Danko Švorinić (Lista za Rijeku), postavio je pitanje u čemu je suštinska razlika između upravljanja zagrebačkim i riječkim gradskim proračunom. Švorinić je kazao kako je na postavljanje tog pitanja potaknut činjenicom da je Vojko Obersnel, iz redova velikih gradova, jedan od najdugovječnijih gradonačelnika i da je u tome ispred njega samo Milan Bandić, naglašavajući kako je premijer Zoran Milanović Bandićevo nasljeđe nazvao “jadnim”. Švorinić je kazao kako mu ta Milanovića ocjena zvuči poznato, jer isto tako riječka opozicija ocjenjuje i Obersnelovo nasljeđe. Švorinić smatra da razlike upravljanjem proračunom nema, osim što je Zagreb u znatno povoljnijem položaju od Rijeke.
Gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je kako bi bilo najjednostavnije na takva pitanja ne odgovarati, s obzirom da nemaju veze ni s njim, niti s Gradskim vijećem, ali je dodao da je i za takva pitanja uvijek spreman, podsjetivši pritom Švorinića da je na funkciji gradonačelnika ipak duže nego Mila Bandić, jer je na toj dužnosti od 2. ožujka 2000. godine, dok je njegov zagrebački kolega ipak imao nekih prekida u gradonačelničkom mandatu. “Svatko ima pravo na svoje mišljenje, pa tako i Bandić i Milanović, a suština je ionako u onome što misle građani. To je osnova demokracije koja definira imaju li građani povjerenja u nekog ili ne. Neprimjereno je da se na bilo koji način uspoređujem s Bandićem. Trgovačka društva u Rijeci nisu prezadužena; zadužena su onoliko koliko mogu servisirati svoje obveze, jednako kao i Grad. Neka građani procijene. Osim bazena, izgradili smo još neke sitne objekte poput Centra Zamet, Atletske dvorane na Kantridi, nove vrtiće, stanove, 86 km plinske mreže, više od 50 km kanalizacije i vodovoda,… U Rijeci je gubitak vode u vodovodnom sustavu manji od 20%, što je na razini europskog prosjeka, a u Zagrebu je iznad 40%”, izjavio je gradonačelnik Obersnel. Tomu je dodao da je razlika u tome što se u Rijeci vodila politika usmjerena na izgradnju kvalitetne infrastrukture, što je preduvjet za bolji život građana i razvoj gospodarstva. Obersnel je rekao kako se Rijeka danas može pohvaliti pravovremenim i racionalnim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu koja se svrstava u najuređeniju komunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj u segmentu plinofikacije, vodovoda, optičke mreže,… Gradonačelnik je podsjetio da je unutar Zagrebačkog holdinga osnovana tvrtka zadužena za izgradnju optičke mreže, a do sada nije izgradila apsolutno ništa. S druge pak strane, Rijeka ima optičku mrežu dugu 50 km, a izgradit će još toliko te povezati sve odgojno- obrazovne ustanove, neovisno o tome u čijem su vlasništvu.
Švorinić je na to odgovorio kako je Rijeka u proteklom razdoblju izgubila 30.000 radnih mjesta te da je isto toliko stanovnika iz Rijeke otišlo. Upozorio je kako se Grad Rijeka zadužio za milijardu i pol kuna, dok Obersnel priča o impresivnim rezultatima. Švorinić smatra da su zaduženja Rijeke i Zagreba koji je u tom segmentu dosegao 10,5 milijardi kuna otprilike ista, ako se uzme u obzir odnos po broju stanovnika.” U vašoj stranci imate dvostruke kriterije. U Rijeci ljudi ne žive bolje”, kazao je Švorinić.

Navodeći kako se ova rasprava očito pretvorila u politički pamflet, gradonačelnik Obersnel odgovorio je kako će “sigurno građani živjeti bolje, kad bi Švorinić bio gradonačelnik, jer bi osigurao da se u pravnom sustavu Rijeka proteže od Krka do Opatije. Zbog smiješnih stvari protiv mene podižete kaznene prijave, dodao je gradonačelnik, ali me jako zanima kako bi taj svoj predizborni program proveli u zakonodavnom okviru.

Irenu Vukosavljević (SDP) zanimalo je hoće li Grad Rijeka ulagati u dvorac Stara Sušica, gdje je cijena boravka za mlade ljude puno povoljnija od cijene u klasičnom hotelu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da dvorac Stara Sušica djeluje u sklopu Doma mladih Rijeka, gdje se provodi slobodno vrijeme. Riječ je o objektu koji je sačuvan od privatizacije, naglasio je Obersnel, a potom je i obnovljen značajnim sredstvima. U dvorac se kontinuirano ulaže, a osim Riječana, posjećuju ga i mladi iz drugih hrvatskih krajeva. Obersnel smatra da se upravo u tom segmentu promoviranja lokacije i dalje treba intenzivno raditi u smislu različitih programa koji bi se tu mogli realizirati. U dogovoru s Primorsko- goranskom županijom, plan je dio urediti igrališta i dio objekata koji su prije bili u vlasništvu Instituta za proizvodnju sjemenskog krumpira, čime će Stara Sušica nedvojbeno postati još atraktivnija za boravak mladih. Obersnel je kazao da će ta investicija biti realizirana do kraja ove godine, pa bi već od proljeća 2014. godine uvjeti za boravak u dvorcu mogli biti još bolji od sadašnjih.

Predrag Blečić (Lista za Rijeku) pitao je hoće li se gradonačelnik Obersnel uključiti u rješavanje spora između Brnelić gradnje i KD Vodovod i kanalizacija. Pritom se osvrnuo na intervju s vlasnikom te tvrtke objavljen u Novom listu prije 20 dana, iz čiji se izjava, kaže, može iščitati da bi neke stvari trebalo mijenjati.

“Ne razumijem kako bih se ja trebao uključiti u sudski spor. Obično u njemu sudjelujem kao svjedok ili zakonski predstavnik Grada kada me pozove neka stranka. Teoretski, u sporu mogu sudjelovati i kao okrivljenik, ali to se u proteklih 13 godina nije dogodilo”, odgovorio je gradonačelnik Obersnel dodavši da mu je taj problem poznat, jer se Brnelić i njemu obraćao s prijedlogom izvansudske nagodbe. Kazao je da se ViK i Brnelić ne slažu oko tumačenja ugovora, zbog čega se i čeka sudska presuda.

Blečić je uvjeren da se gradonačelnik morao uključiti u rješavanje tog spora i to iz tri razloga. Prvi je razlog svota koja s kamatama prelazi 6,5 milijuna kuna i kao takva predstavlja udar na proračun tog komunalnog društva. Drugi razlog je činjenica da nalaz sudskog vještaka pokazuje da je dio radova izveden mimo javnih natječaja, a treći razlog je kodeks HGK kojim se nastojalo potaknuti mirno rješenje spora, ali se predstavnici KD ViK-a nisu pojavili ni na jednom ročištu.
Obersnel je odgovorio kako mu je Blečićev stav pomaže shvaćanju političke platforme kojom Lista za Rijeku nastoji proširiti Rijeku, a onda objediniti zakonodavnu i izvršnu vlast. Gradonačelnik je rekao da treba pričekati okončanje sudskog postupka, dodavši da je, po raspoloživim informacijama, očito da je riječ o pogrešnom tumačenju ugovora od strane Brnelić gradnje. Opovrgnuo je tvrdnju da su neki radovi izvedeni mimo javnog natječaja, dok na HGK nije želio trošiti riječi.

Josipa Rupčića (HDZ) zanimalo je u čijim je rukama sudbina radnika Brodogradilišta “3. maj”, tvrdeći da je u škveru upitan opstanak proizvodnje.
Gradonačelnik Vojko Obersnel  je odgovorio da, kad je riječ o brodogradnji, agonije nema te da se proizvodnja odvija normalno i plaće isplaćuju. “Problema je bilo u nekim tvrtkama izvan i te su tvrtke, odlukom Vlade, prešle u nadležnost Agencije za upravljanje državnom imovinom, pa će i njima unutar desetak dana biti isplaćena dugovanja”, kazao je Obersnel dodavši da je upravo bio na sastanku s predsjednikom Uprave tog škvera i da je sasvim izvjesno da će radnici plaće dobiti idući tjedan. Kada je u pitanju ugovaranje brodova za Tankersku plovidbu, gradonačelnik je rekao da se radi na redefiniranju ugovora, da je HBOR osigurao sredstva za gradnju tih brodova i da bi ugovor relativno brzo trebao biti potpisan.

Ivan Ivaniš (SDP) pitao je hoće li Grad Rijeka, dolaskom proljeća i izlaskom građana u parkove i na igrališta, ulagati u njihovo opremanje kako bi se djeca i svi ostali mogli bolje zabavljati.

Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da se i ove, kao i svake prethodne godine, u ovo doba kreće s intenzivnijim radovima na redovitom održavanju igrališta i parkova. Ujedno je najavio da će, uz postojeće, biti uređeno još sedam novih dječjih igrališta te da će u parkovima na Mlaki i Nikole Hosta biti postavljene fitnes sprave. To se, naime, pokazalo dobrim rješenjem tamo gdje su te sprave postavljene, odnosno uz more na šetnici na Kantridi. Građani su to, kazao je Obersnel, dobro prihvatili, o čemu svjedoči puno upita za širenje tih aktivnosti.

Ivana Jurčić (SDP) osvrnula se na najavu da dežurstava u Ambulanti u Cambierrievoj ulici više neće biti, što je izazvalo i veliku zabrinutost građana koji su vikendom i blagdanom upravo na toj lokaciji tražili pomoć liječnika i stomatologa. No, kazala je, šuška se da to toga ipak neće doći.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je točno da je HZZO na neki način dao do znanja da neće financirati dežurstva u segmentu zaštite djece, opće medicine i stomatologa, smatrajući sve to nadstandardom. “Nakon tih informacija bili smo u kontaktu s predstavnicima HZZO-a, a pokrenuli smo i inicijativu preko Udruge gradove, jer to nije problem samo Rijeke. Potom smo dobili Odluku HZZO-a da će dežurstva financirati do kraja godine, a onda će se odlučiti što i kako dalje. S tim odgovorom nismo zadovoljni, pa ćemo preko svih mogućih institucija pokušati utjecati da HZZO i dalje financira dežurstva. No, nismo stali ni na tome, već smo poduzeli i neke konkretne korake. Stjecajem okolnosti uredili smo prostore u kojima se dežura u Cambierievoj ulici, s namjerom da se dežurstvo odvoji od ambulanti u kojima rade izabrani liječnici. Činjenica je da smo najveći dio toga plaćali sami, iz gradskog proračuna i da za taj standard ne možemo zakinuti građane. Stoga smo se sa Županijom pripremili da od 1. travnja ove godine preuzmemo financiranje dežurstava i to Grad dežurstvo pedijatra, a Županija liječnika opće medicine”, kazao je Obersnel naglasivši da su o tome održani i sastanci te da je načelno postignut i dogovor o cijeni rada. Srećom to je odgođeno do kraja ove godine, a gradonačelnik je rekao kako će se poduzeti sve kako bi to ostalo trajno, jer ćemo se u protivnom vratiti na poziciju 2002. Godine, kada su se dežurstva plaćala iz gradskog proračuna.

Ivan Bogdanić (HDZ)  upozorio je na znatno poskupljenje priključka plina sa tisuću kuna na tisuću eura, pitajući s kojim će novcem građani to plaćati. Ujedno je upozorio da, unatoč mogućnosti legalizacije bespravno sagrađenih objekata, mnogi to neće moći učiniti, zbog malih mirovina i primanja.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da cijena priključka na plinsku mrežu nije povećana gradskom, već odlukom hrvatske Vlade i to ne aktualne, pa plin više nije komunalna, nego tržišna djelatnost. “Kad je bio komunalna djelatnost, u cijenu smo ugrađivali sredstva za razvoj, što se investiralo i u priključke, gradnju plinske mreže itd. Kako to nije više komunalna djelatnost, nema mogućnosti izdvajanja sredstava za razvoj, pa su sve tvrtke koje distribuiraju plin na tržištu morale osigurati novac iz troška plina i nabavne cijene, a potom i iz cijene priključka”, kazao je Obersnel dodavši da se ništa neće promijeniti dok se ne dogodi promjena u zakonodavstvu. Odgovarajući na pitanje o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, gradonačelnik je ustvrdio da je svima kojima je odobrena legalizacija učinjena velika usluga te da je svima koji su sukladno zakonskim propisima gradili privatne ili poslovne objekte učinjena velika nepravdaa. Obersnel je podsjetio da su oni koji su legalno gradili objekte plaćali komunalni doprinos, dokumentaciju, parcelaciju, vodne doprinose,… “Sada smo u situaciji da ne nekome omogućimo legalizaciju objekata i da ga još dodatno nagradimo da ne plati ili da znatno manje plati komunalni doprinos. Polazeći od načela poštenja, to ne mogu prihvatiti. Kad smo zadnji put mijenjali odluku o komunalnom doprinosu stimulirali smo stambenu izgradnju, pa je taj doprinos u Rijeci najmanji u Hrvatskoj i to nećemo mijenjati. Osim toga i zakonodavac je ostavio mogućnost da se taj doprinos može podmiriti u roku od dvije godine”, rekao je Obersnel.

Sandru Krpan (SDP) zanimalo je koje će kapacitete imati novi Dječji vrtić na Pehlinu, čija je izgradnja najavljena ovih dana, podsjetivši da su u proteklom razdoblju znatna sredstva uložena u izgradnju novog Dječjeg vrtića Srdoči, rekonstrukciju i proširenje vrtića na Drenovi i niz drugih predškolskih ustanova u Rijeci.

Gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je kako je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća donesena odluka o zaduženju ustanove Dječji vrtić za izgradnju vrtića Pehlin, a sada su u tijeku aktivnosti oko odabira banke koja će to kreditirati. Naglasio je kako je jučer raspisan natječaj za odabir izvođača radova. Sve aktivnosti nastoje se maksimalno ubrzati kako bi vrtić u funkciji bio već početkom pedagoške godine 2014., kada će moći primiti 120 djece. Time će se osloboditi prostor u sadašnjem Domu na Pehlinu za čitav niz aktivnosti potrebnih Mjesnom odboru i raznim udrugama na tom području, jer je do sada u tom prostoru radio vrtić.

Vuk Prica (SDP) pitao je postoji li mogućnost širenja besplatne gradske internet mreže na područje Dječje bolnice Kantrida. Naime, kazao je da se često zaboravlja da tamo leže i oni stariji od 18 godina te da unatoč postojanju niza aktivnosti za mlađu djecu, za njih nije osigurano ništa, pa su prisiljeni 24 sata misliti samo o svojoj bolesti. Svi danas imaju smartphone ili tablete i mogli bi koristiti Internet za razbibrigu dok leže u bolnici.

Gradonačelnik Vojko Obersnel  složio se kako je to izvrsna ideja. Dodao je kako je za očekivati da će to učiniti sama bolnica, ali s obzirom na aktualno stanje, do toga sigurno neće doći. Obersnel je obećao kako će poduzeti sve da se mreža što prije proširi i na područje Dječje bolnice Kantrida, što ne predstavlja problem s obzirom na to da mreža već postoji u neposrednoj blizini, oko bazena Kantrida. “Ujedno me to pitanje podsjetilo i na još jednu razliku u odnosu na Zagreb. Rijeka već godinama ima besplatnu internetsku mrežu koja je još uvijek u nacionalnim okvirima najveća po svom obuhvatu i najsnažnija po svojim tehničkim karakteristikama. Sve je to odrađeno bez osnivanja posebne tvrtke, na čemu u Zagrebu upravo rade”, rekao je Obersnel zadovoljan što su povratne informacije građane po pitanju internet mreže u Rijeci izuzetno pozitivne.

Waltera Volka (SDP) zanimalo je koji su to projekti u segmentu vodoopskrbe i odvodnje u koje će u narednom razdoblju ulagati u Rijeci .

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da ih neće moći sve nabrojati, jer ih ima puno. Samo u ovoj godini u izgradnju kanalizacijskog sustava i obnovu vodoopskrbnog putem trgovačkih društava utrošeno je 113 milijuna kuna. Dio tih sredstava osiguran je iz redovnog poslovanja, a dio kroz ugovore s Hrvatskim vodama. Obersnel je dodao da se uz to radovi odvijaju i na području MO Svilno, gdje se adekvatna komunalna infrastruktura nastoji osigurati za nove pogone Jadran Galenskog Laboratorija. Ujedno, potpisan je Ugovor na 11 milijuna kuna za nastavak projekta Jadran na području MO Svilno. “Iako pojedinci neprestano upozoravaju na upitnu stabilnost riječkog proračuna, zaduženosti grada i komunalnih društava, međunarodne institucije na to ne obraćaju pažnju, o čemu svjedoči i nedavno Mandatno pismo koje sam potpisao za ugovaranje kredita od 13 milijuna eura koji bi dala Europska banka za obnovu i razvoj, i to bez garancije države i Grada. Sav iznos bio bi upotrebljen za izgradnju kanalizacijskog sustava u rubnim dijelovima grada. Radi se i na pripremi europskog projekta koji će obuhvatiti gradsko područje i ono izvan njega, uključujući izgradnju uređaja za pročišćavanje voda s biološkim tretmanom, što košta 110 milijuna eura. To se priprema za kandidiranje prema Europskoj uniji u sklopu operativnog programa zaštite voda s Hrvatskim vodama i nadležnim ministarstvima”, rekao je gradonačelnik

Hrvoje Burić (HDZ) ustvrdio je da takav stav međunarodnih institucija “ne tješi da je gradski proračun stabilan, jer su novac davali i Grčkoj koja je sada u velikim teškoćama. Podsjetivši kako je gradonačelnik ovih dana najavio da će nova Sveučilišna bolnica na Sušaku vrijedna oko 800 milijuna kuna biti izgrađena modelom javno- privatnog partnerstva, Burić je Obersnela upitao hoće li podnijeti ostavku, zbog činjenice da u tri protekla mandata nije ispunio svoje obećanje vezano uz izgradnju novog Autobusnog kolodvora u Rijeci. Tomu je dodao da ostavku traži i zbog toga što je savjetniku za izgradnju Zapadne Žabice iz gradskog proračuna isplaćeno 1,2 milijuna kuna, za što, smatra Burić, netko treba snositi odgovornost.

Gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je da nema razloga da za isplatu tog novca netko mora snositi odgovornost, jer su sredstva utrošena na pripremu projekta, ekonomske analize i dokumentaciju koja je neophodna za pripremu projekta koji će se kandidirati za europske fondove. “Mogao bih i ja krenuti iz prošlosti, ali to mi se više uistinu ne da. Ipak, moram ponoviti neke činjenice. Točno je da smo potpisali predugovor o kupnji skladišta HŽ-a 2003. godine, ali je točno i da nam se promjenom vlasti dogodila opstrukcija od strane HŽ-a da se taj kupoprodajni ugovor konačno potpiše, čime bi stekli vlasništvo, a što je riješeno prije tri godine. Podsjetit ću da je 2003. godine potpisan ugovor sa Svjetskom bankom o podizanju kapaciteta riječke luke i za izgradnju cesta. Vaše stranačke kolege i bivšeg ministra trebalo bi pitati zašto ništa nije realizirano, a novac je za sve bio osiguran. Potpisom ugovora sa Svjetskom bankom osigurana su sredstva za izgradnju Zagrebačke obale, od koje danas nemamo ni “z”, a na otvaranje ceste D-404 čekali smo gotovo osam godina. Punih osam godina opstruiran je početak realizacije izgradnje Waterfronta. Umjesto toga, sredstva poreznih obveznika utrošena su na izgradnju Putničkog terminala koji je pretvoren u disko klub”, odgovorio je Obersnel.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) mišljenja je da riječka industrija i prateći sadržaji polako umiru, te da je na aparatima, baš kao i Brodogradilište “3. maj”. Gradonačelnika je pitala na koju proizvodnu djelatnost misli osloniti grad u idućem četverogodišnjem mandatu, jer je očito oda oni koji se oslanjaju samo na uslužne djelatnosti loše prolaze, o čemu svjedoči i svježi primjer Cipra.

“Bilo bi logično da ste mi to pitanje postavili u lipnju na sjednici Gradskog vijeća, kada ću iznositi program četverogodišnjeg rada, ali rado ću odgovoriti i sada”, rekao je gradonačelnik Obersnel. Tomu je dodao da puno toga piše na njegovim stranicama Rijeka 2020, gdje stručnjaci različitih profila i političke pripadnosti govore o mogućnostima razvoja Rijeke. Obersnel je mišljenja kako Rijeka nedvojbeno mora zauzeti prioritet prometnog i logističkog središta središta, što podrazumijeva razvoj luke, investicije u željeznicu, razvoj logističkih centara u okruženju- industrijske zone Kukuljanovo, Lučkog područja na Škrljevu i logističkog na Miklavlju. To je bitno za razvoj prerađivačke industrije u funkciji lučkog transporta i onog što se u luci prekrcava dolazno ili odlazno. Obersnel tvrdi da za to postoji interes i niza različitih europskih tvrtki i velikog kineskog nacionalnog brodara. “Sve se ne može bazirati samo na tome. Potrebno je razvijati industriju. Nisam skeptičan po pitanju razvoja brodogradnje, ali je činjenica da će se ona morati suočiti s izazovima i proizvoditi nešto tehnički zahtjevnije, s čim će moći bolje konkurirati i brodogradnji Dalekog Istoka. Siguran sam da će program restrukturiranja “3. maja” završiti na vrijeme. Jadran Galenski Laboratorij i njihov novi pogon dokazuje da je uspjeh moguć ako postoji vizija i proizvod konkurentan na tržištu”, kazao je gradonačelnik navodeći imena niza riječkih tvrtki na koje mnogi zaboravljaju kada kritiziraju i govore o nepostojanju uspješnih tvrtki u Rijeci. Mišljenja je kako bi bilo dobro kada bi se više orijentirali na uspješne primjere i dali im potporu, umjesto stalnog kukanja.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) smatra da je upravo ovo pravo vrijeme za postaviti to pitanje. Bez primisli da nekom imputiram krivnju, dodala je, činjenica je da se ne možemo svi ukrcati na leđa JGL-a. Problem je što kao mala djeca čekamo da netko dođe i nešto nam da, umjesto da znamo što i kako raditi i tražimo partnera. Vizija proizvodne aktivnosti, smatra Čaljkušić Mance mora biti jasna za nekog tko će voditi grad, kako bi se investitori tražili po pravilima igre koje će Grad postaviti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da svaka tvrtka koja počinje ili već radi u Rijeci, to mora činiti sukladno hrvatskim propisima. Naravno da je uloga politike na svakoj razini stvoriti okvire, kazao je gradonačelnik, ali te okvire popunjavaju isključivo poduzetnici koji znaju što žele i s proizvodom koje prolazi na tržištu. U ovom trenutku ne vidim izlaz u bilo čemu drugom, osim prihvatiti pravila tržišne ekonomije.

Vesna Buterin (HDZ) upozorila je na problem sigurnosti djece koja na natjecanja na bazene dolaze autobusima, pitajući što po tom pitanju može poduzeti Grad. Naime, autobusi se parkiraju na glavnoj cesti ili u blizini benzinske crpke, pa djeca nerijetko pretrčavaju tu frekventnu prometnicu. Buterin je podsjetila da je izgradnja garaže koštala 44 milijuna kuna te da je apsurdno što autobusi u njoj ne mogu parkirati.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je taj problem evidentan, no nitko nikad nije izgradio garažu u kojoj se parkiraju autobusi. Kazao je da organizatori natjecanja imaju upute kojih bi se trebali pridržavati kod prihvata natjecatelja koji dolaze autobusima, a za što su osigurane lokacije u blizini bazena, kod igrališta na Kantridi. Incidentnih situacija po tom pitanju do sada nije bilo

Nikola Ivaniš (PGS) pitao je tko će biti javni partner pri izgradnji Sveučilišne bolnice na Sušaku, čija je izgradnja najavljena modelom javno- privatnog partnerstva, podsjetivši da Vlada još uvijek nije donijela Odluku o izgradnji nove riječke bolnice, već samo Opće u Puli.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je točno da odluka još nije donesena, ali da se priprema, te da je održan niz pripremnih sastanaka s predstavnicima resornog ministarstva i Centra Centra za energetsku učinkovitost i investicije koji je od strane hrvatske Vlade zadužen za pripremu ovako velikih projekata. “Bez obzira na veličini investicije, netočno je da ne postoje privatni partneri koji su spremni suočiti se s takvim izazovom. Već nas je kontaktiralo nekoliko predstavnika tvrtki koje su tim modelom gradili bolnice u Europi. Javni partneri će biti svi oni koji u tome vide svoj interes. U ovom trenutku javni partner će biti Vlada putem Ministarstva zdravlja i Grad Rijeka kroz učešće zemljištem i namjeru da druge lokacije u funkciji bolničkog zdravstva u našem vlasništvu stavimo u funkciju izgradnje nove bolnice. Neupitno je da će to i dalje biti državna bolnici, a radi li u zgradi koja je trenutačno u vlasništvu nekog drugog, manje je bitno”, kazao je Obersnel dodavši kako je to opće poznati model i da su na taj način izgrađene bolnice u Grazu, Beču i Berlinu. Kroz najam se plaćaju troškovi izgradnje, a nakon određenog broja godina zgrada postaje vlasništvo javnog partnera.

Ivaniš je na to kazao da naš zdravstveni sustav nije u stanju financirati bolnice čiji je vlasnik, pa je upitno kako će to funkcionirati kad budu u vlasništvu privatnog partnera. Ivaniš misli da je izgradnja nove bolnice tim modelom znanstvena fantastika, kao i ideja da se za 70 milijuna eura proda Dječja bolnica Kantrida.

Obersnel je podsjetio da se tako razmišljalo i kada je Grad krenuo u izgradnji kampusa i razvoju Sveučilišta u Rijeci, kada se nerijetko moglo čuti da je to “bajka na staklenim nogama”. “Počekajmo pa ćemo vidjeti. S obzirom na opću situaciju u ovom je trenutku teško očekivati da će se donijeti odluka o zaduženju gotovo milijardu eura za izgradnju nove bolnice. Alternativa ili mogućnost je upravo u javno- privatnom partnerstvu, jer se taj model ne smatra zaduživanjem. Izmišljen je u Engleskoj, a primjenjivao se u Europi. Novom bolnicom upravljao bi javni partner, odnosno KBC putem Ministarstva zdravlja. Javni partner se brine o investicijskom i redovnom održavanju koje se ugovara na razdoblje od 20 godina. Ti troškovi pokriveni su fiksnim iznosom na godišnjoj ili mjesečnoj razini. Privatni investitor treba napraviti kvalitetnu zgradu da se kasnije ne ulaže u razne popravke. Taj model uspješno je primijenjen u Europi, a kod nas nije nigdje. No, negdje treba početi”, kazao je gradonačelnik, izražavajući uvjerenje da će Vlada u kratkom vremenu donijeti odluku o izgradnji nove riječke bolnice. Za narednu fazu izgradnje bolnice, dodao je Obersnel, već je izdana građevinska dozvola. Sad se radi na izvedbenom projektu za izgradnju Klinike za ginekologiju i porodništvo i Klinike za pedijatriju s pratećim službama. Nitko ne razmišlja da će se Dječja bolnica Kantrida prodati prije nego se stvore uvjeti za njeno adekvatno preseljenje.