Gradsko vijeće Grada Rijeke prihvatilo je informaciju o odnosu Grada Rijeke i tvrtke Tržnice Rijeka od 1992. godine do danas, zaključivši da iz svega proizlazi da su se svi međusobni pravni poslovi temeljili na sudskoj nagodbi sklopljenoj kod Okružnog privrednog suda u Rijeci i valjanim odlukama nadležnih tijela, od Izvršnog vijeća Skupštine Općine Rijeka do Poglavarstva i Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Izvješće o odnosu Grada Rijeke i Tržnica Rijeka

Gradonačelnik Vojko Obersnel proslijedio je Gradskom vijeću informaciju o odnosu Grada Rijeke i Tržnica Rijeka zbog interesa javnosti nakon policijskog priopćenja o podizanju kaznene prijave protiv čelnika grada. U svom izlaganju prvo je istaknuo kako Tržnice Rijeka nikad nisu bile javno poduzeće, već trgovačko poduzeće, koje je potom privatizirano u procesu pretvorbe. Pretvorba Tržnice Rijeka trebala je biti, u odnosu na tadašnju Općinu Rijeka, relevantna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama u kojima su Tržnice Rijeka obavljale djelatnost. Shvaćajući što se može dogoditi s vlasništvom tih vrijednih nekretnina, tadašnja Općina Rijeka je 1992. godine podnijela putem Općinskog javnog pravobraniteljstva tužbu kojom je zatraženo da joj pripadnu ti objekti.
“Tada je sklopljena i sudska nagodba, prema kojoj su paviljoni postaju vlasništvo Općine Rijeka, temeljem kojeg je Općina vođenje i iskorištavanje objekata povjerava Tržnicama Rijeka na temelju ugovora. Tom sudskom nagodbom je sačuvana imovina koja se danas neslužbeno procjenjuje na 10 milijuna eura, a kako bi saznali točnu vrijednost, uputio sam zahtjev da se putem sudskih vještaka izvrši procjena vrijednosti,” kazao je Obersnel.

Prvi ugovor na temelju nagodbe je sklopljen 1993. godine na rok od 15 godina, kojeg su potpisali tadašnji gradonačelnik Slavko Linić i direktor Tržnica Ivan Franolić, a potvrdilo ga je i tadašnje Gradsko vijeće te je utvrđeno da godišnja naknada za korištenje i gospodarenje iznosi 50% godišnje amortizacije objekata, a Tržnice Rijeka bile su obavezne godišnje ustupiti Gradu i 40% profita ostvarenog iz djelatnosti korištenja objekata. Grad se obvezao da će novčani iznos koji ostvari uložiti u pojačano tekuće i investicijsko održavanje objekata.

Novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu 1995. godine po prvi se put uvodi institut koncesije te Grad Rijeka raspisuje javni natječaj za koncesiju. Kako je ugovor bio na snazi do 2007. godine, Poglavarstvo je predložilo, a Gradsko vijeće 1996. godine prihvatilo odluku o dodjeli koncesije Tržnicama Rijeka bez javnog natječaja, jer bi u suprotnosti došlo do narušavanja osnovnog segmenta nagodbe.

“Da se inzistiralo na nastavku sudskog spora, dogodilo bi se kao i s Lovorkom Kukanić. Grad se, naime, tu nije uspio nagoditi, a nakon 15 godina sudskog spora, odlučeno je da je vlasnik terena Poslovni centar Lovorka Kukanić. Po istom modelu bi se desila i priča s paviljonima tržnice, vrijednim dijelom kulturne baštine, koje bi grad izgubio,” kazao je Obersnel, ujedno naglasivši da, kad je u pitanju naknada za koncesiju važno je istaći da odredbe Zakona
o komunalnom gospodarstvu ne određuju visinu i način obračuna naknade za koncesiju kao što je to propisano npr. kod obračuna komunalne naknade i komunalnog doprinosa odnosno spomeničke rente.

Kada je istekao ugovor o koncesiji, 2007. je raspisan natječaj na koji se mogao javiti svatko tko je mogao ispuniti uvjete, no javila se samo jedna tvrtka. Te je godine promijenjen i način obračuna koncesijske naknade, koja je utvrđena u postotnom iznosu od godišnjeg prihoda koncesionara od tržne djelatnosti uz uvjet da iznos ne može biti manji od 7%. U izvješću je ujedno istaknuto kako Državna revizija nikada nije u svojim izvješćima utvrdila bilo kakve nepravilnosti, odnosno nezakonitosti u dodjeli i u primjeni koncesijskih ugovora.

Gradsko vijeće travanj

Izvješće o odnosu Grada Rijeke i Tržnica Rijeka

Rasprava o Tržnicama Rijeka

Vijećnici Gradskog vijeća o odnosu Grada i Tržnica Rijeka raspravljali su nekoliko sati, a raspravu je započela vijećnica HDZ-a Vesna Buterin, istaknuvši kako se u podnesenoj informaciji nigdje ne objašnjava podatak iz policijskog izvješća o šteti od preko 80 milijuna kuna za proračun Grada Rijeke, kao i podatak iz medija da Grad nije za trećinu površine na kojoj se vršila tržna djelatnost naplaćivao naknadu. Buterin je iznijela sumnju da je pogodovano privatnoj tvrtki, kazavši kako je u javnom natječaju za dodjelu koncesije 2007. godine stavljen uvjet koje su mogle ispuniti samo Tržnice Rijeka, o popisu referenci o obavljanju djelatnosti tržnica na malo u proteklih pet godina. Također, istaknula je kako se zakupci na tržnicama žale o prevelikim iznosima zakupnine, koji su višestruko veći od sredstava koje Grad Rijeka dobiva od Tržnica Rijeka temeljem koncesijskog ugovora.

Odgovarajući na te izjave, gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako gradski proračun nikako nije mogao biti oštećen za 80 milijuna kuna, kad je cjelokupna dobit Tržnica Rijeka za promatrano razdoblje bila tek 40 milijuna kuna. Postavio je pitanje kako su prodavači zakinuti, kad je prema postojećem Tržnom redu, iz kojeg proizlazi i cijena zakupa, primjerice zakup štanda dnevno za voće iznosi 15 kuna po m², u Puli primjerice, stoji 25 kuna po m². Cjenik tržnih usluga podrazumijeva i godišnji zakup, koji se licitira, a do koje cijene će doći licitacija, ovisi o sudionicima licitacije. Nadodao je kako natječaj za dodjeljivanje koncesije raspisan 2007. godine nije nikome namješten, budući da u natječaju piše da je samo potrebno priložiti reference, a na natječaj se mogla javiti bilo koja tvrtka iz Hrvatske koja se bavi djelatnošću tržnica na malo.

Gradonačelnik je istaknuo kako se u javnosti barata netočnim podatkom da je obavljanje tržne djelatnosti komunalna djelatnost – ona je komunalna djelatnost kad se obavlja na prostoru u vlasništvu grada, što ne isključuje pravo poslovnih subjekata da obavljaju djelatnost tržnice na malo i u svojim objektima.

Vijećnik Liste za Rijeku Danko Švorinić istaknuo je kako je Grad Rijeka protiv Tržnica Rijeka podnio tužbu za naknadu štete, upitavši zašto je naplaćivana koncesija za manju kvadraturu. Upitao je i zašto je gradonačelnik kazao kako je privatizacija tržnica otimačina, odnosno je li u javnom interesu ulaganje proračunskih sredstava u imovinu tvrtke koje je utemeljena na otimačini.

Gradonačelnik Obersnel je istaknuo da je, kad je govorio o privatizaciji, mislio općenito na proces pretvorbe, a ne na privatizaciju Tržnica. Govoreći o tužbi protiv Tržnica Rijeka, gradonačelnik je istaknuo kako je 4. veljače od Državnog odvjetništva zaprimljen poziv u kojoj su zatražene informacije o mogućoj razlici između stvarne i naplaćene kvadrature. Odmah po saznanju, izvršen je očevid, kojim je utvrđeno da postoji određena razlika, i to na način da je u zatvorenim prostorima naplaćivana komunalna naknada manje od stvarne, a u vanjskim veća od stvarne. Nakon utvrđene stvarne površine za obračun komunalne naknade, Tržnicama Rijeka upućeno je novo rješenje, na koje su se Tržnice žalile. S obzirom na to da je utvrđeno da tržnice osporavaju razliku, Grad Rijeka je poduzeo ono što nam stoji na raspolaganju da zaštiti proračun te potražuje štetu u visini od 1,3 milijuna kuna.

Gradsko vijeće travanj

Vijeće prihvatilo Program kreditiranja gospodarskih subjekata s područja grada Rijeke funkciji razvoja gradskog turizma i proizvodnje

U raspravi se često spominjalo i ulaganje u Tržnicu Zamet, pa je vijećnica Ivana Jurčić (SDP) istaknula kako Grad Rijeka u tom slučaju nije pogodovao privatnoj tvrtki, već je pogodovao građanima Zameta, koji su dobili civilizirano mjesto za kupovanje namirnica.

U završnom obraćanju gradonačelnik je istaknuo kako u 10 godina na mjestu gradonačelnika nije pogodovao nikome, pa ni Tržnicama Rijeka, što namjerava dokazati pred nadležnim tijelima. Podsjetio je i kako niti nakon mjesec dana od policijskog izvješća nije dobio kaznenu prijavu te izrazio očekivanje da nadležna tijela što brže uzmu u raspravljanje taj predmet, kako bi mogao dokazati kako se radi o krivom tumačenju čitavog niza propisa.

Osnivanje Mjesnog odbora Gornji Zamet

Gradsko vijeće prihvatilo je statutarnu odluku o osnivanju Mjesnog odbora Gornji
Zamet, odnosno njegovom izdvajanju iz područja Mjesnog odbora Zamet. Prihvaćen je i način raspodjele 21,2 milijuna kuna tzv. decentraliziranih sredstava za financiranje osnovnog školstva, odnosno materijalnih i financijskih rashoda, tekućem i investicijskom održavanju te kapitalnom ulaganju u objekte.

Prihvaćeno je godišnje izvješće o radu Zaklade Sveučilišta u Rijeci za 2009. godinu, nakon čega će se Zakladi uplatiti redovna godišnja potpora u iznosu od 100.000 kn.

Izrada Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja sportsko-rekreacijskog područja Kantrida

Gradsko je vijeće usvojilo Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja sportsko-rekreacijskog područja Kantrida, kako bi se mogla urediti luka nautičkog turizma ispred platoa bivšeg brodogradilišta Kantrida.

Utvrđen je Program kreditiranja gospodarskih subjekata s područja grada Rijeke u funkciji razvoja gradskog turizma i proizvodnje u 2010. godini, za koji će grad Rijeka osigurati milijun kuna depozita, a poslovne banke kreditni fond u trostrukom iznosu.

Skip to content