Pozdravne govore uputili su dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić-Grotić, prorektorica Sveučilišta u Rijeci Senka Maćešiš, te gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Gradonačelnik Filipović izrazio je zadovoljstvo da se ovakav skup održava upravo u Rijeci, gradu koji se diči svojom otvorenošću i uvažavanju različitosti. Naglasio je kako živimo u izazovnim vremenima, koja nose rat u Ukrajini i migrantska krizu, gdje su humanost i ljudska prava ponekad zaboravljeni.
„U tom segmentu ono što možemo učiniti kao grad, društvo, institucije, da u naš obrazovni sustav koji je ustvari kičma svakog društva uvedemo promjene. Mi to i činimo ovdje u Rijeci, pioniru građanskog odgoja u Hrvatskoj. Mnogi nas na tom putu slijede, a naša je želja da se taj model građanskog odgoja proširi na cijelu Hrvatsku i na tome ćemo nepokolebljivo raditi. Vjerujem da će država prepoznati ta naša nastojanja i uvesti građanski odgoj u sve osnovne škole u Hrvatskoj“, kazao je gradonačelnik Filipović.

U sklopu obilježavanja održana je panel-rasprava, u kojoj je niz stručnjaka s različitih aspekta govorio o značaju konvencije za hrvatski pravni poredak, od sudske zaštite ustavnih prava preko medijskih sloboda i slobode izražavanja do zaštićenog najma i prava osoba s invaliditetom.

Pozdravni govor uputio riječki gradonačelnik Marko Filipović

Panel raspravu je otvorio predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović, koji je govorio o primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Ustavnog suda.

Obilježavanje su organizirali Pravni fakultet u Rijeci u suradnji s Gradom Novim Vinodolskim, a sudjelovali su predstavnici Ustavnog i Vrhovnog suda, profesori Pravnog fakulteta u Rijeci i Zagrebu, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, pučka pravobraniteljica te odvjetnici.

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda međunarodni je ugovor prema kojemu se države članice Vijeća Europe obvezuju osigurati zaštitu temeljnih građanskih i političkih prava i sloboda. Konvencija je donesena 4. studenog 1950. godine, a stupila je na snagu 1953. godine

Konvencija djeluje kao opći pravni okvir u kojemu su definirana temeljna ljudska prava i slobode te način njihove zaštite. Države potpisnice Konvencije su se obvezale osigurati primjenu Konvencije u okviru vlastitih pravnih sustava. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 5. studenog 1997. godine, pa stoga Konvencija, sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske predstavlja dio njezinog unutarnjeg pravnog poretka.

Ratifikacijom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Republika Hrvatska priznala je i nadležnost Europskog suda za ljudska prava u ocjenjivanju zahtjeva bilo koje fizičke osobe, organizacije civilnoga društva ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede prava priznatih u Konvenciji, a koje je počinila Republika Hrvatska. Tim činom Republika Hrvatska priznala je i obvezatnost presuda Europskog suda za ljudska prava i preuzela obvezu izvršiti sve konačne presude u sporovima u kojima je tužena stranka.