Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović sudjelovao je na tribini o zaštiti i revitalizaciji riječke arhitektonsko-urbanističke baštine „Stara Rijeka za novu Rijeku“ u organizaciji Novog lista.
Osim gradonačelnika, na tribini su sudjelovali i povjesničarka umjetnosti mr. sc. Daina Glavočić, predsjednica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke doc. dr. sc. Maša Magzan, arhitektica izv. prof. dr. sc. Nana Palinić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci dipl. ing. arh. Lilian Stošić te dr. sc. Berislav Valušek, povjesničar umjetnosti. Tribinu je moderirao novinar Novog Lista Ervin Pavleković.
Kako su istaknuli organizatori, ideja za tribinu proizašla je iz svakodnevnih razgovora, komentara, promišljanja i zapažanja vezanih za trenutačnu situaciju u kojoj se nalaze brojna zdanja u Rijeci, najviše ona koja pripadaju industrijskoj baštini. Osim o industrijskoj baštini koja čeka svoju obnovu – Harteri, skladištima Metropolisa, Lansirnoj rampi Torpeda – na okruglom stolu bilo je riječi i o Teatru Fenice, kulturnoj baštini koja trenutno nije u funkciji.
Tribina Stara Rijeka za novu Rijeku u HKD-u na Sušaku
„Rijeka zaista jest grad bogate urbanističko-arhitektonske baštine i prošlosti, koju svakako treba valorizirati. To smo nedavno naglasili i na sličnoj tribini u organizaciji Društva arhitekata Rijeka, koja je bila posvećena jednom konkretnom objektu – prostoru Metropolisa. U ovom proteklom razdoblju iskoristili smo sva sredstva koja su bila na raspolaganju za obnovu i valorizaciju baštine – nedavno otvorena zgrada nove Gradske knjižnice Rijeka, Dječja kuća i novi dom Muzeja grada u obnovljenoj Palači šećerane svjedoče tome. U to su uložena značajna sredstva i stotine tisuća radnih sati zaposlenika, prije svega nadležnog odjela i svih drugih angažiranih na tim projektima, i zaista možemo reći da u tom dijelu smo odradili veliki dio posla vezan uz revitalizaciju baštine, koja je uglavnom koncentrira oko art kvarta Benčić. Mislim da je dosta toga odrađeno, složit ću se da se moglo i više, ali podsjetit ću i na to da živimo u visoko centraliziranoj zemlji, gdje se samo 12 % javnog novca troši na lokalnom nivou. Kad bi dosegli neke europske prosjeke od 20 do 30 %, a u najrazvijenijim zemljama i 40 %, onda bi i više javnog novca na lokalnoj razini moglo biti usmjereno u one projekte o kojima danas ovdje razgovaramo“, poručio je gradonačelnik Filipović.
„Daljnja revitalizacija tih prostora ovisi o vlasničkim odnosima, koji su kod nekih od ovih građevina o kojima ćemo danas razgovarati dosta složeni, te njihova obnova podrazumijeva i značajna sredstva“, dodajući kako sredstva mogu doći ili iz javnih izvora, prije svega misleći na sredstva gradskog proračuna i EU fondova, ili angažiranjem privatnih sredstava po pojedinim projektima, kroz najam, rekonstrukciju ili ulaganje u objekte.
Daina Glavočić, Berislav Valušek, Maša Magzan, Marko Filipović, Lilian Stošić i Ervin Dubrović
Većina Hartere u privatnom vlasništvu, uskoro završetak radova na Energani
O povijesti Hartere i povijesnim istraživanjima tog prostora govorila je arhitektica Nana Palinić, a gradonačelnik Filipović upitan je što Grad Rijeka planira s tim dijelom grada.
„Što se tiče Hartnere, radi se o prostoru obuhvaćenom prostornim planovima, no treba reći da je većina prostora Hartere u privatnom vlasništvu, a privatni su se vlasnici sukladno ustavu i zakonima dužni brinuti o svojoj imovini. Uređenje tog prostora iziskuje značajna financijska sredstva, jer se radi o derutnim objektima bivših industrijskih kompleksa. Za valorizaciju tog prostora potrebna su značajna financijska sredstva koja ili valja osigurati u proračunu, za urbanističko planiranje, izradu dokumentacije te izvođenje radova ili sredstva možemo potražiti u privatnom sektoru, kojem moramo učiniti te objekte atraktivnima da u njih ulažu. Mislim da je prvi korak u tom smjeru obnova Energane, odnosno 2.700 m2 koji će uskoro postati novi prostor za kreativne industrije i IT tehnologiju značajan, jer u tom prostoru je Energana nešto što se ističe. Vjerujem da taj prostor ima budućnost u planovima razvoja našeg grada“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Odgovarajući na pitanja moderatora, govornika te brojnih sudionika tribine okupljenih u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku o planovima grada za pojedine dijelove riječke baštine, gradonačelnik Filipović podsjetio je kako će se u dijelu Metropolisa urediti uredski prostori Maerska, koncesionara novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, kako se priprema projekt obnove skladišta ExportDrva i njegova prenamjenu u suvremeni višenamjenski prostor uz pomoć sredstava ITU mehanizma kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka te kako se uskoro se očekuje i završetak obnove broda Galeb.
Teatro Fenice u potpunosti u privatnom vlasništvu
Jedna od tema tribine bilo je i stanje i vlasništvo Teatra Fenice. Gradonačelnik Filipović podsjetio je kako se radi o objektu koji je u potpunosti u privatnom vlasništvu – 9/10 vlasništva predstavlja stečajnu masu Rijeka kina, dok 1/10 predstavljaju stanovi prodani nositeljima ranijih stanarskih prava.
„Činjenica jest da bi taj objekt bilo najjeftinije kupiti u ovom trenutku, no njegova obnova iziskuje ogromna financijska sredstva, jer je pod posebnom zaštitom Konzervatorskog odjela. Procjene vrijednosti obnove prije nekoliko godina sezale su do nekoliko desetina milijuna kuna, što bi danas zasigurno bilo puno više. Bilo je čak i nekih privatnih inicijativa oko završetka stečaja i kupnje predmetne nekretnine. Taj interes na kraju nije rezultirao ponudama i stečajni upravitelj je od Ministarstva kulture zatražio da se napravi elaborat, to jest troškovnik obnove same zgrade“, podsjetio je gradonačelnik Filipović.
Istaknuo je i inicijativu Primorsko-goranske županije da se uključe u i eventualnu kupnju nekretnine i to iz poreznog dijela koji je županiji pripao na račun porezne reforme.
„Nemam ništa protiv te inicijative, a kako se radi o kontinuiranom prihodu PGŽ-a na koji nisu računali, predlažem da preuzmu i kreditno zaduženje za osiguranje sredstava potrebnih za obnovu zgrade. Ako takav dogovor bude postignut, spreman sam da u tome sudjelujemo i da to predložimo Gradskom vijeću Grada Rijeke. U protivnom, kako sam i ranije rekao, ta zgrada ostaje dio stečajne mase te o njegovoj budućnosti i bilo kakvim ulaganjima odlučuje skupština vjerovnika“, dodajući kako se privatni vlasnik oglušuje na rješenja nadležnog ministarstva o potrebi obnove i sanacije zgrade i kako se ne mogu sredstva svih građana ulagati u tuđu imovinu.
Na tribini je prikazan i film Barbare Essl Zeugnis der verlassenen Zeit, koji se može pogledati na YouTube kanalu Novog lista.