Vijećnik Bojan Kurelić (AM) postavio je pitanje vezano uz primarnu selekcija otpada. Kaže da je čitao kako KD Čistoća ima namjeru nabaviti 4500 spremnika za smeće za prikupljanje otpada u 2014. S obzirom da Studija koja se odnosi na to nije prihvaćena pita da li postoji ikakav program, odnosno prema kojoj studiji ili programu rada KD Čistoća to radi. Također ga interesira što to znači za građane u smislu cijene.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je očekivao da će se početi s manipulacijama vezanim uz primarnu selekcija otpada. Obersnel je kazao kako nije točno da studija nije prihvaćena, već je točno da ona nije dovršena. Naručitelj koji definira okvir studije odlučuje da li će je prihvatiti ili ne. Što se konkretne studije tiče njen izrađivač dobro zna da je dio Studije načelno prihvatljiv, a dio nije te pojasnio da će o tome govoriti tijekom točke dnevnog reda koja se na to odnosi. Obersnel je kazao kako KD Čistoća ima plan kojim će provoditi selekciju. No njeni rezultati su jednako imaginarni kao i studija i ovisit će o interakciji medija, građana i Čistoće u provođenju programa, koji se ni po čemu ne razlikuje od programa koji se provodi u drugim sredinama.
Što se tiče cijene, primarna selekcija u prvim fazama će imati za posljedicu povećane troškove ali će KD Čistoća dugoročno imati financijske koristi u gospodarenju otpadom.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti)
S obzirom na to da je grad jedan od suvlasnika tvrtke Eko plus, Sabljak je pitao može li gradonačelnik garantirati da se tamo neće dovoziti i tretirati otpad iz drugih županija ili EU

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ga to pitanje čudi. Po tom pitanju izgleda imamo dva kriterija. Na tu temu ste se svi upirali da dokažete kako je nakon zatvaranje Viševca jedan od načina rješavanja problema deponiranja, odvoženje otpada na druga odlagališta u Hrvatskoj ili u EU. Dakle kada moramo odvesti otpad drugima, onda je to pohvalno, ali kada bi netko dovezao otpad nama to nije u redu. U ovom trenutku nema naznaka da bi se kratkotrajno ili dugoročno na Marišćini odlagao otpad iz drugih sredina. To koncepcijski nije zamišljeno, ali se ne isključuje mogućnost da se u kontekstu solidarnosti kratkoročno pomogne nekim drugim jedinicama za odlaganje, isključivo komunalnog otpada.

Snježana Čop (HNS) postavila je pitanje vezano uz okupljanje mladih na parkiralištu Delta u noćnim satima. Mladi u vidno alkoholiziranom stanju nanose štetu drugim vozilima koja često prelazi iznos od nekoliko tisuća kuna. Što Gradske vlasti mogu poduzeti za sprječavanje takvih šteta jer prema njenim spoznajama Rijekapromet ne preuzima odgovornost za štete na vozilima, a policija ne poduzima nikakve akcije osim što sačini zapisnik.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je parkiralište na Delti, ali ne samo ono postalo popularno okupljalište mladih u noćnim satima uz konzumiranje alkohola, vrlo često i od strane maloljetnih osoba. Na Povjerenstvu za prevenciju ovisnosti bilo je riječi o tome. Postoje zakonske mogućnosti da se poduzmu neki koraci. Obiteljski zakon definira da se maloljetnicima ne smije prodavati alkohol, ali se ipak prodaje i to je nešto što je u nadležnosti inspekcija. Obersnel je kazao kako će se dio tog problema riješiti kroz definiranje nekih odredbi u novoj odluci o komunalnom redu. No, to će ovisiti o nama svima kao roditeljima u kontekstu odgoja i brige o djeci. Što se tiče Rijekaprometa i ne preuzimanja odgovornosti za štete na vozilima, to je praksa koja prisutna u svim gradovima, osim u slučaju kada je riječ o garažama koje su striktno čuvane.

Ida Mahmutefendić (SDP) postaviula je pitanje vezano uz Klub Palach. U kojoj fazi je njegova obnova i kada se može očekivati njegovo otvorenje.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je unatoč činjenici da Palach službeno nije otvoren u njemu se održava čitav niz izložbi i koncerata.Kkoncepcija upravljanja je bila takva da se putem natječaja Klub da bez naknade onome tko ponudi najbolji program. To je u ovom slučaju Savez udruga Molekula i Studentski centar s kojima je potpisan ugovor, a oni su izrazili želje kako bi trebao biti uređen taj prostor. Grad Rijeka će skoro raspisati natječaj za uređenje prostora i očekuje kako će u dva mjeseca sve biti riješeno. U međuvremenu će se programi odvijati radovi tamo gdje je to moguće. Raspisan je natječaj i za nosioca ugostiteljske djelatnosti u Palachu.

Davor Zubović (HSU) tvrdi da su se u više navrata predstavnici stanara žalili na usluge tvrtle Dimnjačar koja ima koncesiju za čišćenje dimnjaka, da se računi ispostavljaju za poslove koji nisu obavljeni, ali je za njih uredno ispostavljen račun. Pošto je Dimnjačar jedini koncesionar pita mogu li se stanari javiti nekom drugom društvu odnosno kome mogu uputiti pritužbe.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je ta djelatnost definirana kroz koncesiju. Odabrani koncesionar ima obveze kroz ugovor, pa je gradonačelnik kazao kako svatko tko
raspolaže sa adekvatnom dokumentacijom da koncesionar nije napravio ono što je naplatio, to može prijaviti odjelu za gospodarenje imovinom. Ukoliko koncesionar ne izvršava obaveze ugovor se uvijek se može raskinuti.

Ljiljana Cvjetović (HSU) je postavila pitanje vezano uz punionicu za stlačeni plin koja je na Mlaki. Budući da je pred nama turistička sezona može li se putem letaka ili na neki drugi način reklamirati gdje turisti mogu koristiti punionicu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je naša punionica, jedina moderna punionica za stlačeni plin, osim one u Zagrebu za koju ne zna je li dostupna svima. Slaže se da se mora marketinški poraditi na njenoj promociji. U dogovoru s tvrtkom Autocesta Rijeka Zagreb stavit će se informativne table za usmjeravanje prema punionici. Inače, postoji i međunarodno udruženje koje putem interneta razmjenjuje informacije o punionicama po cijeloj Europi. Prošlo ljeto našu je punionicu koristilo oko 1000 stranih vozila.

Sanjin Kuljanić (HNS) je pitao u kojoj mjeri je cesta D404 rasteretila promet u ulici Janka Polić Kamova za koju smatra da je u njoj nedostatna regulacija prometa. Naime tamo je autobusna stanica u blizini DV Veseljko, ali nema pješačkog prijelaza, pa piota može li se tamo postaviti semafor. Također interesira ga da li se planira i kada će biti napravljen rotor na Pećinama.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je ulica Janka Polić Kamova ima status državne ceste i njom upravljaju Hrvatske ceste. Obersnel je kazao kako je već bilo zahtjeva za uređenje tog pješačkog prijelaza. Hrvatske ceste se izvlače na pravilnik po kojem je potrebna određena udaljenost između pješačkih prelaza. No pregovori s Hrvatskim cestama da se taj pješački prijelaz napravi nastavit će se, rekao je gradonačelnik.
Što se tiče rasterećenja prometa, Obersnel je kazao kako se dnevni promet cestom D404 kreće negdje između 7,5 8 tisuća vozila. Riječ je o vozilima koja bi inače koristila Šetalište 13 divizije i ulicu JP Kamova. U tom kontekstu ta je cesta opravdala svoje postojanje pogotovu što se tiče teretnog prometa vezanog za kontejnerski terminal Brajdica. Što se tiče kružnog toka na pećinama, sa Hrvatskim cestama je dogovoreno da oni financiraju njegovu gradnju. Grad Rijeka napravio je rješenje pa će gradnja kružnog toka početi ove godine, a ako bude sreće možda bude gotovo do kraja godine.

Danko Švorinić (Lista Ri) je pitao u vezi dozvola za privremeno skladištenje otpada na Marišćini. Dozvole su izdane na tri godine i uskoro će isteći. Riječ je o približno 300 000 tona otpada, a tržišna cijena obrade tone smeća je oko 800 kuna. Ispada da bi KD Čistoća trebala platiti 300 mil kuna za taj posao pa pita od kuda će Čistoća namaknuti ta sredstva. Hoće li se građane prevariti na način da se neće ništa učiniti i taj će otpad biti zakopan ili će se prevariti građane i trošak prevaliti na njih.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ne razumije što je vijećnik Švorinić htio reći. Da je CZGO Marišćina gotov, KD Čistoća bi trebala plaćati zbrinjavanje otpada. Što se tiče deponiranog smeća KD Čistoća će to riješiti kroz redovno poslovanje. Gradonačelnik je kazao kako će u cijenu prikupljanja otpada biti uključena i cijena deponiranja u CZGO Marišćina. Građani nisu ničim obmanuti jer Mehaničko-biološka obrada ovisio o fazi gotovosti uređaja za MBO čija je gradnja pri kraju i u razdoblju od lipnja do rujna bi taj uređaj trebao početi raditi. Nakon definiranja cijene koji će morati plaćati svi koji proizvode otpad, sigurno je da će doći do korekcije cijene i to nije nikakva tajna, kazao je gradonačelnik.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) je pitala da ako KD Čistoća zbrine 70 000 tona otpada godišnje, koliko će Čistoća plaćati Ekoplusu od svibnja kada krene mehaničko-biološka obrada i je li to usporedivo sa sredstvima koje je Čistoća zaradila na prikupljanju otpada te pitala znamo li koliko se od prodaje sirovina zaradilo u redovnoj djelatnosti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je ponovio kako sredstva za to nisu predviđena jer će se ona izdvajati iz redovne djelatnosti. Što se tiče prikupljana otpada, znamo kolika je ta cijena jer to već piše u njegovom izvješću koje je predmet rasprave. U Hrvatskoj na žalost još uvijek ne postoji razvijeno tržište sekundarnih sirovina, ali će se ono stvoriti. Što se tiče prihoda, oni nisu dovoljno veliki da u potpunosti pokriju troškove zbrinjavanja otpada.

Ana Trošelj (PGS) postavila je pitanje hoće li se otpad koji ostane nakon obrade u CZGO Marišćina spaljivati u toplanama Grada koliko će košati to zbrinjavanje.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ne zna otkud ta ideja da će se preostali otpad spaljivati u toplanama i ne zna kada je to i gdje raspravljano da će riječke toplane koristiti ostatke otpada nakon obrade MBO. Toplane koriste plin kao energent gdje god je to bilo moguće, a o tome nikada nije nitko raspravljao. Zbrinjavanje gorivog ostatka bit će riješeno na drugi način.

Milena Kraljević (Hrvatski laburisti – stranka rada) postavila je pitanje u vezi namjenskog trošenja naknade za razvoj iz komunalnih usluga. Prema njenim saznanjima Komunalno društvo je obavezno trošiti ta sredstva namjenski, ali se prema njenim spoznajama ta sredstva godinama troše nenamjenski. Podsjetila je na 22 mil kuna sredstava komunalnog društva koja je Grad iskoristio za izgradnju bazena te pitala je li se vratilo 12 mil kuna u 2013. kako je bilo obećano i zašto se ta sredstva nenamjenski troše.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je zakon propisao mnogo obaveza. No kada se radi o kapitalnim investicijama kakva je bila gradanja bazena, HDZ-ova Vlada nije dala suglasnost za zaduženje za 190 mil kuna, za dio koji je bio namijenjen izgradnji cestovne infrastrukture i izgradnju bazena i to kada je za kredite bila najniža kamatna stopa. HDZ-ova vlada je dala suglasnost za manji iznos pa je Gradsko vijeće dalo suglasnost da se proračunska sredstva iskoriste za nedostajući dio sredstva za dovršenje bazena. Ta se sredstva zbog loše gospodarske situacije nisu mogla vratiti u odgovarajućem roku, ali je KD i bez toga imalo dovoljno sredstva za svoje projekte. 10 mil kuna je vraćeno tijekom 2013. preuzimanjem kreditnih obaveza tog društva, a ostatak će na isti način biti riješen kroz slijedeću godinu.

Nikolina Milčić (Hrvatski laburisti – stranka rada) pitala je planira li Grad Rijeka pronaći lokaciju za izgradnju kompostane kako to naređuju direktive EU.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako zna da se primjerice u 380 gradova u Njemačkoj bio otpad kompostira. Grad Rijeka ne planira izgradnju kompostana jer će se bio otpad zbrinjavati kroz sustav MBO jer je tako dogovorila HDZ-ova Vlada sa EU prilikom potpisa ugovora. Grad Rijeka i da hoće na 44 km2 površine ne može planirati takve kompostane jer one zbog smrada koji proizvode moraju biti jako daleko od naseljenih mjesta. Grad Rijeka motivirat će i poticati nabavku opreme za obiteljske male kompostane.

Ljubica Dujmović Kosovac (Hrvatski laburisti) je pitala da s obzirom na to da su u opticaju informacije o gradnji spalionice upitala da li se radila studija koliko bi iz takvog spaljivanja otpada moglo proizaći čestica koje bi mogle utjecati na zdravlje i da li je izrađena studija o tome.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako spalionica nije nikakva alternativa i njena gradnja nije nikada planirana. Ne zato što to nismo htjeli već zato što je Hrvatska prije 5-6 godina ugovorom sa EU definirala upravo ovu tehnologiju koja se sada implementira. Jedina spalionica koja je tako predviđena ć se graditi u Zagrebu. Studija nije rađena jer nije bilo ni predviđeno da se gradi. Inače u Beču i Padovi postoje takve spalionice u gradu je se koriste i za spaljivanje i proizvodnju el. energije.

Predrag Miletić (Lista za Ri) je postavio pitanje vezano uz zaštitu mora i okoliša. Pitao je da li se podzemne vode s Marišćine usmjeravaju prema izvorima na Kantridi. Interesira ga da li se ispitivala kvaliteta mora na plaži Ploče i kraj Stadiona Kantrida nakon nedavnih poplava.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako se prva mjerenja kakvoće vode provode od 15. svibnja nadalje i vezana su uz sezonu kupanja. Ako vijećnik Miletić smatra da je Marišćina problem koji ima utjecaj na podzemne vode, Obersnel je kazao kako je točno je da je sliv usmjeren prema dva izvorišta na Kantridi. No na Marišćini postoji zatvoreni sustav obrade voda koje se prebacuju u posebni rezervoar iz kojeg se prevoze na Centralni pročiščivać. Na području općine Viškovo ima 15,000 stambenih objekata koje imaju septičke jame. Prema evidenciji svega 100 -300 domaćinstava redovito prazni septičke jame. Trebali bi se zapitati koliko takvim neodgovornim ponašanjem utječemo na kvalitetu mora.

Vuk Prica (SDP) je postavio pitanje vezano uz stanje u KBC Rijeka koji je posljednjih dana stalno u medijima. Premda Grad nije osnivač bolničkog centra Prica je pitao kolika su ulaganja Grada Rijeke posljednjih godina u riječki KBC.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je nekoliko puta o tome govorio, ali se iz nekih razloga to ne prenosi u medijima. Iako Grad nije osnivač niti kroz prireze i poreze ne prikuplja sredstva, u proteklih 9 godina za nabavu opreme za potrebe KBC-a izdvojeno je 10 milijuna kuna. Grad Rijeka osiguravao je stanove za stručnjake koji su potrebni KBC-u, a za realizaciju izgradnje nove bolnice do sada je indirektno ili direktno uloženo 45,5 mil kuna za zemljište, bilo da je riječ o ustupanju gradskog zemljišta ili otkup zemljišta od privatnika, odricanju od naplate komunalnog doprinosa. Također će se i prometna i druga infrastruktura graditi iz poreznog dijela prihoda proračuna, a i nova energana vrijedna 70 mil kuna bit će u funkciji KBC-a i Sveučilišta.

Danijel Paliska (Hrvatski laburisti – stranka rada) je pitao da li se razmišlja o postavljanju većeg broja zvučnih semafora u gradu Rijeci za veću sigurnost slijepih i slabovidnih osoba kako bi se oni sigurnije kretali.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je u centru grada na semaforima postavljena takva oprema i kako je svjestan da je to premalo. U planu je povećanje broja semafora s takvim uređajima i ugradnja taktilne trake kako bi se slijepim i slabovidnim osobama omogućilo sigurnije kretanje. I kraj OŠ Pećine koju pohađaju slijepa i slabovidna djeca će se postaviti takav semafor.

Teo Božanić (HDZ) je kazao kako bi Grad kao jedan od osnivača tvrtke Eko plus trebao znati da su papir i plastika sirovine, te postavio pitanje ako se to odvoji što će onda Marišćina proizvoditi u MBO.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je strategiju razvoja odvajanja otpada donijela HDZ-ova Vlada, a dogovore je sa EU vodila ondašnja ministrica Marina Matulović Dropulić pa je Božaniću predložio da pita članove bivše Vlade, oni će sigurno detaljno odgovoriti što su pregovarali sa EU kada se odabirala upravo ovakva tehnologija. Obersnel je ponovio da oni nisu tada odabrali tu tehnologiju, on ne bi sada morao odgovarati na ovakva pitanja.

Petra Karanikić (SDP) postavila je pitanje vezano uz korištenje sredstava EU, odnosno u kojoj mjeri i na koji način Grad Rijeka koristi sredstva iz tih fondova

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je najveći EU projekt upravo izgradnja CZGO Marišćina za koji je EK odobrila oko 23 mil eura. Inae, Grad Rijeka do sada sudjelovao u brojnim natječajima. U ovom trenutku u fazi realizacije su 1,4 mil kuna eura vrijedni projekti, od kojih se oko 900.000 eura odnosi na sredstva EU. Grad Rijeka je među vodećim gradovima kada su u pitanju projekti EU. Upravo su u tijeku 4 projekta vezana za poticanje razvoja poduzetništva, a Grad Rijeka je također jedan od boljih u korištenju sredstva prekogranične suradnje. Nedavno je poslana dokumentacija za strukturne fondove za radnu zonu Bodulovo gdje bi se preselili svi naši inkubatori. Do 6 mjeseca bit će gotovi materijali za natječaj za izgradnju kanalizacijskog sustava cijele aglomeracije i izgradnju novog Centralnog pročišćivaća. Radi se i na prijavi projekta revitalizacije Benčića i projekta prometne regulacije kroz centar grada što uključuje gradnju kompleksa Žabice. Do kraja godine će ti natječaji biti otvoreni i bit će izrađena sva dokumentacija, kazao je gradonačelnik.

Ivan Bogdanić (HDZ) je dobio pisane odgovore na dva pitanja vezana uz DV Pehlin i pristupnu cestu do vrtića. Čuo je da će ovog proljeća KD VIK raditi natječaj za izgradnju kanalizacije upravo na tom području gdje će ići cesta pa je pitao može li se uskladiti dinamika gradnje ceste i kanalizacije da se dva puta ne bi kopala ista cesta. Drugo pitanje odnosilo se na gradnju nogometnog kampa NK Rijeka na Rujevici. Bogdanić je tražio da mu se pojasni na kojem terenu i u čijem je vlasništvu taj teren te koliko će to koštati. Prema njegovim riječima taj teren je u vlasništvu ljudi koji ga nisu niti kupili ni naslijedili. Bogdanić je pitao je li moguće da se privremeno, do izgradnje priključaka produži besplatno pražnjenje septičkih jama, a ako ne ide drugačije da se taj trošak podmiri iz sredstva komunalnih prioriteta MO.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako što se tiče ceste prema vrtiću razumije njegovu zabrinutost. No ta se cesta ne može riješiti bez regulacije cjelokupnog prometa tog područja. Riječ je o investiciji koja je trenutno u fazi projektiranja i čija će izgradnja koštati puno novaca. Postojeća cesta nije idealna ali će za sada zadovoljiti potrebe vrtića i okolnog stanovništva. Gradonačelnik je kazao kako ne bi povezivao izgradnju kanalizacije i gradnju ceste. Kanalizacija će se postavljati tako da ne smeta kasnijoj izgradnji ceste za koju će tek trebati osigurati sredstva.
Što se tiče zemljišta za kamp, od predviđenih 60,000 m pola je privatno vlasništvo a pola gradsko. Ako se sa vlasnicima postigne dogovor o prihvatljivoj cijeni radit će se na svih 60,000 m, a ako ne onda samo na gradskoj imovini. Što se tiče rješavanja spora oko vlasništva Grad je svih sudova po nadležnosti tražio povrat tog zemljišta, sve do ustavnog suda, koji se na koncu proglasio nenadležnim. Iskorišteni su svi pravni instrumenti i za Grad je taj proces završen. A tome kako su sadašnji vlasnici stekli tu imovinu neka istražuje onaj tko treba istražiti. Što se tiče besplatnog pražnjenja septičkih jama, ono po direktivama EU nije moguće, no ako MO može to dogovoriti drugačije, gradonačelnik je rekao kako on nema ništa protiv.

Ivan Ivaniš (SDP) je pitao što je s najavom izgradnje novih prometnih rješenja, o kojim se dijelovima grada radi i kada bi ti projekti trebali biti dovršeni.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je postignut dogovor sa Hrvatskim cestama za financiranje realizacije čvora Orehovica, za što je kroz plan građenja HC osigurano 40 mil kuna, i to za izgradnju normalnog ulaza i izlaza. Do kraja godine bi trebala krenuti prva faza kako bi se taj čvor uključio u mrežu gradskih prometnica. Izlaz iz pravca Zagreba će se pomjeriti sjevernije, a također je u planu izgradnja nadvožnjaka u funkciji povezivanja zone Svilna i Orehovie u prometnu mrežu. Osigurana su i sredstva za cestu D403, do kraja godine krenut će prvi radovi na jednoj od dionica te ceste za što je osigurano 200 mil kuna. Osim rotora na Pećinama, gradit će se rotor Pavlovac, Martinkovac, raskršće Osječka i Tizianova. Jedino je upitan početak izgradnje kružnog toka na Martinkovcu zbog imovinsko pravne problematike. Novim asfaltom bit će presvučene ulice: Fiumara, Adamićeva, Strossmayerova i Riva do kolodvora, kao i svi mostovi preko Rječine.