Stručnim predavanjem riječkih psihologinja i psihoterapeutkinja u Gradskoj vijećnici obilježen je završetak provedbe ciklusa projekta „RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama“ u školskoj godini 2022./2023.

Provođenje projekta „RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama“ ima za cilj doprinijeti socijalnoj uključenosti i integraciji učenika s teškoćama u redovitim školama i posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama kojima je osnivač Grad Rijeka putem osiguravanja podrške pomoćnika u nastavi.  Pomoćnici u nastavi osobno su i intenzivno angažirani u pomoći oko svih fizičkih i komunikacijskih izazova s kojima se učenici s teškoćama susreću te su nezamjenjiva spona između učenika s teškoćama, njegovih vršnjaka u razredu i njihovih učitelja.

EU sredstva za pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama

Grad Rijeka još 2008. godine, iako zakonska regulativa to nije propisivala, kao jedan od prvih gradova u Hrvatskoj krenuo sa zapošljavanjem prvih šest pomoćnika u nastavi koji su bili financirani iz gradskog proračuna. Grad je to učinio upravo na tragu ideje i sve jasnije potrebe za inkluzijom u obrazovanju koja će svoj djeci pružiti istu šansu za budućnost.

Kako bi osigurao dodatna, veća sredstva za zapošljavanje pomoćnika u nastavi, Grad se okrenuo i EU fondovima. Projekt „RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama je 2014. godine prihvaćen na natječaju Europskog socijalnog fonda i od tada je sufinanciran EU sredstvima. Te je godine i zaposlen najveći broj pomoćnika u nastavi, odnosno, od tada se prate potrebe za pomoćnicima koje iskažu stručnjaci u osnovnim školama Grada Rijeke.

Obilježavanje završetka ciklusa RInkluzije u školskoj godini 2022 2023

Glazbeni nastup u sklopu programa održao je učenik OŠ Turnić David Kovačević s pomoćnikom Borisom Grandićem

U ovoj školskoj godini Grad Rijeka osigurao je ukupno 78 pomoćnika u nastavi koji rade sa 90-ak učenika s teškoćama. Od toga je kroz EU projekt „RInkluzija“ osiguran rad 63 pomoćnika u nastavi, a za rad još 15 pomoćnika sredstva su osigurana u gradskom proračunu.

Ukupna vrijednost projekta „RInkluzija“ kojim je u tekućoj školskoj godini osigurano 63 pomoćnika u nastavi iznosi 378.817,89 eura (2.854.013,40 kuna), od čega je putem EU fondova osigurano 329.876,44 EUR (2.425.911,39 kuna) dok je preostali iznos osigurao Grad Rijeka.

Dodatno, Grad Rijeka je za rad još 15 pomoćnika u nastavi u proračunu osigurao 50.312,75 eura (370.000,00 kn).

Također, Grad Rijeka je, u svrhu povećanja plaća za pomoćnike, u 2023. godini osigurao dodatnih 132.731,61 € ( gotovo 1.000.000,00 kn).

Obilježavanje završetka ciklusa RInkluzije u školskoj godini 2022 2023

Zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan

Zamjenica gradonačelnika Krpan: Potrebne su korjenite promjene u sustavu zapošljavanja i financiranja pomoćnika u nastavi

Zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan istaknula je kako od trenutka kad je otvorena mogućnost povlačena sredstava iz EU fondova do danas, broj pomoćnika kontinuirano raste.
„Sa sigurnošću možemo reći da smo u našem gradu omogućili pravo na pomoćnika/stručnog komunikacijskog posrednika svim učenicima kojima je takav oblik podrške potreban“, kazala je zamjenica Krpan.

U ovogodišnjem Pozivu u okviru Europskog socijalnog fonda definirana je i plaća za sve pomoćnike/stručne komunikacijske posrednike i to u jediničnom trošku od 3.775,15 kn mjesečno (501,34 eura), a što uključuje trošak plaće sa svim pripadajućim porezima i davanjima na plaću i iz plaće, te prigodne nagrade (osobni primitci poput božićnice i regresa a prema važećem Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama).
„Svjesni nužnosti za korjenitim promjenama u sustavu zapošljavanja pomoćnika u nastavi, u jeku inflacije koja je pogodila čitavu Europu pa i šire, u siječnju su potpisani aneksi ugovora s pomoćnicima Grada Rijeke, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno dodatnih 132 tisuće eura“, kazala je zamjenica Krpan.

Obilježavanje završetka ciklusa RInkluzije u školskoj godini 2022 2023

Grad Rijeka veći dio sredstava za pomoćnike u nastavi osigurava kroz EU fondove

Predstavnici Grada Rijeke, istaknula je Krpan, nebrojeno su puta istupali i komunicirali sa nadležnim institucijama, stručnom i širom javnosti o nužnosti korjenitih promjena u sustavu zapošljavanja pomoćnika.
„S obzirom na navedeno, i gradonačelnik Grada Rijeke, Marko Filipović je s pozicije podpredsjednika Udruge gradova, apelirao na resorno  Ministarstvo da osim što je donijelo Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, koji je samo perpetuirao neujednačenost prakse na razini države, donese i druge važne podzakonske akte, prije svega programe za stjecanje kvalifikacija za pomoćnike u nastavi, izmijeni odredbe Pravilnika o načinu zapošljavanja i uredi i ujednači cijenu rada pomoćnika/stručnih komunikacijskih posrednika. Nisam sigurna kako će se stavljanje pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u Zakon o osobnoj asistenciji odraziti na budućnost ovog zanimanja, ali nadam se da će resorno Ministarstvo imati sluha pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ali i ključnih podzakonskih akata koji će uređivati ovo pitanje.

Očekujući korjenite promjene u sustavu zapošljavanja i financiranja pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika na nacionalnoj razini, u Rijeci se trudimo, kao i u brojnim drugim sredinama, maksimalno izaći iz okvira, poštujući sve zakonske propise. Uz redovne aktivnosti vezane uz zapošljavanje i edukaciju pomoćnika, ove godine smo se fokusirali na dodatne edukacije za pomoćnike na čijem tragu je i ovo današnje događanje, kao i čitav niz popratnih aktivnosti, okruglih stolova,  tribina s ciljem širenja svijesti o važnosti inkluzivnog obrazovanja“, poručila je Krpan.

Grad Rijeka je trenutno iščekuje raspisivanje novog javnog poziva u okviru ESF fondova.
„Novim javnim pozivom nadamo se osigurati, prema najavama, izdašnija sredstva za financiranje pomoćnika u narednim školskim godinama“, kazala je zamjenica gradonačelnika Krpan.

Obilježavanje završetka ciklusa RInkluzije u školskoj godini 2022 2023

Psihologinja, psihoterapeutkinja i predavačica doc.dr.sc. Inka Miškulin

Obilježavanje završetka ovogodišnjeg ciklusa RInkluzije u znaku osnaživanja kompetencija pomoćnika odgojno-obrazovnih radnika

S obzirom na nepostojanje programa za stjecanje kvalifikacija za pomoćnike u nastavi i stručne komunikacijske posrednike, program obilježavanja završetka ovogodišnjeg ciklusa „RInkluzije“ usmjeren je dodatnom osnaživanju kompetencija te stručnom usavršavanju pomoćnika i odgojno-obrazovnih radnika putem izlaganja psihologinje, psihoterapeutkinje i predavačice doc.dr.sc. Inke Miškulin pod nazivom “Kako naša očekivanja oblikuju naše iskustvo?” te prikaza rada po nazivom “Što me motivira kad je zadatak zaista težak?” psihologinje i psihoterapeutkinje Claudie Cvečić Štimac.

Glazbeni nastup u sklopu programa održao je učenik OŠ Turnić David Kovačević s pomoćnikom Borisom Grandićem.

Treba reći i kako su ove godine riječki pomoćnici imali priliku upoznati se s radom posebnih odgojno-obrazovnih ustanova i surađivati s odgojno-obrazovnim radnicima u Centru za autizam i Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka.

Slikovnica i dokumentarni film govore o važnosti inkluzivnog obrazovanja

Podsjetimo, u sklopu „Rinkluzije“ do sada je, s ciljem senzibilizacije gledatelja, prije svega učenika, učitelja, stručnih suradnika ali i šire javnosti o važnosti inkluzivnog obrazovanja snimljen dokumentarac RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama te je napravljena  i tematska slikovnica „Gdje se skrila Lina“ s ciljem senzibilizacije djece na različitost i učenja o važnosti inkluzivnog obrazovanja.

Inkluzivno obrazovanje pruža učenicima s teškoćama pravo na jednakost obrazovnih šansi i primjerenu socijalizaciju te mogućnost rasta i napretka među svojim vršnjacima koji uče živjeti u današnjem svijetu punom različitosti. Omogućava redovit boravak u školi, osjećaj pripadnosti i prihvaćenosti dok istovremeno njihove razredne kolege uči toleranciji, prihvaćanju i pomaganju.

Inkluzija u obrazovanju postala je zahtjevom suvremenih obrazovnih politika u zemljama Europe i svijeta, a svoje teorijsko uporište nalazi u odgojno-obrazovnim dokumentima kao i u konvencijama o ljudskim pravima i pravim djece.

Europski socijalni fond