U Gradskoj vijećnici grada Rijeke održana je prezentacija Projekta „Izrada projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani“.
Ovaj projekt, koji se trenutno nalazi u fazi izrade dokumentacije, obuhvaća rekonstrukciju i obnovu postojeće pružne dionice od Škrljeva do Jurdana te izgradnju drugog kolosijeka na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija/Matulji, uz nove željezničke infrastrukturne podsustave, kao i rekonstrukciju šest postojećih kolodvora i četiri stajališta te izgradnju sedam novih stajališta.
Tijekom predstavljanja namijenjenog široj javnosti, predstavnici naručitelja odnosno izrađivača projektne dokumentacije, Snježana Krznarić iz HŽ infrastrukture i Stjepan Kralj iz Instituta IGH, predstavili su cilj, obuhvat i status projekta, kao i njegov tijek. Nova, modernizirana pruga trebala bi poboljšati kvalitetu i učinkovitost željezničkog prijevoza, nastaviti integraciju željezničkog prometa u javni gradski i prigradski prijevoz putnika, rasteretiti cestovni promet te posljedično smanjiti razinu zagađenja prostora.
Ovaj projekt dio je razvoja Mediteranskog prometnog koridora koji će doprinijeti razvoju Rijeke i njene luke kao važnog prometnog čvorišta, a početak radova, koji će trajati do 4 godine, očekuje se u 2022. godini. Procjenjuje se kako bi pruga u potpunoj funkciji trebala biti 2027. godine, što bi prema analizama trebalo rezultirati postizanjem velike vremenske uštede u željezničkom prometu te uštede u operativnim troškovima vozila i upravljanju prometom, uz značajne ekonomske uštede za društvo.
Među pet izrađenih alternativa trase drugog kolosijeka, odabrano rješenje uključivat će i izgradnju novih stajališta na lokacijama Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac, uz pripadajuća parkirališta, izgradnju nove zgrade operativno-upravljačkog centra za željeznički promet u zapadnom dijelu Hrvatske koja će biti smještena kod glavnog gradskog kolodvora, izradu sustava odvodnje i pročišćavanja vode te sustava energetskog napajanja i upravljanja prometom uzduž pruge, kao i rekonstrukciju i izgradnju prometnih i pješačkih puteva ispod i iznad pruge – vijadukata, mostova i ostalog.
Među elementima koji bi trebali predstavljati veliki pomak u odnosu na postojeće stanje istaknuta je implementacija novog sustava sanacije buke i vibracija. Prema najavama, neka od rješenja uključuju izradu galerija, odnosno umjetnih tunela na Svetoj Ani, Bulevardu i u Ciottinoj ulici iza postojeće galerije Zagrad, gdje će se sadašnji usjeci zatvoriti s gornje strane.
Projekt izgradnje drugog kolosjeka
Prema riječima Stjepana Kralja, u dosadašnjem dokumentacijskom dijelu projekta izvršene su studije izvodljivosti, ekonomske i financijske analize, utjecaja na okoliš, idejni projekt te glavni projekt uz ishođenje lokacijske dozvole. Preostaje dovršenje glavnog projekta, parcelacijskog elaborata, ishodovanje građevinske dozvole i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja koja će uključivati iseljavanje određenog broja stanovnika i rušenje objekata. Predstavnik instituta IGH, koji zajedno s tvrtkom Granova izrađuju projektnu dokumentaciju, naveo je kako će se radovi na drugom kolosijeku izvoditi bez prekida prometa, no dodao kako treba očekivati prometne zastoje. Istaknuta je i problematika nepovoljne terenske konfiguracije na određenim dijelovima pruge, kao što su to oni na relaciji Sušak/Pećine – Rijeka, zbog kojih će ponegdje doći i do zatvaranja pruge za potrebe izvođenja kompleksnijih radova.
Kada je riječ o utjecaju projekta na objekte povijesne i kulturne baštine u centru Rijeke, izrađeni Konzervatorsko-urbanistički elaborat uključuje Smjernice za izradu glavnog projekta koje analiziraju pojedine lokacije i građevine od povijesnog i kulturnog značaja, nastale u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci, prema kojima će se poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu značajnih objekata. Također, elaborat obuhvaća i analizu i prijedloge budućeg uređenja prostora na pojedinim lokacijama uz prugu, kao što je uređenje željezničkog stajališta s nadstrešnicom, liftom i stepeništem na mostu na Školjiću.
Izradu projektne dokumentacije za obnovu i izgradnju željezničkog kolosijeka s 85% učešća sufinancira Europska unija iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility), dok se ostatak financira iz državnog proračuna, županijskim i sredstvima uključenih jedinica lokalne samouprave.
