Na početku akademije minutom šutnje odana je počast palim braniteljima, koji su svoje životima izborili slobodu današnje Hrvatske. Iz riječkih, primorskih i goranskih postrojbi poginulo je 230 pripadnika, a više od 1000 branitelja je ranjeno, mnogi s trajnim posljedicama.

„Dok svi mi ovdje govorimo o težnji za slobodom našega naroda i svima koji su je životima izborili, još se jedan narod Europe bori na isti način, s istom težnjom i istom nadom – ostati svoj i slobodan. Strahote koje smo kao narod proživjeli tada, danas proživljava narod Ukrajine. A početna je premisa ista. Težnja jednog čovjeka, da drugome oduzme slobodu, suverenitet i identitet. Gotovo nevjerojatno, no nažalost, ipak istinito“, kazao je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Naglasio je kako je današnja Hrvatska, u kojoj mladi ljudi ističu neofašističke simbole ili diskriminiraju pripadnike manjina, živući dokaz kako borba za slobodom nije završena.
„Je li moguće da se u našoj, slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj održavaju prosvjedi podrške za prava žene koju je, medicinska tragedija nagnala na najteže odluke? Jesmo li slobodni i neovisni da bismo drugima oduzimali njihova prava i slobode?“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Gradonačelnik Filipović: Na svima nama je odgovornost očuvati životima izborenu slobodu

Stoga je, kazao je Filipović, na svima nama odgovornost očuvati životima izborenu slobodu, a to znači poduzimati sve kako bi vratili razum, toleranciju, razumijevanje svoje i poštivanje tuđe slobode.

„Rijeka je tu odgovornost svakako započela uvođenjem građanskog odgoja u osnovne škole, koji se, s razlogom proširio diljem Hrvatske. Zato što našoj djeci, od malih nogu treba pružiti temelje slobode i tolerancije, učenje i kritičko promišljanje, poštivanje i razumijevanje drugih i drugačijih. Upravo zato se svakodnevno borimo za svako dijete u vrtiću, za svakog učenika i učenicu u osnovnoj školi, kako bismo u Rijeci kvalitetno odgajali i obrazovali mlade ljude koji razumiju i poštuju svoja, ali i tuđa prava i slobode. Ti će mladi ljudi sutra krojiti budućnost ove zemlje. Zato je važno zapitati se, kakve im temelje, obiteljske ili one sustavne postavljamo i ostavljamo. Suočeni s velikim odlaskom mladih ljudi iz naše zemlje, moramo još više ustrajati, još više raditi i stvoriti temelje za dostojanstven život, upravo ovdje, u našoj Rijeci, u našoj Hrvatskoj. Svakako, ovaj problem ne možemo riješiti sami. Potrebno je, nužno je,  sustavno rješenje, na nacionalnoj razini, kojim bismo se uhvatili u koštac s ovim problemom i potakli naše ljude da svoje živote stvaraju ovdje“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Tome u okvirima Rijeke, naglasio je gradonačelnik, uvelike pomaže snažno, moderno riječko Sveučilište, koje svakako pruža veliki poticaj mladima da nakon obrazovanja izaberu upravo Rijeku. Otvaranju novih radnih mjesta, a samim time i prilika za radom i ostankom u Rijeci, pridonosi veliki investicijski ciklus u koji je Rijeka ušla.
„Stanovi po programu društveno poticane stanogradnje, ali i priuštivi stanovi za mlade, fokus su ove gradske administracije, kako bismo stvorili sve uvjete za kvalitetan, neovisan i siguran život mladim ljudima, ali i svim našim sugrađanima“, kazao je Filipović.

Kako bi naša djeca živjela u humanom, otvorenom i tolerantnom društvu, poručio je, moramo reagirati i djelovati, ne čekajući da to napravi netko drugi.

„Drago mi je da Rijeka oduvijek ima iznimno razvijen senzibilitet za druge i drugačije. Među prvima smo kada se treba ujediniti i zajedno pridonijeti nekom zajedničkom cilju. To zajedništvo, jedinstvo i jednakost, bilo je najvažnije i onima radi kojih smo danas ovdje – hrvatskim braniteljima u Domovinskome ratu. Nemojmo dozvoliti da njihova žrtva bude uzaludna. Budimo je dostojni – svi zajedno.“

Župan Komadina: Hrvatska je danas na ispitu demokracije

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina poručio je kako imamo obavezu prema sudionicima Domovinskog rata, svim žrtvama stradanja, poginulim braniteljima i njihovim obiteljima, koji su i podnijeli najveću žrtvu slobode koju danas živimo. Najveća je pak odgovornost da Hrvatska bude država istinske demokracije, pravednosti i jednakih šansi za sve njene građane, naglasio je župan, na nositeljima  državne vlasti.
„Zbog stalnih svađa i podjela u političkom prostoru, zbog onih koji negiraju temeljna prava zapisana u hrvatskom ustavu, koji našu državu svjetonazorski guraju unazad, koji koketiraju s ekstremizmom, koji se ne ograđuju od poruka mržnje, koji dozvoljavaju da se ugrožavaju i dovode u pitanje prava manjina, prava žena, mi smo i danas na ispitu demokracije. Moramo zaustaviti podjele, iscrpljivati se svađama,  prekinuti falsificiranje  prošlosti i fokusirati se na sadašnjost i budućnosti ove zemlje“, kazao je župan Komadina.

U suprotnom, kazao je Komadina, nećemo uspjeti zaustaviti egzodus hrvatske mladosti i hrvatske pameti te izgraditi državu zadovoljnih ljudi, koji će ovdje živjeti zato što im je dobro, a bit će im dobro ako si u vlastitoj državi poštenim radom mogu osigurati pristojan život.

U kulturno umjetničkom programu nastupili su Djevojački zbor Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova uz dirigenta prof. Davora Juretića, učenik Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Matija Klaj pod mentorstvom prof. Slađane Čolović, učenici klasičnog baleta Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica te prvakinja HNK Ivana pl. Zajca Tanja Smoje.

Dan državnosti je dan kada se sastao prvi demokratski višestranački Hrvatski sabor u tada još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i izabrao Franju Tuđmana za predsjednika Predsjedništva, imenovao prvu Vladu Republike Hrvatske koja je nastajala i na taj način započeo proces osamostaljenja Hrvatske iz tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a na temelju ogromnog broja glasova hrvatskih građana izrečenih ZA osamostaljenje na referendumu održanom 19. svibnja 1991.