Zlatko Komadina, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ Ljudevit Krpan predstavili su iskustva Županije i Grada u apsorpciji Europskih strukturnih i investicijskih fondova i naznačili probleme kao i moguća rješenja u cilju boljeg iskorištavanja potencijala u kontekstu pripreme i provedbe EU projekata.

Panel je vodio Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko goranske županije. Događanje je održano u okviru inicijative „Otvorena vrata EU projekata“ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Župan Zlatko Komadina je kazao kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju omogućio korištenje sredstava Kohezijskog fonda za ujednačavanje razvoja. Dogodio se slobodan protok ljudi, roba i kapitala, ali i na žalost, s druge strane i iseljavanje stanovništva. Dobar dio sredstava se iskoristio za izgradnju infrastrukture i druge projekte na području županije još u pretpristupnim fondovima. Županija je na vrijeme ustrojila Upravni odjel za europske projekte te potom Upravni odjel za regionalni razvoj, stvarala uvjete za edukaciju za pripreme EU projekata i poslije pet godina formirala Regionalnu razvojnu agenciju kao regionalnog koordinatora koja pruža usluge svim partnerima privatnog i javnog sektora. Povukli smo preko milijarde eura za razne projekte gradova i općina, uključujući pretpristupni projekt Marišćina što je tada bila rijetkost u Europi. Imamo sreću da smo usprkos kalvariji gospodarstva u političkoj tranziciji uspjeli ostvariti raznoliko gospodarstvo. Kod nas je turizma ispod 10% učešća u BDP-u, što znači da imamo i druge djelatnosti i naš geostrateško položaj se konačno počeo koristiti. Imamo logističke zone, nove terminale, ceste nove pozadinske zone, od Miklavlja do Kukuljanova. Slijedi nam burni razvoj u narednim godinama koji neće biti jednostavan jer će nam nedostajati dvotračna pruga prema Zagrebu te dalje do hrvatske granice prema Mađarskoj, a bit će nužne i promjene u načinu upravljanja i vrednovanja projekata za čiju pripremu sada treba puno novaca i vremena i čija realizacija bez obzira na uloženo ovisi o nečijem vrednovanju u nadležnom ministarstvu koje ne mora nužno baš uvijek biti objektivno, kazao je župan.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ Ljudevit Krpan je kazao da Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima koordinira u kojem smjeru i na koji način će se koristiti sredstva Europske unije. PGŽ je jedna od županija koja ima najveću alokaciju bespovratnih europskih sredstava, kako u prošloj financijskoj perspektivi kad smo tek ušli u EU ali i ovoj sada iako nemamo dobru startnu poziciju s obzirom da smo prema pokazatelju indeksa razvijenosti svrstani u one s najvišim indeksom što znači i manji udio bespovratnih sredstava. Neovisno o tome velika su ulaganja u zdravstvo, školstvo, ne samo u zgade nego i u ljude. Tražimo da nam se da još više prilike da nam se omogući da budemo motori razvoja i oni koji će pokazati ostatku Hrvatske na koji način se benefiti ulaska Hrvatske u Eu mogu kvalitetno implementirati u svaku poru života.

Ljudevit Krpan, Zlatko Komadina, Marko Filipović, Vedran Kružić

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović je kazao kako je ulazak u EU generacijski projekt, jer smo od trideset godina samostalnosti jednu trećinu proveli u Uniji koja je zamišljena kao prostor mira i slobodnog kretanja ljudi i kapitala. U tom segmentu je Rijeka na pravi način iskoristila ovih deset godina. Uvođenjem Eura kao valute i ukidanjem granica našli smo se pred novim izazovom ali i zamašnjakom našem gospodarstvu. Euro je donio novu internacionalizaciju, ali, i to valja iskreno reći i nešto više cijene na koje je  također dijelom utjecala i inflacija. Rijeka je na dobrom putu jer je u ovih deset godina uspjela povući ogromna sredstva za infrastrukturne projekte, kao i projekte u kulturi, ali i one male projekte koje čine život građana boljim, od zdravstva do socijale. Rijeka je i prije ulaska u EU uspješno koristila pristupne i pretpristupne fondove i nekoliko godina zaredom bila proglašena kao najbolji veliki grad po uspješnosti privlačenja europskih sredstava. Tim ćemo putem nastojati nastaviti, što kroz mehanizme integriranih teritorijalnih ulaganja, što kroz druge europske projekte kao vodeći partner.

Kada pogledamo sadašnjost i budućnost našega grada, veliki je broj projekata koji je mijenjao, ali će i mijenjati lice i naličje grada ali i života naših sugrađana. Najveće ulaganje u području kulture u Hrvatskoj je ulaganje u Art kvart Benčić, gdje smo u funkciju već stavili Dječju kuću, Palaču šećerane, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a i nova Gradska knjižnica je pred dovršetkom. Sa svim članicama urbane aglomeracije Rijeka, provodimo teritorijalno integrirani projekt Povežimo se baštinom putem kojeg se 13 lokacija kulturne baštine obnavljanju i stvaraju zajednički interpretacijski centar. Sve su to velika ulaganja u kulturnu baštinu koja će se predstaviti turistima i građanima, a bez europskih sredstava to bilo puno teže ostvariti.
U tijeku je i veliki projekt Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka kojim će se izgraditi novi pročistač otpadnih voda te izgraditi i rekonstruirati ukupno oko 217 kilometara kanalizacije i 125 crpnih stanica, isto tako i oko 100 kilometara javne vodoopskrbe na području Rijeke i prstena.
Upravo kroz projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza“ kontinuirano se, sukladno ekološkim standardima, obnavlja vozni park riječkog Autotroleja i namjera nam je nastaviti s osuvremenjivanjem javnog gradskog prijevoza uz pomoć EU novca. Pred nama je i realizacija projekta Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana koji će osigurati razvoj i jačanje konkurentnosti IT i kreativnih tehnologija na području Urbane aglomeracije Rijeka, ali i projekt Obnova toplinarstva Grada Rijeke kojim će se modernizirati toplane i distribucijska mreža uz postupan prelazak na energetski učinkovit sustav centraliziranog grijanja.

Svakako je značajno spomenuti kako je zahvaljujući EU sredstvima realizirana i energetska obnova 20-ak gradskih vrtića i škola, izgradnja novog reciklažnog dvorišta, otvorenje novog Tehnološko-edukacijski poduzetničkog inkubatora – Proizvodni park Torpedo i brojni drugi. Putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali smo i bespovratna sredstva za izgradnju novog i obnovu postojećeg dječjeg vrtića čime će se dodatno povećati broj mjesta u gradskim vrtićima. Sve su to projekti koji su u tijeku, a čija realizacija bez EU sredstava bi duže trajala ili čak bila nemoguća za realizaciju.

Grad Rijeka je prepoznao mogućnost koju pruža Europska unija te pozvao 13 gradova i općina da se uključe u Urbanu aglomeraciju Rijeka. Odluku o ulasku u Urbanu aglomeraciju Rijeka donijela su predstavnička tijela 10 gradova i općina. U tome je posebno pomoglo korištenje tada novog mehanizma za korištenje EU fondova – Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) . Na području Grada Rijeke i okolnih gradova i općina ugovoreno je više od 20 projekta ukupne vrijednosti veće od 573 milijuna kuna, čija je realizacija u tijeku, uz odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 350 milijuna kuna. Iz današnje perspektive, s obzirom da smo u novom financijskom razdoblju i da su nam se priključila 4 nova člana odnosno općine Jelenje, Matulji i Omišalj i grad Bakar, a koji su bili pozvani i u prethodnom razdoblju te nakon što su nam projekti ili završeni ili u zadnjoj fazi realizacije, svakako mogu reći da smo svi zajedno donijeli dobru odluku i u potpunosti iskoristili priliku financiranja projekata iz ITU mehanizma Europske unije. U ITU mehanizmu 2021.-2027. osigurano je 55 milijuna €. Dobili smo 5 milijuna eura više nego u proteklom razdoblju jer smo se proširili tako da sada Urbana aglomeracija Rijeka broji 14 članova. Načelno, Grad Rijeka je odlučio koje projekte će prijaviti u ovom financijskom razdoblju na ITU mehanizam, ali u rujnu će Koordinacijsko vijeće donijeti konačnu odluku o strateškim projektima, odnosno o projektima koje ćemo prijaviti u ovom financijskom razdoblju.  S obzirom na to da već imamo iskustvo iz prethodnog razdoblja u ITU mehanizmu, siguran sam da ćemo ponovno u potpunosti iskoristiti i ugovoriti sve planirane projekte na zadovoljstvo svih naših građana, kazao je gradonačelnik Filipović.

Moramo učiniti sve što je u našoj moći da potaknemo ulaganje u dvotračnu željeznicu koja će biti u funkciji oba kontejnerska terminala te prolazila kroz grad i bila u funkciji i javnog prijevoza. projekt je trenutno na žalost zapeo jer jer raskinut ugovor sa projektantima. Željeznica omogućuje razvoj, a sada smo u situaciji da infrastruktura ne može pratiti razvoj kako turizma tako i gospodarstva. Premda nam je cilj pratiti politiku Europske unije u kontekstu zelenog i digitalnog razvoja, i bili smo pioniri informatičkog razvoja, sada nam se javlja problem kadrova. danas se na tržištu rada ne mogu naći IT stručnjaci koji su voljni raditi u javnoj upravi jer su plaće premale u odnosu na privatni sektor tako da ćemo u budućnosti za naš razvoj i implementaciju novih tehnologija vjerojatno biti prisiljeni koristiti vanjske usluge. Digitalizacija je jedan od stupova razvoja Europske unije. Europa za Japanom, Kinom, Korejom  kasni gotovo dvadeset godina i trebat će se puno toga promijeniti kako bi išli ukorak s razvojem IT tehnologije u svijetu, kazao je Filipović.