izvorišta pitke vode, rađena su brojna istraživanja i definirana vodozaštitna područja. Na području Marišćine samo se jedan dio nalazi u ograničenom području vodozaštite, što prema zaključcima Hrvatskih voda ne sprječava mogućnost izgradnje ovakvih postrojenja, a tekućine koje se skupljaju od oborina slijevaju se prema Kantridi, kamo se slijevaju i vode s područja Viševca.

U ime NZJZ govorio je ravnatelj koji je kazao da su mediji senzacionalistički prenosili epizode neugodnih mirisa te da su neovlaštena mjerenja koja su provođena amaterski i neovlašteno nevjerodostojna i samo javnost dovode u zabludu. Zagađenja zraka i vode nije bilo niti na jednom od mjernih mjesta, niti je bilo ugroženo zdravlje stanovnika.

Nikola Ivaniš (PGS) je govoreći o problemu Viševca i Marišćine kazao da se radi o stvaranju trećeg smetišta na području Viškova, a ne o ŽCZGO Marišćina. Kazete su prema njemu trajno rješenje, kao će funkcionirati kao kade u kojima će plivati smeće i miješati se kemikalije, te se PGS priklanja stavu da je riječ o ekocidu. Također smatra da bi se trebalo više pažnje posvetiti zalaganju za već razdvajanje smeća.

Hrvoje Burić (HDZ) smatra da je za današnje stanje s Marišćinom kriva politika, a ne struka čije mišljenje nije trebalo uvažiti kada se određivala lokacija u vodozaštitnom području. Po njemu baliranje nije rješenje i traži odgovornost gradskih vlasti kao i odgovornost gradonačelnika koji nije vratio pozajmicu u visini 24 milijuna kuna iz 2007.g. koju je Grad Rijeka uzeo od KD čistoća i potrošio nenamjenski za bazen Kantrida.
Buriću je odgovorila Lidija Flas (SDP) koja je iznijela podatak da je još 1997.g. IGH iz Zagreba provodio studiju, a da je nakon toga skupština županije na temelju tog i dodatnih elaborata odredila Marišćinu kao najpovoljniju lokaciju.
Gradonačelnik Obersnel je odbio tvrdnju da je riječ o preseljenju Viševca na Marišćinu, jer je riječ isključivo privremenom rješenju, a deponirani komunalni otpad će se biomehanički obraditi. Što se tiče duga, riječ je o sredstvima proračuna. Grad Rijeka je dio novaca vratio, dio se vraća a Grad i ima program za koji će se ta sredstva utrošiti. Riječ je o novcu koji je bio namijenjen sanaciji Viševca koja se uredno provodi. Što se tiče lokacije Marišćine kao dijelom vodozaštitnog područja, suglasnost na tu lokaciju, rekao je gradonačelnik, dale su Hrvatske vode.

31. sjednica Gradskog vijeća

Naša županija prva u RH će imati sustav gospodarenja otpadom prema hrvatskim i EU standardima.

Ivan Ivaniš (SDP) je kazao da je takav način preporučen upravo od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva za zaštitu okoliša, a čak je i stroj za baliranje besplatno ustupljen. Ekoplus treba do kraja prvog tromjesečja 2014. godine dovršiti projekt i staviti do kraja te godine CZGO u punu funkciju.
Danko Švorinić (Lista za Rijeku) neće prihvatiti ovo izvješće jer je po njemu ključna stvar odgovornost, a po ovo materijalu nitko nije odgovoran zato što smeće smrdi i što su problemi s baliranjem nastali jer nije bilo iskustava u radu s balama, kao što nitko nije odgovoran što se smeće ne odvaja i što su reciklažna dvorišta postala novi deponiji. Švorinić je također kazao da nitko ne zna koliko će koštati biomehanička obrada bala koje se deponiraju na Marišćini.

Tomislava Zečević Pedić je prigovorila da se ništa nije učinilo na edukaciji o potrebi odvajanja otpada. Odgovarajući na objede da se ništa nije učinilo na edukaciji, gradonačelnik je kazao da je utrošeno puno novaca u edukaciju i u primarnu selekciju otpada i to je proces koji će se nastaviti. Da bi se otpad u postupnosti reciklirao treba za to stvoriti uvjete.

U raspravi je sudjelovao i načelnik Općine Viškovo, koji je situaciju ocijenio ozbiljnom te kazao da Općina Viškovo nije kriva za kašnjenje izgradnje CZGO Marišćina, jer da nisu provodili akcije koje su provodili tko zna kako bi danas sve završilo. Petrc je tražio da se u zaključak uvede obaveza obrade baliranog otpada. Sjednici su nazočili i predstavnici županije, Ekopluca, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, predstavnici ministarstva i Kriznog Eko-stožera.

Marina Međimurec iz Kriznog Eko-stožera je rekla da se ovdje raspravlja o otpadu, a u stvari je riječ o smeću koje se neće moći naknadno obraditi jer se u deponij trpa sve redom, od baterija do starih lijekova. Međimurec je ukazala na potrebu uvođenja odvajanja smeća u svim domaćinstvima, kako bi se zaista gospodarilo otpadom jer se 80% smeća može iskoristiti.

Dorotea Pešić Bukovac

Dorotea Pešić Bukovac

Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac je izjavio da će za dvije godine naša županija prva u RH imati sustav gospodarenja otpadom prema hrvatskim i EU standardima. “Deset godina se već ovaj projekt priprema i da nije bilo raznih odugovlačenja i bespotrebnih suđenja, projekt bi već bio realiziran. Ugovor sa izvođačem radova je potpisan, a potpisnika ugovora je više, od predstavnika EU, ministarstva i fonda te Ekoplusa. Lokalne komunalce će se stimulirati da čim manje otpada predaju u Župaanijski centar, a što više sirovina prodaju na tržištu. I građani će morati paziti da što manje općeg otpada bacaju jer će se sve to morati platiti, sve u skladu s europskim direktivama da otpad nije smeće. Sve ide korak po korak i nemojmo biti u zabludi da će se odvajanje u primarnoj selekciji moći uvesti preko noći, jer je proces koji će trajati”, kazao je Šćulac.

Gradonačelnik Obersnel je zaključujući raspravu kazao da podržava prijedlog za dodatna ispitivanja kako bi povećali raspon ispitivanih stvari koji se mogu naći u zraku i vodi kako bi razuvjerili sve koji ne vjeruju u ispitivanja. Obersnel je kazao da bi bez obzira na ciljeve svi skupa trebali suzdržati od objavljivanja neprovjerenih podataka koji mogu uznemiriti građane.

Preoblikovanje Hrvatskog nogometnog kluba “Rijeka” u trgovačko društvo

Vijeće je prihvatilo prijedlog odluke o sudjelovanju Grada Rijeke u obveznom preoblikovanju kluba u trgovačko društvo ulažući oko milijun kuna sredstava i trošak sedmogodišnjeg korištenja stadiona. Odlukom Vlade RH o preuzimanju tražbina, dug kluba postao je udio Grada Rijeke u dokapitalizaciji, dok će druge iznose morati dati investitori, među kojima je interes za sudjelovanjem u dokapitalizaciji iskazala nizozemska zaklada “Stichting social sport”. Grad Rijeka bi prema konačnim obračunima trebao zadržati oko 30 do 50 % vlasništvu u klubu.

Darovane nekretnine na Donjoj Drenovi

Gradsko vijeće prihvatilo je odluku o sklapanju ugovora kojim Republika Hrvatska, kao vlasnik po prvi put daruje Gradu Rijeci nekretnine vrijedne 1.500.800,00 kn. u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometnica na lokaciji Donje Drenove u Rijeci, sve u funkciji izgradnječetiri višestambene građevine po programu društveno poticane stanogradnje.

Prihvaćen je i prijedlog odluke o kriterijima za financiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke u 2012. godini, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi projekta Kompleks Zapadna Žabica po ugovornom modelu javno-privatnog partnerstva kojom je TD Rijekapromet postao partner u tom projektu te Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o davanju na privremeno korištenje poslovnog i sportskog prostora u ustanovama odgoja i školstva.
U sklopu točke razrješenja i imenovanja Gradsko vijeće je u Upravno vijeće Gradske knjižnice Rijeka umjesto Ljiljane Cvjetović imenovalo Ljubicu Stojanović, a u saborski odbor za lokalnu i regionalnu samoupravu gradonačelnika Vojka Obersnela. Vijeće je Želimira Koščevića razrješešilo dužnosti člana Kulturnog vijeća za muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost Grada Rijeke te također imenovalo i mrtvozornika za područje grada Rijeke.

Skip to content