Konferencija je organizirana s ciljem predstavljanja konteksta odgoja i obrazovanja za ljudska prava i aktivno građanstvo u Norveškoj i Hrvatskoj te otvaranja rasprave o potencijalima i načinima sustavnog uvođenja istog u hrvatski odgojno-obrazovni sustav na nacionalnoj razini. Također, konferencijom se daje pregled stanja demokratskog i građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj unutar institucionalnog i izvaninstitucionalnog okvira.

Kako je kazala veleposlanica Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Nj.E. Astrid Versto, edukacija i demokraciju imaju snažni utjecaj na naše živote, a samim time i na cijelo društvo. Istaknuvši kako je Norveška uložila znatne napore kako bi omogućila pristup obrazovanju svima bez obzira na socijalnu pozadinu, veleposlanica Versto izrazila je veliko zadovoljstvo što će upravo na ovoj konferenciji uvažene norveške profesorice Heidi Biseth i  Caroline Gebara predstaviti zašto je obrazovanje za demokraciju važno, način na koje je ono uključeno u norveški obrazovni sustav te o edukaciji nastavnika koji podučavaju za demokraciju. Ujedno je istaknula kako će upravo podupiranje inkluzivnog obrazovanja i aktivnog građanstva biti jedan od prioriteta norveškog financijskog instrumenata za razdoblje od 2018. do 2021. godine, kojim se pruža pomoć u smanjenju socijalnih i gospodarskih nejednakosti unutar Europskog gospodarskog prostora te istovremeno jača bilateralna suradnju između Norveške i zemalja korisnica, među kojima je i Hrvatska.

Konferencija organizirana u sklopu Norveških dana u Rijeci

Grad Rijeka je na konferenciji predstavio program Građanskog odgoja i obrazovanja. Naime, prije godinu i pol dana Rijeka je kao prvi i zasad jedini grad u Hrvatskoj uvela građanski odgoj i obrazovanje kao nastavnu aktivnost u gradske osnovne škole. Istaknuvši kako se građanski odgoj uveden prije svega kao posljedica zalaganja pojedinaca, a ne sustavnog pristupa obrazovnom sustavu u državi, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel pozvao je poruku Vladi o nužnosti sustavnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao jedinstvenog nastavnog predmeta u sve razrede osnovnih i srednjih škola.

Istaknuvši kako smo u posljednje vrijeme svjedoci dokidanja ljudskih prava i prava na izbor, od predlaganja ustavnog definiranja braka do ksenofobije koja je ušla u javni diskurs bez stvarne kritike i bez kazne, gradonačelnik Obersnel je ukazao da pred takvim situacijama ne smijemo zatvarati oči i moramo reagirati. A da bismo mogli reagirati, moramo razumjeti što je građansko društvo i što su građanske odgovornosti i građanska prava.
„Kada smo građanski odgoj kao nastavnu aktivnost uvodili u riječke škole na umu smo imali razvoj  odgovornih, pametnih i suosjećajnih mladih ljudi. Želimo li živjeti u društvu u kojem građani znaju svoja prava i razumiju važnost solidarnosti i tolerancije, građanski odgoj je prvi korak u izgradnji takvog društva. Njegovi pojedinci imaju odgovornost spram zaštite ljudskih prava, njeguju dosegnute razine sloboda i aktivno promišljaju njihov daljnji razvoj,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Sve do trenutka dok građanski odgoj ne postane sastavni dio kurikula, riječki model mogu besplatno preuzeti svi koji žele. To su do sada učinili Sisak, gradovi Istarske županije, uskoro bi mogao i Čakovec i Osijek, a među prvima je model preuzela Primorsko-goranska županija. Zamjenik župana Petar Mamula istaknuo je kako će se od iduće školske godine sve institucije osnovnog obrazovanja kojima je osnivač Županija uključiti u provedbu građanskog odgoja po riječkom modelu.

Prezentirana hrvatska i norveška iskustva u obrazovanju za demokraciju

Sudionike konferencije pozdravila je i dekanica Filozofskog fakulteta Ines Srdoč Konestra, dok je Sanja Barić, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci istaknula kako se Sveučilište uključilo u organizaciju ove konferencije smatrajući kako je tema obrazovanja, a onda i obrazovanja za demokraciju i aktivno građanstvo, najvažnija tema ljudskog života. Naglasila je kako nam obrazovanje za demokraciju omogućuje da budemo bolji ljudi – sa razumijevanjem svih i svakoga, s otvaranjem mogućnosti da promišljamo, da rastemo i da pridonesemo boljitku zajednice.

Na konferenciji je, pored uvaženih norveških stručnjakinja, sudjelovao i niz uglednih hrvatskih izlagača. Plenarno predavanje održao je prof. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na panel diskusiji posvećenoj primjerima dobre prakse u formalnom sustavu odgoja sudjelovale su Gordana Frol iz Osnovne škole Vežica, Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja te Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a na panelu posvećenom izvaninstitucionalnom okruženju sudjelovale su Lovorka Bačić iz GOOD inicijative, Danijela Almesberger iz Lezbijske organizacije Lori te Iva Davorija iz Udruge PaRiter.

Povodom konferencije danas u 17 sati, u Studiju Kamov, Križanićeva 6a, Vijeće mladih Benčić će organizirati obiteljsku radionicu koja će povodom konferencije „Obrazovanje za demokraciju: aktivni građani od učionice do zajednice“ osim za redovne polaznike i njihove obitelji biti otvorena za javnost. Vijeće mladih Benčić je program neformalnog obrazovanja koji usklađuje istraživanje, rad, igru i druženje. Spaja djecu, umjetnike, kulturne radnike i edukatore.

Konferenciju organiziraju Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, kao dio Norveških dana koji se u Rijeci održavaju od 23. do 27. travnja.