Ivan Ivaniš (SDP) konstatirao je kako se dugo, a posebice protekla dva tjedna vodi živa rasprava o stanju u Brodiogradilištu “3. maj”; o trenutačnom i stanju kakvo se može očekivati sutra: podsjećajući da su iznesene i razne procjene događanja u tom škveru, Ivaniš je gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela pitao kakva je sudbina Brodogradilišta, jer je od samoga početka uključen u sve što se u njemu događa.

Gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je da zabrinutost za budućnost “3. maja” postoji zbog neodmjerenih izjava. Trenutačno postoji Odluka hrvatske Vlade kojom je definiran način privatizacije i Uljanika i “3. maja”, a koja se provodi kao što je i zamišljena. To znači da nema odstupanja. “Odluku donosi hrvatska Vlada, a ne pojedini član Vlade. Neprestano sam u kontaktu s najužim kabinetom Vlade i s Ministarstvom gospodarstva. Upravo sam razgovarao sa zamjenicom Ministarstva gospodarstva i mogu reći daće sredinom idućega tjedna biti završena dokapitalizacija Uljanika. Nakon toga slijedi privatizacija “3. maja” onako kako je zamišljena. Što se tiče statusa “3. maja”, nema bojazni da se cijeli postupak privatizacije neće završiti do predviđenog roka”, kazao je Obersnel naglašavajući da Brodogradilište neće spasiti promjena Vlade, nego samo i isključivo ugovaranje novih brodova. Po tom pitanju, dodao je, poduzima se niz mjera. Gradonačelnik je kazao kako je predsjednik Uprave “3. maja” na nedavno održanom skupu radnika rekao da su u knjizi narudžbi upisana dva broda za domaćeg naručitelja koji trenutačno traži izvore financiranja, što bi trebalo biti riješeno za najduže mjesec dana. Unatoč postojećim poteškoćama i zabrinutosti, što je rezultat neodmjerene izjave, naglasi je Obersnel, bojazni za budućnost “3. maja” nema
.
Oskar Skerbec (IDS) postavio je pitanje o zakupu poslovnih prostora od strane političkih stranaka. Skerbec je kazao kako IDS u zakupljenom prostoru od 1996. godine, a zanimalo ga je li od tada došlo do novih okolnosti ili promjena uvjeta po kojima se gradski prostori dodjeljuju političkim strankama te dobivaju li sve stranke prostor po jednakopravnim uvjetima.

Gradonačelnik Obersnel odgovorio je da sve stranke prostor u zakup dobivaju po istim uvjetima, sukladno Odluci Gradskog vijeća, kao i Zakonu o poslovnim prostorima te nacionalnoj klasifikaciji o djelatnosti. Obersnel je kazao da je i sam začuđen revolucionarnim otkrićem koje je objavio lokalni dnevnik, tim više jer se ništa nije promijenilo od 1996. godine. Prostor se zakupljuju po istim uvjetima i na isti način, osim onih političkih stranaka koje su smještene u Stranačkom domu u Ciottinoj ulici, te niza onih koji su na raznim lokacijama izlicitirali gradski prostor. Na taj način prostor koriste HDZ, HSP, Hrva stranka umirovljenika i mnoge druge. “Ne razumijem što je to svježe u toj informaciji, kako se ističe u reklami dnevnoj lista, jer se ništa nije promijenilo. Nije riječ o samovolji Grada. To je rezultat Pravilnika o klasifikaciji poslova na nacionalnoj razini, što je usuglašeno sa zakonom koji smo provodili kada je u pitanju politika iznajmljivanja prostora političkim strankama”, kazao je gradonačelnik Obersnel govoreći o Korzo 6/I površine 203 četvorna metra koji je 27. rujna ove godine izlicitirala Socijaldemokratska partija Hrvatske po početnoj cijeni od 1,74 eura po četvornom metru i to na vrijeme od 10 godina. Iste odredbe, dodao je Obersnel, primjenjuju se u drugim hrvatskim gradovima, s tim što zakupnina ovisi o politici svakog pojedinog grada. Cijene zakupnine prostora u Zagrebu su slične riječkim cijenama, a u Splitu su znatno manje. Obersnel je kazao da se prostor koji je izlicitirao SDP pokušavao iznajmiti za neke druge djelatnosti, ali bezuspješno. S druge strane postojao je interes političke stranke za iznajmljivanje većeg prostora, pa je Odjel gradske uprave za poduzetništvo predložio licitaciju za drugu djelatnost.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) konstatirao je da nije problem u cijeni zakupa, nego u namjeni prostora. “Prije pet godina pitao sam zašto se na adresi Korzo 8a gdje se prodaje brendirano posuše, ne proširi namjena poslovnog prostora kako bi se od zakupa dobilo više novca. Odgovorili ste mi da na Korzu nedostaje upravo prodaja brendiranog posuđa i tad niste izišli ususret poduzetnicima, ali zato sada jeste svojoj stranci, utvrđujući očito da je djelatnost političke stranke upravo ono što Korzu nedostaje”, ustvrdio je Švorinić pitajući gradonačelnika zbog čega po tom pitanju postoje dvostruki kriteriji.
Gradonačelnik Obersnel odgovorio je da su za SDP i zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Rijeke na Korzu vrijedili isti oni kriteriji koji su utvrđeni za prostor koji je, primjerice, na Jadranskom trgu izlicitirao HDZ ili IDS na drugoj lokaciji. Obersnel je kazao da u tome ne vidi ništa sporno. Napomenuo je da SDP nije jedina stranka koja koristi poslovne prostore u vlasništvu Grada Rijeke. “Prije nego je taj isti prostor izlicitirao SDP, provedena je licitacija za kancelarijski prostor. S obzirom da je to bilo bezuspješno, išli smo u novu i u tome ne vidim ništa čudno. Vama je ta priča smiješna. Možete se rugati zbog trgovine, kako kažete “s padelama”, ali je činjenica da nema grada koji u glavnoj zoni nema porculansko ili bilo koje drugo brendirano posuđe. Takvi prostori ukrasu su najvažnije trgovačke zone u gradu i zadovoljavaju potrebe građana. S obzirom da u gradu nema niti jedne trgovine koja prodaje brendirano posuđe, procijenili da je to djelatnost koja je potrebna. U tome ne vidim nikakav problem”, kazao je Obersnel.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) izjavio je da problem vidi u dvostrukim kriterijima, s obzirom da se nije izišlo ususret zainteresiranim poduzetnicima, nego političkoj stranci i to SDP-u. “Glede Vaše izjave oko padela- nije li očito da na Korzu imamo tri reda Pavičića i gomilu praznih gradskih prostora, čime se čini šteta proračunu, jer su prihodi od gradskih prostora sve manji”, rekao je Švorinić.
Gradonačelnik Obersnel je na to odgovorio da je vijećnik Švorinić očito loše informiran ili svjesno govori neistinu. Gradonačelnik je poručio da se uvidom u izvršenje gradskog proračuna lako može utvrditi da je najam poslovnih prostora uvijek ostvaren u najvećem postotku. Usporedi li se to s drugim gradovima, dodao je gradonačelnik, Rijeka u tome čak i prednjači. “Ako govorimo o Korzu, rado ću se prisjetiti kako je izgledalo prije 10 ili 12 godina. Sa zadovoljstvom gledam kako danas Korzo izgleda upravo zbog politike o upravljanju poslovnim prostorima i odluci da tu budu brendirani proizvodi. Trenutačno je otežana gospodarska aktivnost i za veće poslovne prostore nije lako naći zakupce, ali i to se rješava i kroz nekoliko mjeseci, jer tada neće biti ni jednog praznog poslovnog prostora na Korzu”, kazao je Obersnel naglašavajući kako nema dvostrukih kriterija. Tomu je dodao da i dalje smatra da je brendirano posuđe ponuda koja na Korzu nedostaje, pa će se taj natječaj provesti. Ono što je odužilo donošenje te odluke je da činjenica da se Republika Hrvatska upisala na 50% tog prostora, pa je onda za to potrebna suglasnost Agencije za upravljanje državnom imovinom.

Irena Vukosavljević (SDP) gradonačelniku je postavila pitanje u kojoj je fazi uređenje parka na Pomeriu
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako bi park na Pomeriu odavno bio izgrađen da se nije vodio dugotrajni postupak oko sudbine napuštene kućice usred parka. Konzervatorski odjel se nije mogao odrediti je li ta kuća važna ili ne, a bez njegove suglasnosti nije se moglo provesti izvlaštenje. Kad je dobivena suglasnost Konzervatorskog odjela da se kuća može ukloniti, krenulo se u izradu glavnog projekta za uređenje parka sve do Osnovne škole Brajda, a radovi bi trebali završiti u prvoj polovici iduće godine.

Anu Trošelj (PGS) zanimala je sudbina regionalne televizijske kuće Kanala Ri koji je navodno dužan 10, a po nekim procjenama i 14 milijuna kuna. Trošelj je pitala ima li istine u glasinama o mogućoj predstečajnoj nagodbi i da će 50% ljudi ostati bez posla. Vijećnica je pitala što će Grad, kao jedan od osnivača, napraviti kako bi se to stanje saniralo i treba li se bojati da će se jedan od najznačajnijih lokalnih medija ugasiti u godini lokalnih izbora?

“Jako sam zadovoljan vašim brigom za Kanal Ri konstatacijom da je riječ o jednom od najznačajnijih lokalnih medija, jer do sada je bila u pitanju drugačija konotacija. Kanala Ri, kao i sve televizijske, radijske i novinske kuće, u ovom trenutku nalazi se u problemima. Svi oni živjeli su od oglašavanja koje je trenutačno drastično smanjeno od strane gospodarskih subjekata. Kanal Ri ima određena dugovanja, no ona nisu ni približna onima koje ste Vi naveli. Postoje i određene obveze prema zaposlenicima. Suvlasnici formalnim i neformalnim sastancima traže rješenje za prevladavanje te krize. Teško je za očekivati da će suvlasnici moći provesti neku ozbiljniju dokapitalizaciju tvrtke ali se traži strateški partner i poduzimaju aktivnosti da Kanal Ri nastavi djelatnost”, odgovorio je gradonačelnik Obersnel dodavši da, ukoliko se u tome ne uspije, slijedi restrukturiranje, a hoće biti smanjenja zaposlenih, sada je prerano govoriti.

Walter Volk (SDP) osvrnuo se na izjavu resornog ministra krajem prošloga mjeseca da je Rijeka najučinkovitija u legalizaciji bespravne gradnje, pa je gradonačelnika upitao je li to moguće i kako?
Obersnel je odgovorio da je činjenica kako je jedna čudna statistička analiza koju je teško objasniti, izazvala takve komentare. “Ja sam na to reagirao odmah kad sam za to doznao, jer su podaci bitno drugačiji. Od uvođenja Zakona o legalizaciji bespravne izgradnje objekata te donošenja Izmjena koje su nedavno usvojene, u naš Odjel zaprimljeno je više od 400 predmeta, a riješeno je 97, što je oko 22%. Od 97 zahtjeva 2/3 zahtjeva je odbijeno, jer smo radili sukladno propisima, a i činjenica je da su vlasnici bespravnih objekata ionako previše nagrađeni”, kazao je gradonačelnik Obersnel. Tomu je dodao da ti zahtjevi nisu pozitivno riješeni, jer je dokumentacija bila nepotpuna ili zato što se legalizacija tražila za objekte koji nisu ni predviđeni za legalizaciju Gradonačelnik je posebno naglasio mu ne pada na pamet službenicima narediti da prednost u rješavanju predmeta dobiju oni koji traže legalizaciju.

Predraga Blečića (Lista za Rijeku) zanimalo je kada će se izgraditi spoj ulica Tina Ujevića i Dražičke na Srdočima u dužini od 700 metara. Podsjetio je da je to u komunalne prioritete ušlo još prije osam godina kako bi se, među ostalim povećala i sigurnost djece. Blečić je kazao da je prije dva mjeseca na toj trasi osvanuo repetitor Vip-a, što je izazvalo negodovanje građana Mjesnog odbora Srdoč.

Gradonačelnik Obersnel kazao je da je istina, bar što se prvog dijela pitanja tiče, malo drugačija. Kroz Srdoče je bila planirana izgradnja prometnice 233, čija je trasa utvrđena Generalnim i Detaljnim planom uređenja. Na inicijativu MO i stanovnika Srdoča počelo se razmatrati da se trasa te ceste izmijeni i da se taj pravac iskoristi kao zamjena za ranije utvrđenu trasu ceste 233. Nakon toga se pristupilo izradi idejnog projekta i rješavanju imovinsko- pravnih odnosa. Ta cesta će biti izgrađena, ali nije poznato točno kada, jer to ovisi o mogućnostima proračuna. Gradonačelnik procjenjuje da bi se to moglo realizirati u godinu ili godinu i pol dana. “Ne znam zašto ste zaključili da se bazna stanica Vip-a našla na trasi te ceste, jer to nije točno, ali je točno da je stanica neadekvatna. Uvažavajući zahtjeve stanovnika, s Vip- om tražimo rješenje da se bazna stanica izmjesti na drugu lokaciju ili da se svede na realne okvire u kojima neće nagrđivati vizuru. Nama je ovo opomena. Činjenica je da smo Prostornim i Detaljnim planovima predvidjeli lokaciju za izgradnju bazne stanice, ali pod tim se očito podrazumijevaju objekti različite veličine. Morat ćemo voditi brigu o kakvom objektu se radi, jer svi objekti ne mogu biti realizirani na svim lokacijama. Objektivno postoji potreba za izgradnju takvih objekata, s obzirom da svi koristimo mobitele, a bez ovakvih objekata nema dobre veze mobitela. Pritom treba zadovoljiti određene standarde. Formalno su ti standardi zadovoljeni po pitanju lokacije i zdravlja stanovnika, ali u smislu zaštite krajobraza ovo nije zadovoljavajuće rješenje i zato tražimo drugo”, kazao je Obersnel.

Predrag Blečić (Lista za Rijeku) je apelirao na potrebu što hitnije izgradnje spoja Dražičke i ulice Tina Ujevića, s obzirom da prometnica 233 skoro neće biti izgrađena. To je, kazao je Blečić, potrebno i zbog toga što uskoro počinje izgradnja stanova na Martinkovcu, a 300 stambenih jedinica se gradi i u Kastvu, pa je očito da će biti prometnih problema pri izlasku iz naselja Srdoči.

Sandra Krpan (SDP) pitala je u kojoj je fazi izmještanje Gradske knjižnice Rijeka u prostor nekadašnje tvornice Rikard Benčić, što se pak realizira uz potporu resornog, Ministarstva kulture.

Gradonačelnik Obersnel odgovorio je da je Ministarstvo kulture ovaj projekt svrstalo među jedan od najvažnijih u kulturnoj infrastrukturi Hrvatske, pa se redovito održavaju radni sastanci i s predstavnicima Ministarstva kao i Centra za energetiku ii investicije. Projekt bi se trebao realizirati javno- privatnim partnerstvom, a razmatra se i njegovo kandidiranje za sredstva Europske unije. Za to je pak nužno izraditi projektu dokumentaciju, što bi trebalo biti gotovo do sredine iduće godine. “Programski zadatak za Gradsku knjižnicu je gotov i pred raspisivanjem smo natječaja za izradu projektne dokumentacije. U tijeku je izrada programskog zadatka za Muzej moderne i suvremene umjetnosti koji će biti smješten u tri objekta Benčića i to u ciglenom, zapadnom krilu H- objekta i dva kata palače Šećerane. On će biti gotov za najduže mjesec dana i nakon toga ide ugovaranje projekta”, rekao je Obersnel.

Hrvoja Burića (HDZ) zanimalo je hoće li Grad Rijeka pomoći u rješavanju teškog stanja u kojemu se nalazi Prihvatilište za beskućnike Ruže sv. Franje. Burić je kazao da je primio dopis u kojem voditelji Prihvatilišta podsjećaju da šest godina pomažu beskućnicima i da novac koji se osigurava iz proračuna Grada Rijeke nije dovoljan za normalno funkcioniranje Prihvatilišta te da mu prijeti zatvaranje.

Gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je kako je činjenica da je riječ o udruzi koja obavlja hvale vrijedan posao, ali je jednako tako činjenica da to nije jedina udruga koja skrbi o beskućnicima. Obersnel je podsjetio da je prije više od šest godina otvorena institucija nužnog smještaja za prihvat više od 400 ljudi sa statusom beskućnika, za koju kompletne troškove pokriva gradski proračun Rijeke direktno i li indirektno. Osim ovog prihvatilišta postoji i Udruga Oaza koja brine o beskućnicima, kao što to čine i časne sestre u Kresnikovoj ulici. “Ni jedna udruga nema pravo proglasiti se jedinom institucijom koja skrbi o beskućnicima. Tom smo prihvatilištu pomagali nebrojeno puta, izdvajajući iz proračuna stotine tisuća kuna, pokrivajući troškove pučke kuhinje, a na različitim humanitarnim događanjima koje je organizirao Grad Rijeka, vrlo često sredstva smo usmjeravali prema tom Prihvatilištu. Riječ je o udruzi koja obavlja hvale vrijednu djelatnost, ali se ne može osloniti samo na gradsku pomoć. Grad vodi računa o toj problematici. Zaboravio sam reći da smo istoj udruzi bez naknade dali poslovni prostor za Socijalnu samoposlugu u kojoj se dijeli hrana svima koji to koriste, kao i skladište za prikupljanje hrane. Drugoj udruzi koja također vodi brigu o beskućnicima bez naknade smo dali prostor za banku hrane Neki dan još jedan prostor namijenili smo za obavljanje djelatnosti skloništa za beskućnike, opet utvrđujući samo jednu djelatnost i dajući prostor bez naknade da bi proširili smještajne kapacitete. Prošle godine sufinancirali smo smještaj svih beskućnika u razdoblju najnižih temperatura i to u domu Crvenog križa”, rekao je gradonačelnik dodavši da ni jedna udruga ne treba imati monopol za financiranje skrbi o beskućnicima iz gradskog proračuna.

Hrvoje Burić (HDZ) na to je kazao da su sredstva kojima ovo Prihvatilišta za beskućnike nedovoljna, inzistirajući na konkretnom odgovoru na pitanje hoće li ga neosiguravanjem dodatnih sredstava gradonačelnik zatvoriti ili ne. Tomu je dodao da Grad Rijeka nije ispunio svoje ugovorne obveze, jer Prihvatilištu nisu isplaćena sredstva za kolovoz, rujan i listopad ove godine. Možda bi bila isplaćena, dodao je Burić, da se zovu Drugo more.

“Ja to Prihvatilište nisam otvorio, pa ga neću ni zatvoriti. To ne ovisi o meni. Ugovorne obveze ćemo ispuniti. Postoji odredba kojom je jasno definirano da ne moramo realizirati sva sredstva, jer sve ovisi o stanju proračuna”, kazao je gradonačelnik Obersnel poručujući Buriću da bi se, s obzirom da radi u tvrtki koja živi od visokih kamata, mogao angažirati i osobno pomoći. Kad bi e Vaša tvrtka, dodao je Obersnel, odrekla samo 0,2% iznosa kamata, to bi bilo dosta za rješavanje problema beskućnika u cijeloj Hrvatskoj.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) pitala je kada će se riješiti problemi stanara u ulici Alessandra Manzonia. Naime, zgrada u kojoj žive stara je 120 godina, ima 31 stan i 7 poslovnih prostora u gradskom vlasništvu, a u njoj živi 65 stanara. U prizemlju te zgrade smještena je ljekarna. Urušavanjem glavne vodovodne cijevi, prizemlje, kazala je Mance, nalikuje štakornjaku. Stanari su nekoliko puta sami plaćali sanaciju i to po 1.500 i više kuna, a problem nije riješen. Mance je pitala hoće li i kada KD Vodovod i kanalizacija sanirati tih 5 metara puknute cijevi, dok će stanari sami riješiti problem odvoda.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da je upit, čim ga je dobio, proslijedio KD ViK i da očekuje očitovanje. Ništa dalje, kazao je, ne može komentirati dok ne dobije kompletnu informaciju.

Vesnu Buterin (HDZ) zanimalo je što će Grad Rijeka konkretno poduzeti i kako bi se spriječilo propadanje riječkog gospodarstva i hoće li uslijediti promjena politike Grada “jer se dosadašnja pokazala pogrešnom”? Buterin je upozorila da u Rijeci gospodarstvo godinama propada. Osvrćući se na izmještanje tvornice RIO iz grada u Industrijsku zonu Kukuljanovo, Buterin je kazala da je to još jedna tvornica manje u gradu. Spomenula je i gašenje proizvodnje u Svilnom, zatvaranje Istravina i drugih industrija po kojima je Rijeka bila poznata. Posljedice su takve, rekla je Buterin, da s izgubljenim mjestima nestaje i stanovništvo te propadaju gospodarstvo i svi ostali sadržaji povezani s njim.

“Treba imati hrabrosti i biti licemjeran da netko iz HDZ-a postavi ovo pitanje. Pozivate se na 1990. godine kada su riječke tvrtke uništene privatizacijom i kada su se redom zatvarale tvrtke u kojima su u Upravi i Nadzornom odboru bili članovi HDZ-a. Stvarno se divim gospođi Buterin, jer ima hrabrosti za to, a o čemu će svoje mišljenje uskoro reći građani”. Statistika ipak nije onakva kakvom je Vi želite predstaviti. Činjenica je da je došlo do promjena gospodarske slike Hrvatske i Rijeke, pa tako i promjene strukture riječkog gospodarstva. Ne doživljavam tragičnim kada se tvrtka iz Rijeke preseli na Kukuljanovo. To je plan koji postoji iz kasnih 1970-ih godina. Zbog toga je bivša Općina Rijeka i počela graditi zonu Kukuljanovo. Stanovnici Srdoča su odahnuli kada se Vargon preselio u Industrijsku zonu i sada tamo radi više ljudi, nego je radilo na Srdočima. Između Rijeke i Kukuljanova udaljenost je manja, nego između Vežice i Kantride. Zato u tome ne vidim problem. Bitno je da se zadrži proizvodni dio, jer je jedan od uvjeta Grada bio upravo to, za što smo tražili smo i garancije. Spremni smo razmotriti mogućnost prenamjene djelatnosti, ako se proizvodnja nastavi na nekoj drugoj lokaciji”, odgovorio je Obersnel.

Vesna Buterin (HDZ), nezadovoljna odgovorom, zatražila je pisani odgovor na svoje pitanje. Gradonačelniku je poručila da on može vrijeđati nju, HDZ i ostale članove oporbe, govoreći kako je činjenica da Rijeka nema ni industriju, ni proizvodnju. Sve na čemu se ovdje temelji gospodarstvo, rekla je Buterin, su trgovina i usluge, što je dugoročno neodrživo u kontekstu gospodarskog prosperiteta. Buterin je Obersnelu kazala da iseljenjem industrijskih pogona gradski proračun gubi, jer se time smanjuju i porezna davanja.

Gradonačelnik Obersnel na to je kazao da osnovni prihod proračuna čini porez na dohodak koji se plaća po mjestu stanovanja, a ne mjestu rada. Odlukom HDZ-ove Vlade, dodao je, lokalna samouprava ostala je bez poreza na dobit koji se sad plaća u državni proračun. “Apsolutno stojim pri onom što sam rekao i u tom kontekstu ne vidim problem. To je sudbina svih gradova koji svoju industriju sele na periferiju. Rijeka nema periferiju od 1993. godine kada je Vlada donijela Odluku o ustroju lokalne uprave i samouprave, samo kako bi Rijeku srušila na koljena, u čemu niste i nećete uspjeti. O “3. maju” neću govorit, o laboratoriju Saipena, PIK-u,… Jadran galenski upravo kreće u veliku investiciju širenja pogona na Svilno, što je u granicama Grada Rijeke”, kazao je gradonačelnik dodavši da gustoća stanovništva i konfiguracija terena ni ne dopuštaju razvoj velikih industrija u samom gradu.

Tomislava Zečević Pedić (HDZ), osvrćući se na veliku količinu oborina, što je uzrokovalo probleme u vodoopskrbi, pitala je zašto nitko za osnovnoškolsku i vrtićku populaciju u Rijeci nije osigurao cisterne s pitkom vodom. Podsjetila je, naime, na preporuku prokuhavanja vode iz preventivnih razloga

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da je voda cijelo vrijeme bila bakteriološki i da sanitarna inspekcija nije naredila prokuhavanje vode, nego je to preporučila. Gradonačelnik kaže da su to znali ravnatelji škola i vrtića te da su neki reagirali, a neki ne. U vrtićima su tada osigurane veće količine čajeva, a u nekim školama učenicima je na raspolaganju bila prokuhana voda.

Zečević Pedić navela je da je u to vrijeme zabilježen povećan broj želučanih viroza, dodavši da pijenje čaja nije u skladu s naputkom resornog ministarstva o zdravoj prehrani, s obzirom da čajevi sadrže i šećer.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da osobno nije ljubitelj čaja, dodavši da nije primijetio da je sladak. Kazao je da o povećanom broju želučanih viroza nema informaciju, kao ni Nastavni zavod za javno zdravstvo