Tajana Masovčić (IDS), postavila je pitanje vezano uz organizaciju produženog boravka u OŠ Zamet u narednoj školskoj godini. Ta je škola do izbijanja pandemije korona virusa redovno organizirala program produženog boravka za učenike od 1 do 4 razreda. Sukladno odlukama Stožera o mjerama zaštite i prevencije program je privremeno bio obustavljen za učenike 3 i 4 razreda. Rečeno je da Škola nije bila u mogućnosti organizirati produženi boravak za te učenike zbog nedostatka učitelja. Kreću upisi djece u školu za narednu školsku godinu. Svi roditelji učenika kojima je bio organiziran produženi boravak iznimno su zainteresirani za nastavak tog programa u 3 i 4. razredu. Postoji li mogućnost da se u OŠ Zamet osigura produženi boravak u narednoj školskoj godini u budućem 3 i razredu OŠ Zamet.

Zamjenica gradonačelnika Sanda Krpan je kazala kako je produženi boravak odgovor na suvremeni način života. Riječ je o programu koji Grad Rijeka provodi više od 25 godina, a za koji je u proračunu za 2022 g., osigurano 8.2 milijuna kuna, za plaće i materijalne troškove. Broj skupina se dugo vremena nije mijenjao i obuhvaća 82 skupine, od čega 80 u gradskim osnovnima školama i dvije skupine u OŠ drugih osnivača. Do izbijanja pandemije tim je programom bilo obuhvaćeno oko 2.000 učenika. Zbog obveze provođenja preventivnih i zaštitnih mjera, a sukladno odredbama i preporukama Stožera civilne zaštite, taj je broj smanjen na 1600. Upravo zbog provođenja mjera odlučeno je da programom prvenstveno budu obuhvaćeni učenici prvih i drugih razreda. OŠ Zamet ima 4 skupine produženog boravka. Na žalost, taj je broj smanjen radi obveze pridržavanja epidemioloških mjera. Vidjet ćemo koliko je zainteresiranih roditelja prvašića, kojima treba dati prednost. Svjesni smo da trebamo učiniti sve da obuhvat djece bude što veći. S druge strane moramo voditi računa o proračunu i onome što je zadano financijskim planom. Smatram da sva djeca trebaju imati jednaku dostupnost svih programa i jednake uvjete. Isto tako smatram da bi svi učitelji koji rade u produženom boravku trebali biti na plaći Ministarstva, budući da je cijena koji roditelji plaćaju različita od grada do grada. Jedino tako možemo imati iste uvjete u svim jedinicama lokalne samouprave. Za to nam treba podrška svih političkih opcija, jer kada bi se taj novac skinuo sa tereta jedinica lokalne samouprave, Grad Rijeka bi ga mogao iskoristiti za podizanje standarada školstva, kazala je Krpan.

Maša Magzan (Nezavisni) postavila je pitanje vezano uz reakciju Grada Rijeke na Prijedlog izmjena zakona o predškolskom obrazovanju. Protiv tog prijedloga su se već očitovali brojni roditelji, sindikati, udruge jer on između ostalog predviđa ukidanje državnog pedagoškog standarda. To se radi samo radi toga da bi se smanjile brojke. Znači da će prostori za djecu biti bez regulacije, koliko je velik prostor, kakve su sigurnosne odredbe, koliki je broj djece dozvoljen. Problemi koji će se izroditi iz ovih zakonskih odredbi će se odraziti na sve škole. Zanima ju kako i kada je Grad Rijeka reagirao na Javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna ovog zakona i na koji način Grad Rijeka planira rješavati ukidanje državnog pedagoškog standarda.

Zamjenica gradonačelnika Sanda Krpan je kazala kako će odgovor dati u pisanom obliku. Grad Rijeka se pridržava državnog predškolskog standarda što su nedavno prilikom razgovora o problematici plaća istaknuli i predstavnici državnog sindikata. Što se toga tiče, moramo biti fleksibilni i vjerovati da tamo negdje u Zagrebu nisu neki zli ljudi koji će raditi protiv dobrobiti djece. Vjerujem da Sabor neće donijeti zakon koji će djecu dozvoliti da se djecu stavlja u neadekvatne prostorije. Važno je preuzeti odgovornost za djecu. Ono što nas brine je prijedlog da u vrtićima mogu raditi i osobe koje su završile Razrednu nastavu. Smatramo kako to ne može biti bez dodatne edukacije tih osoba. U dječjim je vrtićima svugdje u Hrvatskoj prisutan manjak odgajatelja. Potrebno je zaposliti više odgajatelja, ali smatramo da to ne mogu biti učitelji razredne nastave. Sada već možemo najaviti da ćemo za iduću pedagošku godinu zahvaljujući susretljivosti rektorice, na području Kampusa otvoriti vrtić, a u vrtiću Baredice osigurati dodatni prostor. Problem odgajatelja i pronalaženje prostora za obuhvat sve djece smatramo jako važnim, ali nam tu treba i potpora svih u Vijeću. Sad je u tijeku elektronički upis pa ćemo vidjeti kakav je interes za vrtićima

Vijećnica Magzan je replicirala kako je njeno pitanje bilo vezano uz reakciju Grada. Provjeravala je na stranicama Javnog savjetovanja, ali nije uspjela nigdje naći reakciju Grada Rijeke pa je zanima kako je Grad reagirao na prijedlog koji je na Savjetovanju. Traži pisani odgovor o tome što se poduzelo i što se namjerava poduzeti kako bi se problemi vezani uz Zakon o predškolskom obrazovanju rješavali.

Iva Rinčić (Nezavisni) je kazala kako je na prošloj sjednici postavila pitanje o posebnim novčanim nagradama za 2022.godinu koje su isplaćene djelatnicima gradske uprave. Gradonačelnik je odgovorio samo za period od početka mandata. Dobila je i odgovor da je objava tih podataka moguća povreda osobnih podataka i da je Grad uputio upit Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Time je formalno ispunjena obaveza da se odgovor da u roku od osam dana, a da pri tom nije odgovoreno na pitanje po kojim kriterijima i kojim djelatnicima gradske uprave je isplaćena takva naknada. Prije nekoliko dana javno su objavljeni podaci o plaćama vatrogasaca pa ne vidi problem da se objave i ti podaci. Zanima ju koji je konkretno rok za davanje odgovora na to pitanje.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je vijećnica Rinčić u svom pitanju tražila odgovor oko nagrada djelatnicima Gradske uprave. Jasno je odgovorio da je u njegovom mandatu, od početka mandata isplaćena samo jedna nagrada – djelatniku Zavoda za informatičku djelatnost za zalaganje pri izradi propusnica u doba Lock downa. Potvrda bilo puno, bilo je potrebno izdati puno propusnica za kretanje između jedinica lokalne samouprave. Što se naknadnog pitanja tiče, kako se radi o podacima uputili smo dopis agenciji da nam da pojašnjenje. Oni su se očitovali ovaj tjedan. Svi podaci o nagradama koje su isplaćene djelatnicima gradske uprave će uskoro biti objavljeni. Takvih je bilo čini mi se osam. Detaljnije će biti izneseno u pisanom odgovoru, prema tome nema ništa spektakularno u tim isplatama jer su one zaslužene.
Vijećnica Rinčić je replicirala kako, s obzirom na mišljenje Povjerenika da kada se radi o javnim sredstvima ime i prezime se ne smatra tajnom, e bi trebalo biti problema s davanjem odgovora. Mi smo tražili kriterije i iznose a ne imena, rekla je Rinčić.

Davor Štimac (Nezavisni) je kazao kako je gradonačelnik Filipović, sukladno Zakonu do 21. srpnja 2021. bio predsjednik Turističke zajednice i Turističkog vijeća. Prema onom što smo vidjeli u Službenim novinama PGŽ, na to je mjesto umjesto gradonačelnika imenovan predstavnik KD Autotrolej, a riječ je o gospodinu Vojku Obersnelu. To da je predsjednik Vojko Obersnel ga je iznenadilo, pa ga zanima zbog čega Filipović, kao gradonačelnik prepustio tu funkciju predstavniku KD Autotrolej.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je točno da je po odluci Turističkog vijeća gospodin Vojko Obersnel izabran za predsjednika Vijeća. Što se mene tiče, uz brojne obveze koje obavljam smatram da je još i ta previše. Turizam je, kada je o Rijeci riječ nešto u čemu je gospodin Vojko Obersnel ostavio dubok trag. Rijeka je u proteklih deset godina ostvarivala velike turističke rezultate. Njegova zasluga je u tome velika. Od mapiranja Rijeke visoko na turističku kartu Hrvatske. Definitivno Grad Rijeka je uz nove turističke investicije poput 105 milijuna eura vrijednog hotela Hilton stavljen u sam vrh po kvaliteti pruženih usluga. Prijedlog Autotroleja je opravdan, jer gospodin Vojko Obersnel dobro poznaje problematiku, a tu je dužnost obavljao 21 godinu, koliko je bio na dužnosti gradonačelnika, kazao je Filipović.
Vijećnik Štimac je replicirao kako mu gradonačelnik Filipović nije odgovorio na pitanje. Prema zakonu, da bi bio predstavnik Vojko Obersnel bi trebao biti zaposlen u Autotroleju. Zanima ga po kojoj osnovi je g. Obersnel na tom mjestu. Traži pisani odgovor.

Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako je u kolovozu i rujnu prošle godine postavila pitanje vezano uz problem parkiranja u krugu KBC Rijeka, između ostalog postavila pitanje mogućnosti ukidanja naplate parkiranja za onkološke pacijente. Gradonačelnik je odgovorio da su u tijeku pregovori KBC-a i nadležnog komunalnog društva, da se rade analize i da će o tome pravovremeno izvijestiti javnost. Zanima ju koje su analize učinjene i koliko su daleko pregovori stigli vezano uz parkiranje u krugu KBC-a.

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski je kazao kako je još od 1985 g. kada je zaposlen u KBC-u upoznat s problemom parkiranja u krugu KBC. Rijeka. Problem je vrlo složen jer obuhvaća pitanje protoka prometa kroz KBC, ponajprije kola hitne pomoći i drugih hitnih službi. Negdje 2014.g. ili 2015. se počelo s naplatom. Početkom pandemije, kako bi se uveo red, donesena je zajednička odluka o povećanju cijene pakiranja. Procjena je bila da će se interes smanjiti, i to je bila kriva procjena. Smatra da parkiranje u krugu KBC-a ne bi trebalo biti najskuplje u gradu, bez da se donesu adekvatne odluke koje će regulirati parkiranje. Imao je desetak sastanaka na tu temu i koje god se rješenje predložilo, odmah je istaknuto kako će to napraviti još veće probleme, kako u vezi cijene tako i protoka vozila. Bitno je odrediti tko sve tu parkira, da li samo građani Rijeke, ili i stanovnici Istarske i Primorsko-goranske županije. Dogovor oko cijene parkiranja je bio skoro postignut s predstavnicima KBC-a, ali je zaključeno kako je prije svega nužno povećanje broja parkirnih mjesta te da je taj proces već započeo izgradnjom novih bolničkih kapaciteta na Sušaku. Preseljenjem Dječje bolnice s Kantride će se riješiti problem parkiranja u krugu te bolnice. Ostat će problem KBC Rijeka. No i taj će se problem riješiti u naredne tri godine. Postoji šansa da se to riješi i prije jer sad već radimo pripremu za nova parkirna mjesta za zaposlenike i za pacijente. Što se tiče uvođenja različitosti plaćanja po pojedinim vrstama bolesnika. Od strane psihologa, psihijatra i stručnjaka iz domene javnog zdravstv savjetovano je da se ne rade razlike u skupinama bolesnika. Za uvođenje takve vrste plaćanja parkiranja je potrebna i dozvola sindikata. Ne možemo narediti medicinskim sestrama da uz posao koji rade još i reguliraju parkirne karte. Do kraja ljeta će iznijeti rezultate.

Vijećnica Mičić Badurina je replicirala vezano za razlike između pacijenata. Po njoj za nekoga može biti upitno da u krugu bolnice parkiraju zaposlenici jer je taj prostor prvenstveno namijenjen pacijentima. S druge strane nije isto ako netko dolazi izvaditi krvi ili pregledati madež, jer za to ne treba puno vremena i vrlo je teško to usporediti sa onkološkim pacijentima koji tamo borave satima tjednima. Smatra da bi se trebalo malo više potruditi da se to riješi.

Vedran Vivoda (AM) je kazao kako su vijećnici Kukuljan, u prethodnom i Račić u sadašnjem sazivu Vijeća postavljali pitanje na problematiku zidova koji prijete urušenjem. Prikazao je na ekranu fotografije dva slučaja od desetak. Nakon što je primijećeno da prijeti mogućnost urušenja, stručne osobe iz Odjela za komunalni sustav su 2017.g. u ulici Milana Rustenbega izašle na teren i ustanovile da postoji opasnost da se zid sruši. Stavila se zaštitna ograda i trake da se tuda ne prolazi i dan je nalog za podupiranje zida. Rečeno je da to zemljište nije u vlasništvu Grada i to je prijavljeno građevinskoj inspekciji. Zatim se tri godine utvrđivalo tko je vlasnik, da bi se 2020.g. utvrdilo da je riječ o Državi. Grad se obratio državi, koja je odredila da se taj zid izuzme iz vlasništva države i preda Gradu u vlasništvo. Grad s druge strane smatra da bi prvo trebalo zid popraviti i ne želi ga preuzeti prije toga. U slučaju drugog zida, riječ je o privatnom vlasništvu. Zanima ga mora li netko poginuti da bi se slučaj riješio.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su ova dva slučaja dokaz koliko je nefunkcionalna naša država. Prvi zid o kojem govori vijećnik Vivoda je definitivno u vlasništvu države. Mi ne tražimo ništa posebno osim da država brine o svome vlasništvu. To što netko u Ministarstvu to ne želi učiniti nije naš problem već je problem ministarstva. Što se tiče drugog primjera, riječ je o zidu koji je privatno vlasništvo, a privatno je vlasništvo zaštićeno Ustavom, i svatko je dužan brinuti o svome vlasništvu. Jasno je o čijem se vlasništvu radi, pozvali smo odgovorne da učine potrebnu sanaciju. Izrazio je nadu se da se neće ništa dogoditi strašno s tim zidovima, a Gradu ne preostaje ništa dugo nego da se drži zakona. Obveza sanacije je teret onoga tko je vlasnik, a u ovom slučaju su to država i privatni vlasnik.
Vijećnik Vivoda je odgovorio kako tamo zaštitne ograde više nema i trenutno je ta lokacija ugroza za život. Zanima ga zašto 2017. Građevinska inspekcija nije donijela nalog da Grad Rijeka izvrši sanaciju. Čudi ga da Građevinska inspekcija nije dala nalog da to Grad napravi i potom uruči račun vlasniku, jer je to mogla. Zanima ga postoji li kako se govori okolo, sprega gradskih vlasti i pročelnika određenih inspekcija, da se ništa ne poduzima. Nada se da neće čekati da se to riješi još 5 godina.

Iva Davorija (Možemo!) govorila je o tome kako je raspisan natječaj za nasipavanje obale ispred Metropolisa. To je projekt sukladan važećem GUP-u. Tim nasipavanjem stvaraju se preduvjeti da Metropolis bude izuzet od lučkog područja. Zanima ju koji su točno koraci poduzeti da se Grad dobro na vrijeme pripremi na preuzimanje Metropolisa i kakav bi sadržaj u tim objektima trebao biti.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je trenutno stanje takvo da svu sva četiri skladišta na lučkom području i njima upravlja Lučka uprava Rijeka. U planu je da Zagrebačka obala zaživi 2024. ili 2025. godine, ovisno o tome kada će koncesionar nabaviti dizalice i opremiti terminal. Cesta D403 bi trebala biti u funkciji u lipnju 2023.godine, kao spoj Baračeve i Zagrebačke obale s čvorom Škurinje. Radi se i pripremna dokumentacija za uređenje čvora Škurinje, a paralelno se radi na pripremi dokumentacije za spajanje Zagrebačke obale sa Žabicom. Dio koncesije Maerska i NA Logic obuhvaća i jedan dio Metropolisa gdje bi trebali biti smješteni njihovi uredi i poslovni prostori. Obišao je prostore Metropolisa. Riječ je o zgradama koje imaju izuzetno veliku nosivost preko 3.5 t po m2. Intencija je da Grad Rijeka stekne u vlasništvo prostore Metropolisa. Njihova namjena može biti višestruka, ali je u svakom slučaju riječ o objektima koji iziskuju određena ulaganja u komunalnu opremu i instalacije. Riječ je također o objektima koji imaju značajnu povijesnu i industrijsku vrijednost. Promišljanja su da budu namijenjena za stanovanje i druge javne namjene. Koja god namjena bude bila, to će sigurno biti fazno stavljanje u funkciju. Prostor Metropolisa dugačak je gotovo kilometar, širok oko 100 metara, dakle gotovo kao cijelo Korzo. Predložio je vijećnicima koji to žele da organizirano odu u obilazak. Maersk i NA Logic raspisali su i natječaje za zapošljavanje i namjeravaju zaposliti oko 100 ljudi. Preduvjet stavljanja tog područja u funkciju je i izrada dvotračne pruge kroz Rijeku, što će definirati i javni gradski prijevoz jer postoji opcija da se tamo napravi i stanica za putnike.

Vijećnica Davorija je replicirala kako je potrebno ozbiljno osmisliti namjenu prostora i pronaći sredstva. Smatra da stambena namjena nije dobra jer se i građani već žale na buku koja se stvara na kontejnerskom terminalu Brajdica.

Nebojša Zelič (Možemo!) je govorio o uređenju STEM parka na Klobučarićevu trgu, projektu koji je vrijedan 906.000 kuna. Zanima ga hoće li taj projekt biti realiziran kako je predviđeno projektom do kraja lipnja, i ako neće koji su problemi.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je odgovorila da je, ako je riječ o uređenju STEM parka na Klobučarićevu trgu odgovor „Da“.

Željko Jovanović (SDP) je kazao kako su uspješno privedeni razgovori s vatrogascima i postignut dogovor o plaćama. Zanima ga što je dogovoreno i potpisano i što zapravo donosi novi Pravilnik o radnim mjestima koji će se propisati u skladu s novim Zakonom o vatrogastvu.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je dogovor postignut i jutros potpisan Kolektivni ugovor sa sindikatom, nakon višestrukih rundi pregovora došlo se do zajedničkog rješenja. Kao i kod svakih pregovora obje strane su na neki način nezadovoljne. Ovo je kompromisno rješenje koje će zahtijevati rebalans proračuna jer ta sredstva nisu predviđena proračunom. Žao mu je da je do štrajka došlo, ali smatra da aktivnost sindikata bila legitimna. Prijedlog je bio razuman i na kraju je prihvaćen. Što se famoznog pravilnika tiče, Hrvatska vatrogasna zajednica njime nastoji nametnuti obveze svim jedinicama lokalne samouprave. Riječ je o tome da su plaće i materijalna prava vatrogasaca u potpunosti obveze Grada, a da pri tome netko drugi propisuje koeficijente i osnovicu plaća. Nema ništa protiv povećanja plaća, jer je riječ o odgovornom poslu koji nije stao niti za vrijeme štrajka, a vatrogasci radeći taj posao ponekad i nose glavu u torbi. S druge strane on kao gradonačelnik mora biti odgovoran prema ostalim proračunskim korisnicima. Sporazum koji je potpisan vrijedi do donošenja tog Pravilnika. On je na sastanku udruge gradova, kao potpredsjednik Udruge gradova inicirao raspravu na tu temu. Zatražen je sastanak s Vladom, predstavnicima nadležnog Ministarstva i Hrvatske vatrogasne zajednice. Nemoguće je da netko kreira radna i materijalna prava, a da pri tome ne osigurava sredstva za to. Smatra da onaj tko donosi pravilnik i nameće obveze mora za to i naći sredstva.

Duško Milovanović (SDP) je postavio pitanje vezano za novi kvart kulture. U medijima je prenesena informacija da je Dječja kuća proslavila svoj prvi rođendan. Zanima ga je li Grad Rijeka zadovoljan postignutim u Dječjoj kući i programima koji su tamo provedeni i je li to što se događalo proteklih godinu dana opravdalo ulaganja u nju, kao i u ostale objekte koji će uskoro biti gotovi.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je prije neki dan proslavljen prvi rođendan Dječje kuće koja je u cijelosti uređena za naše najmanje sugrađane. Art kvart poprima svoj konačni izgled Muzej grada Rijeke je izgrađen i otvoren. Dječja kuća kao jedan od najvrjednijih objekata također. U njoj djeluju Art kino, Gradsko kazalište lutaka i Gradska knjižnica, u kojoj je u godinu dana usprkos pandemijskim mjerama posuđeno preko 37.000 knjiga, u dvorani odigrano 215 predstava, a iznajmljen je i ugostiteljski prostor u prizemlju. Dolaskom ljepšeg vremena očekujemo još intenzivnije korištenje. Pokrenuta je Javna nabava za uređenje ostatka prostora oko Knjižnice gdje se radovi približavaju kraj. Problemi su se javili uz cijene čelika i materijala pa su izvođači u problemu zbog razlike ugovorene cijene materijala i trenutne cijene na tržištu. Osobno je nazočio gašenju prve svjećice na rođendanskoj torti i zadovoljan je postignutim

Nadja Poropat (SDP) pitala je što Grad Rijeka čini za izbjeglice iz ratom zahvaćene Ukrajine.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je definitivno rat u Ukrajini izazvao humanitarnu katastrofu. Sada je već riječ o preko 4 milijuna izbjeglica, cijela Europa je reagirala, a niti Rijeka nije iznimka. Trenutno se u Rijeci nalazi preko 200 građana Ukrajine, o kojima se vodi briga u koordinaciji sa Stožerima civilne zaštite RH i PGŽ, sukladno Europskim direktivama Europske komisije. Sjećanja na izbjeglički prognanički val iz Domovinskog rata još su svježa. Izbjeglicama iz Ukrajine osigurali smo ono što smo mogli. Uključili smo ih u naš socijalni program i ponudili djeci integraciju u obrazovni sustav. Desetak učenika upisano je u riječke osnove škole, a jedno dijete je u jasličkom programu. Država je donijela odluku i o najmu stanova, pa se Grad uključio i u taj poziv. Omogućen je besplatni prijevoz javnim gradskim prijevozom svima koji dokažu status izbjeglica, što treba potvrditi MUP. Činimo sve što je moguće. Naznake su na žalost da sukobi ne jenjavaju i da će se izbjeglički val povećati. Izrazio je nadu se da će znati odgovoriti izazovima koji su pred nama posebice uoči nadolazeće turističke sezone.

Danijela Bradamante (SDP) je postavila pitanje uz nedavno dobivenu titulu Europskog grada sporta- zanima ju što se može očekivati u sportskim aktivnostima i na koji način ćemo najbolje predstaviti Rijeku.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je odgovorila kako je prije nekoliko dana Rijeka u Torinu dobila titulu Europskog grada sporta. Tu smo titulu osvojili u kategoriji gradova između 25.000 i 500.000 stanovnika. Uz Rijeku, tu titulu ruku ove godine nosi Međimurska županija. Jasno nam je da bez sportašica i sportaša, bez Riječkog sportskog saveza, Rijeka ne bi dobila to priznanje. To nije priznanje za ono što ćemo učiniti već je to priznanje za ono što smo do sada postigli, politiku Grada kada je riječ o sportu, rad sportaša i svih naših sportskih klubova. 2022. g. održat će se brojna sportska događanja, nadamo se da će pandemija popustiti. Prije nekoliko dana održano je finale kupa u košarci Krešimir Ćosić, tu je turnir Kvarnerska Rivijera, regata Fiumanka, manifestacija Homo si teć, nogometni turnir NK Orijent i brojna druga događanja. Krpan je pozvala sve Riječane i Riječanke da poprate događanja i pokažu sportski duh.

Kristijan Čarapić (SDP) je postavio pitanje vezano uz Dukićevu ulicu. Zanima ga u kojem smjeru ide realizacija i da li su riješeni svi imovinsko -pravni odnosi, odnosno hoće li Dukićeva ulica biti gotova do otvorenja nove zgrade bolnice za djecu i majke.

Zamjenik Goran Palčevski je odgovorio kako je projekt izgradnje bolnice podijeljen u dva dijela: imovinsko pravni problemi i izgradnja Dukićeve ulice. Čekaju se samo dva potpisa iz dva Ministarstva uvjeren je da će sve biti gotovo na vrijeme. Po lokacijskoj dozvoli predviđene su dvije faze. I. faza od Kampusa prema ulici Tome Strižića, a II. faza izgradnja rotora. Problem je nastao time što se kroz idućih godinu dana treba Dukićevom provući toplovod, ali i vodovod i kanalizacija u sklopu velikog europskog projekta. Da se ne bi dogodila trostruka prekopavanja, održani su brojni sastanci i koordinacije. Zahvalio je pročelnicima gradskih Odjela koji su bili u to uključeni na suradnji jer je dogovor postignu na zadovoljavajući način. Sve je u konačnici usklađeno i ide po planu. U sedmom mjesecu će se provući toplovod, nakon toga idu radovi na vodovodu i kanalizaciji i nakon toga asfaltiranje. Što se tiče komunalne infrastrukture i imovinsko pravnih odnosa sve će biti gotovo do otvorenja bolnice.

Petar Petrinić (SDP) je govorio o nedavnom posjetu gradonačelnika Osijeka Rijeci. Riječ je o gradu u kojem je Hrvatsko narodno kazalište u suvlasništvu sa županijom. Iz medija je jasno da primorsko-goranska županija ne pokazuje interes za suvlasništvo u HNK Ivana pl. Zajca zanima ga koliki je omjer financiranja sa strane Grada, PGŽ i države. Koliko dio sufinanciranja Grada Rijeke iz proračuna otpada na Kazalište.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je pitanje financiranja HNK Ivana pl. Zajca tema koja je uzburkala kulturnu scenu Rijeci i drago mu je da je tako i da je posjet gradonačelnika Osijeka izazvao interes za tu temu. Zakon o kazalištima je propisao da se HNK Zagreb financira iz državnog proračuna, osječko i Grada i županije, a splitsko i riječko samo iz proračuna grada. To je pitanje razmatrano na zadnjoj premijeri opere koja je rađena u koprodukciji sa HNK Osijek, kada je održan i sastanak intendanata svih kazališta. Stopa sufinanciranja u 2021. g. od strane PGŽ iznosi 300.000, Ministarstvo kulture i medija 3 milijuna, kuna, a Grad 42 milijuna kuna. Sveukupno proračun Kazališta iznosi 50 milijuna kuna. Odjel za kulturu u proračunu ima 160 milijuna kuna, dakle 32% proračuna za kulturu ide za Kazalište. Inicijativa proizašla iz tog razgovara je da se pokuša naći zajednički jezik i porazgovara o problemu financiranja, koji se trebao rasporediti ravnomjerno na Grad, Županiju i Ministarstvo. Kazalište je gradsko, ali u njega idu i stanovnici županije. Dalek je put do mogućeg ulaska drugih suosnivača u vlasništvo. Drago mu je da su neke od političkih stranaka u Gradskom vijeću također artikulirale tu ideju. Nemamo dovoljno ruku u Saboru da to promijenimo, ali zajedničkom raspravom u Vijeću i Skupštini županije te Saboru možemo doći do nekog zadovoljavajućeg rješenja koje će rasteretiti proračun.

Danijel Imgrund (HDZ) se također osvrnuo na već rečeno pitanje o mogućnosti ulaska Primorsko-goranske županije u suvlasništvo Kazališta te kazao da ga zanima je li gradonačelnikova inicijativa prema županu Zlatku Komadini bila službena i postoji li mogućnost da zaživi taj model financiranja i PGŽ uđe u suvlasništvo HNK Ivana pl. Zajca.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se radilo o neformalnom kontaktu na tu temu sa županom, s kojim se sastaje često. Vrata Županije su otvorenija nego su bila u ranijem razdoblju. Župan je javno otklonio tu mogućnost, za sada. Zahvalio se Županiji na dosadašnjem sufinanciranju, ali smatra da je ono nerazmjerno. Treba naći model na razini ministarstva kulture, gdje vjeruje da postoji interes za nešto takvo. Nije lako napraviti promjene jer je sve propisano Zakonom o kazalištima. Kada bi postojao interes za ulaskom Županije u vlasništvo trebalo bi mijenjati zakonsku osnovu.

Petra Mandić (Most) je kazala kako je prije tjedan dana pročitala u novinama da je Autotrolej raspisao natječaj za deset kontrolora, uz mogućnost osposobljavanja za vozača. Time bi osobe koje se jave na natječaj zasnovale radni odnos na radnom mjestu Kontrolor 2, a nakon završenog programa osposobljavanja bili bi zaposleni kao vozači. Zanima ju hoće li tih deset radnika obavljati posao kontrolora ili će fiktivno obavljat taj posao, za što će se nepotrebno izdvojiti 924.000 kuna iz proračuna Autotroleja, da bi ti djelatnici imali godinu dana iskustva.

Direktor Autotroleja, Kontuš je odgovorio da bi to što je rečeno bilo smiješno da nije tragično. Konsterniran sam činjenicom da vi tvrdite kako se radi o fiktivnom zapošljavanju. Vozača nema dovoljno, nedostaju nam kontrolori, imamo stalno otvoren natječaj za vozače, ali se malo zainteresiranih prijavljuje. Odlučili smo ponovno aktivirati program prekvalifikacije. Naša je namjera da ljudi koji se prekvalificiraju rade kao kontrolori. Kod svake osobe je stanje drugačije, ovisno o tome što kandidatu nedostaje, da li je to samo D kategorija ili nešto dugo. Prekvalifikacija uobičajeno traje 3 do 6 mjeseci, a oni koji se jave na natječaj će u tom periodu raditi kao kontrolori, kazao je Kontuš.

Vijećnica Mandić je predložila direktoru Kontušu da ubuduće pažljivije formuliraju takve natječaje, jer ovakav natječaj navodi da je riječ o fiktivnom zapošljavanju, ako Autotroleju kontrolori uopće i trebaju.

Marin Račić (Nezavisni) je kazao kako je prije točno godinu dana donesena Odluka o pristupanju izrade prostorne dokumentacije za uređenje područja Kostabela – Turanj. U GUP-u je ta zona definirana kroz nekoliko pojmova, među kojima je da je to najvrjedniji prostor za gradnju za koji je potrebno organsko prožimanje arhitekture i prirode. Također se navodi da je potrebno izraditi prethodne prostorne studije sa normama m izgrađenosti. Rezultati studije uvjet su za izradu plana. Zanima ga da li su navedene studije izrađene i ako nisu zašto nisu, ako to GUP traži. Koji je projektni zadatak za izradu plana, koja je nacrtna dokumentacija, te ako postoji, zašto nije proveden arhitektonski natječaj.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se radi o jednoj od najvrjednijih zona koja je samo djelomično urbanizirana. Potreban je studijski pristup urbanističkog plana. Nadležni Odjel čini sve potrebne korake. U koordinaciji sa prirodoslovnim muzejom provodi se Mapiranje zelenih površina i razmatra mogućnost izgradnje. Sve zakonske pretpostavke bit će ispunjene, od izrade plana, do savjetovanja sa javnošću, dogovora s vlasnicima, vodeći računa o okolišnim uvjetima i zelenilu. To je pitanje balansa mogućeg na koji će vijećnik dobiti pisani odgovor.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) je postavio pitanje vezano uz atletsku stazu na stadionu Kantrida. Čuo je za pritužbe sportaša koji tamo treniraju u udarnim terminima od 5,6 do deset navečer. U kuloarima se priča da je određena skupina rekreativca od Grada dobila jedan od udarnih termina, za rekreaciju. Profesionalni sportaši imaju problem jer nemaju dovoljno termina, pa se može dogoditi da treniraju zajedno sa rekreativcima. Riječ je o skupini Torpedo Runers, za koje sportaši nemaju ništa protiv da se bave rekreacijom. Zanima ga da li postoji neki pravilnik kako se određuju termini.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je odgovorila kako nitko iz Ureda Grada nikom ništa nije sredio te ne zna o čemu se konkretno radi. Naravno da profesionalni klubovi imaju prednost, ali u vremenu kada postoje slobodni termini tereni se trebaju dati na korištenje svim građanima grada. Sada će se napraviti korekcija u dogovoru s Odjelom za sport. Ponovila je da kada postoje slobodni termini onda će to moći koristiti i druge udruge. Što se tiče mejlova koje i ona dobiva od sportaša, naglasila je kako ona nije mama koja će određivati termine i raditi ustupke. Kada se klubovi i sportaši svađaju oko termina onda trebaju sami sjesti za stol i dogovoriti se.

Sabina Marov (Most) je pitala kada i što Grad Rijeka planira poduzeti vezano uz projekt obnove bazena na Školjiću koji je predstavljen još davne 2008.g., kada je Vijeću prezentiran projekt prenamjene i obnove kompleksa kao jedinstveni projekt za građane i osobe s invaliditetom i osobama s poteškoćama. Zanima ju kakav je plan za Školjić i kakva je vizija Grada 14 godina nakon što je taj projekt prezentiran.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako bi vijećnica kao arhitektica trebala biti upoznata s činjenicom da su bazeni jedni od najsloženijih i najskupljih objekata, kako za građenje tako i održavanje. Prostor je u vlasništvu Autotroleja. Ideje je da se realizira preseljenje Autotroleja na drugu lokaciju, a na prostoru Školjića je predviđena i jedna od stanica pruge koja prolazi kroz grad i služit će javnom gradskom prometu. U ponedjeljak ima sastanak s Državnim tajnikom na tu temu. Nedavno su ugovoreni radovi na uređenju Energani vrijedni 30 milijuna kuna. Riječ je o objektu koji širi perspektivu razvitka ostalog područja. Nakon preseljenja Autotroleja, odnosno zamjene lokacija moći će se eventualno pristupiti realizaciji projekta. 2008. godine bila je to idejna faza kao projekt koji bi se prijavio na EU projekte. Grad Rijeka nije mogao pristupiti natječajima u to vrijeme. Nada se da će u narednom periodu to biti moguće. Ideja je hvale vrijedna, no radi se o značajnim sredstvima koja za sada nisu predviđena pa je realizacija moguća samo ako bude financirano iz EU fondova.

Marijan Šegota (HDZ) je kazao kako 9.6. 2020. ističe građevinska dozvola za izgradnju i uređenje Hrvatskog društvenog doma na Vežici. Koji su planovi u vezi realizacije.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će odgovoriti u pisanom jer je problematika presložena.