Zvonimir Peranić (MOST) kazao je kako se u Izvješću Državnog ureda za reviziju za 2016. godinu ustvrđuje kako manjak prihoda u sljedećem razdoblju iznosi oko 247 milijuna kuna, te kako je Grad Rijeka na temelju danih naloga i uputa donio odluku u siječnju prošle godine. Peranić je naveo kako je tijekom 2017. godine Odjel gradske uprave za financije izradio analizu financijskog stanja i položaja gradskog proračuna pa upitao tko su savjetnici koji Odjelu pomažu u procesu rješavanja akumuliranog manjka u gradskom proračunu te jesu li oni savjetovali novo zaduženje.

Pročelnica Odjela za financije Jasna Liker kazala je kako će na ovo pitanje odgovoriti pisanim putem.

Josip Ostrogović (HDZ) osvrnuo se na nedavnu press konferenciju PGS-a te citirao njihove članove koji su, prema riječima vijećnika, kazali kako je najavljena smjena dosadašnjeg glavnog urednika Novog lista obračun sa slobodarskom tradicijom redakcije Novog lista, te kako će dosadašnji glavni urednik biti smijenjen od strane onih koji su htjeli ugasiti Novi list, koji bi u NL uveli laž i diktaturu, koji žele mrak i kojima samo NL smeta onemoguće slobodu riječi, govora i ponašanja. Ostrogović je naveo kako PGS-ovci, zajedno s zamjenikom gradonačelnika Nikolom Ivanišem, najavljuju instantnu reakciju na promjene uz tvrdnju da to neće dozvoliti. Vijećnik je postavio pitanje gradonačelniku Obersnelu o njegovoj podršci ovakvom načinu komunikacije i razmišljanju najbližeg suradnika Ivaniša. Također, Ostrogović je upitao što gradonačelnik i zamjenik Ivaniš planiraju učiniti po pitanju Novog lista, na koji način se namjerava zaustaviti promjene privatnog medija i je li normalno da se gradonačelnik i njegov zamjenik upliću u kadroviranje u medijima.

Obersnel je kazao kako ne vidi kako je Ostrogović u nastaloj situaciji pronašao njegovo ime te na temelju čega je vijećnik zaključio da gradonačelnik dijeli navedene stavove. Uz to, Obersnel je rekao kako on ima dva zamjenika, odnosno dva najbliža suradnika te kako je Nikola Ivaniš član političke stranke PGS koji je na navedenoj press konferenciji nastupio kao član dotične stranke, pa stoga ima pravo na svoj stav. Gradonačelnik je kazao kako je bio prisutan promjeni barem desetak glavnih urednika Novog lista i svjedočio transformaciji Novog lista kroz promjene vlasnika, pri čemu nikad te smjene nije komentirao. Novi list je uvijek bio tvrtka sa svojim vlasnicima, najprije novinarima koji su svoje dionice prodali, a nakon toga novi su vlasnici odlučivali o daljnjoj sudbini na što imaju pravo. Obersnel je dodao kako Ivaniš niti u jednom trenutku nije iznosio stavove gradonačelnika niti gradske uprave.

Ostrogović je ustvrdio kako je Obersnel branio Ivaniša navodeći njegovo pravo, te njegov odgovor ocijenio kao „nonsens“, nešto od čega se gradonačelnik trebao ograditi i kazati kako to ne mogu biti navike u jednom normalnom demokratskom društvu, nešto što Rijeka jest.

Andrej Briščik (Akcija mladih) postavio je pitanje vezano uz izgradnju hotelskog kompleksa na Kostabeli gdje se nasipavanjem kamenom i zemljom devastira obalno područje te flora i fauna u moru. Vijećnik se referirao na odgovor Grada iz veljače ove godine u kojem nije navedeno da će se to područje nasipati kamenjem i zemljom, što nije dopušteno prema riječima pročelnice PGŽ-a Nade Milošević koja dodaje kako je ondašnja koncesija državna te kako su za nadzor radova zaduženi Lučka kapetanija Rijeka i Grad Rijeka. Briščik je pitao tko je dozvolio nasipavanje mora na Kostabeli i tko će za devastiranje biti kažnjen.

Gradonačelnik je kazao kako ništa nije devastirano te kako nitko neće biti kažnjen jer za to nema razloga te kako je investitor koji gradi hotel i uređuje plažu dobio koncesiju od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na području na kojem se nije ništa nalazilo osim kamenja. Obersnel je kazao kako investitor plaća koncesijsku naknadu te kako se aktivnosti koje provode događaju u skladu s potrebnim dokumentima uključujući građevinsku dozvolu i studiju o utjecaju na okoliš. Na riječi županijske pročelnice, Obersnel je rekao kako komentirati može samo priopćenje u pisanoj formi.

Briščik je ponovio kako je šetnica devastirana te dodao kako obala ne izgleda kao prije budući da se zemljom trpa obalni pojas što se, tvrdi Briščik, prema studijama o utjecaju na okoliš ne bi trebalo raditi.

Petra Mandić (MOST) je povodom uskrate korištenja nekolicine javnih lokacija u Gradu Rijeci referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“ upitala temeljem kojeg prava se to sprovelo. Mandić je ustvrdila kako je inicijativi uskraćena većina frekventnih lokacija spominjući objašnjenje gradonačelnika o prekomjernom bombardiranju građana sadržajem inicijative. Mandić je kazala kako je uskraćivanje korištenja lokacija uskraćivanje prava narodu da odlučuje, navodeći kako vlast proizlazi iz naroda, a ne iz elita. Mandić je pitala što bi se dogodilo kad bi u pitanju bila referendumska inicijativa vezana uz istospolne zajednice i da gradonačelnik sabotira desne orijentacije.

Gradonačelnik je rekao da ne razumije pitanje, kao niti cijelu raspravu koja se vodi o nekoliko predloženih referenduma i pojasnio da ako je netko tražio suglasnost za korištenje javne površine, onda mora biti svjestan da može, ali i ne mora dobit traženu suglasnost, jer u protivnom institucija davanja suglasnosti ne bi ničemu služila. Obersnel je naveo kako je procijenjeno da je od traženog broja od 41 mjesta dovoljno 26 lokacija koje je inicijativa tražila. Kada se raspravlja o tome što narod želi odlučivati, Obersnel je kazao kako se nada da je narod dovoljno svjestan da neće prihvatiti drugo pitanje navedene inicijative koje je apsolutno neprihvatljivo, o čemu je već mnogo puta govorio i nastavit će govoriti. O prvom pitanju koje se tiče mijenjanja izbornog sustava se može i mora raspravljati. Gradonačelnik je kazao kako su neprihvatljive ideje o uvođenju saborskih zastupnika u dvije kategorije – onih koji mogu i ne mogu odlučivat o svim pitanjima te kako je interesantno da su ti drugi baš zastupnici nacionalnih manjina. Dajući hipotetički primjer situacije u kojoj neki od trenutnih članova Gradskog vijeća ne bi mogli glasati o najvažnijim temama, Obersnel je objasnio zašto je odlučio da je toj inicijativi dovoljan broj lokacija koji im je dodijeljen.

Mandić je kazala kako gradonačelnik ulazi u meritum, koji je po njenom mišljenju nebitan, te ocijenila kako je uskraćivanje svih frekventnih lokacija sramotno. Mandić je zaključila kako se s istim argumentima koje izriče gradonačelnik moglo dogoditi da niz gradonačelnika odluči da neka referendumska inicijativa s kojoj se oni ne slažu ne može proći.

Sandra Krpan (SDP) rekla je kako se posljednjih godina u Hrvatskoj odvija intenzivna kampanja s ciljem umanjenja dosegnutih ljudskih prava i sloboda koja je započela s uskraćivanjem prava homoseksualnim zajednicama, a nastavilo s nacionalnim manjinama i pravima žena. Ističući kako je Rijeka jedna od rijetkih sredina koja je odbila biti dio te kampanje, Krpan je kazala kako se gradonačelnik otvoreno suprotstavio tim inicijativama. Budući da su predstavnici tih inicijativa više puta pokušali manipulirati činjenicama, pa i tumačenjem gradonačelnikovih riječi, Krpan je pitala Obersnela da pojasni odluku Grada koje su donesene u vezi s prikupljanjem potpisa za referendum o ukidanju Konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i za promjene izbornog sustava i statusa predstavnika nacionalnih manjina.

Gradonačelnik Obersnel odgovorio je kako se u zadnje vrijeme manipulira pojmom demokracije i sintagmom „narod odlučuje“. Kazavši kako odlučivanje naroda jest suština uređene demokracije, te demokracije kroz ustav ili zakone o referendumu imaju definirane subjekte i prava o kojima se na referendumu ne može odlučivati. „Narod je odlučio i da Hitler dođe na vlast, narod je u Austriji odlučio da se pripoji Trećem Reichu upravo referendumom“, rekao je Obersnel te se upitao možemo li prihvatiti činjenicu da se na referendumu može raspravljati o svemu, bez ikakve kontrole, bez poštivanja ljudskih prava, manjinskih prava, ravnopravnosti spolova i osnovnih vrijednosti našeg Ustava. Gradonačelnik je iskazao duboko uvjerenje da se o tim pitanjima ne može odlučivati koristeći laži, zastrašivanja i manipulacije činjenica te kako on kao javna osoba izabrana na neposrednim izborima radi sukladno propisima Grada Rijeke temeljem kojih su donesene odluke iza kojih stoji. Zbog tih razloga nije dozvoljeno prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu o ukidanju Konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Što se tiče druge referendumske inicijative kojoj je odobreno 26 traženih lokacija, prema gradonačelnikovim informacijama možda i najveći broj ustupljenih lokaciju u Hrvatskoj, Obersnel je kazao kako je i ta inicijativa apsolutno neprihvatljiva upravo zbog toga što traži izmjene Ustava kojima bi se ograničila prava saborskim zastupnicima iz redova nacionalnih manjina. Očito je da će biti potrebno jasnije definirati Zakon o referendumu u kojem će biti jasno istaknuto o čemu se referendumom ne može odlučivati postojeće stanje vrlo često vodi u neželjene posljedice.

Sandra Krpan je replicirala je da su svi vijećnici pozvani govoriti o ovoj temi zbog događaja koji se dogodio u utorak, 22. 5. na norijadi – okupljanju maturanata. Njihovo ponašanje na ulicama našeg grada je neprihvatljivo, posebice uništavanje Spomenika oslobođenja na Delti koji je premazan svinjskom mašću te išaran nacističkim znakovljem, a potrebno je jasno poručiti da ne želimo takvo ponašanje djece.

Ivona Milinović (HDZ) ustvrdila je kako gradonačelnik voli reći da ga je narod izabrao, a odlučuje suprotno tome kada narod odlučuje o referendumskih pitanjima. Milinović je navela da bi možda bilo najbolje da se u zakon uvede da gdje god je SDP na vlasti, tamo nije dobro da narod odlučuje, a da bi, ondje gdje su ostale političke stranke, bilo dobro da narod odlučuje, ističući situaciju kao opasan presedan. Milinović se složila s vijećnicom Mandić da gradonačelnikov meritum o referendumu nije važan, navodeći kako će o tome odlučivati Ustavni sud, te pitala gradonačelnika je li postao ustavni sudac.

Obersnel je kazao kako nije postao ustavni sudac, no kako ima pravo na svoj stav i kako će ga javno iznositi te postupati sukladno ovlastima koje daje zakon, Statut Grada Rijeke i Odluka o davanju u najam javnih površina Grada Rijeke.

Milinović je izrazila zadovoljstvo sadržajem odgovora o postajanju ustavnim sucem, napominjući kvalitetu pravne države u tom slučaju, ali i nezadovoljstvo izrečenim, budući da jednoj od inicijativa nije dana suglasnost za korištenje javnih površina. Milinović je rekla kako Obersnel nema pravo svoje ideološke svjetonazorske stavove prenositi u Odluke Grada te zaključila kako se gradonačelnikov primjer o neravnopravnosti vijećnika u Gradskom vijeću ne može primjenjivati na sabor jer ondje zastupnici ulaze s manjinskih lista. HDZ-ova vijećnica komentirala je Obersnelovo sudjelovanje u prosvjedu Hod za slobodu 19. 5., ističući potrebu trećeg hoda „Hod za slobodu svima, a ne samo njima“.

Marinko Koljanin (nezavisni), ponukan nastupima kolegica Mandić i Milinović, kazao je kako je i on ponosno stupao u Hodu za slobodu, te upitao je li trebalo provocirati drugu stranu zbog koje se izgubio meritum.

Obersnel je rekao da je pravo pitanje što se doživljava kao provokacija – pokretanje inicijative s njenim zahtjevima ukidanja međunarodnog dokumenta kojeg je ratificirao Hrvatski sabor i koji je prihvaćen u tridesetak europskih zemalja ili njegova odluka da postupi sukladno propisima, Zakonu i Statutu Grada Rijeke.

Koljanin je odgovorio da njemu nije provokacija da netko misli drugačije nego on, te da se treba tolerirati tuđe mišljenje i kad se s njim ne slažemo.

Veljko Balaban (Živi zid) rekao je da svako izražavanje sloboda i izražavanje stajališta ne smije biti ograničeno i da ne smije postojati nikakav oblik zabrane. Stav Živog zida je da postizanje određenih prava ne smije biti provedeno na način da se želi ostvariti nauštrb drugih. Balaban je rekao da o takvim pitanjima odlučuje Ustavni sud, a ne gradonačelnik, stoga je pitao Obersnela hoće li zabraniti prikupljanje potpisa za referendum Živog zida o izlasku Republike Hrvatske iz Europske unije i NATO-a.

Obersnel je ponovio da je iskoristio pravo koje mu pruža Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Statut Grada Rijeke i Odluka o davanju u najam javnih površina Grada Rijeke. Gradonačelnik je istaknuo kako ne misli da se o svakom pitanju može odlučivati na način referenduma, pogotovo uz ovu dozu manipulacije te kazao kako nema razloga da ne dozvoli prikupljanje potpisa za spomenutu inicijativu Živog zida jer to nije pitanje kojim se bilo kome narušava razina stečenih prava.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) je spomenuo kako je nedavno obilježen 31. rođendan navijačke skupine Armada te kako je na njihovoj press konferenciji izrečen stav da se „Stadion Kantrida baš kakav danas postoji uvrsti u objekte projekta Europske prijestolnice kulture te da se za njega osmisle pojedini programi, zanimljive utakmice prijateljskog i međunarodnog karaktera s obzirom da se Rijeka proklamira kao otvoreni grad“. Švorinić je gradonačelnika upitao o njegovom stavu ove želje.

Obersnel je kazao kako je primio predstavnike Armade s kojima je razgovarao o navedenoj temi te kako nema protiv da se Stadion Kantrida koristi u kontekstu projekta EPK, što će biti osmišljeno uz tvrtku TD Rijeka 2020. d.o.o. Druga njihova molba ticala se korištenja stadiona Kantrida za određene utakmice NK Rijeke, a Obersnel je kazao kako klub može koristiti stadion kad god želi uz međusobne dogovore, zaključujući kako podržava obje želje.

Predrag Miletić (Lista za Rijeku) kazao je kako je ove godine obilježena 70. obljetnica ujedinjenja Rijeke i Sušaka za što je ovaj vijećnik poslao prijedlog za postavljanje spomen ploče bivšem gradonačelniku Rijeke Giovanniju Ciotti na zgradu Municipija te bivšem gradonačelniku Sušaka Hinku Bačiću na zgradu Continentala. Miletić je upitao u kojoj fazi je realizacija ovog prijedloga i je li moguće postaviti ove spomen ploče ove, jubilarne godine.

Obersnel je napomenuo kako ovaj prijedlog treba sagledati s povijesnog i stručnog aspekta te u kontekstu vlasničke strukture hotela Continental. Obersnel je dodao kako on osobno podržava ovaj zahtjev te kako je moguće da se ploče postave do kraja godine.

Tea Mičić Badurina (PGS) postavila je pitanje na temu o kojoj je već bilo rasprave, vezano uz sigurnost prometa u Ulici Bože Vidasa na Zametu, točnije na potezu od Crkve prema zametskoj tržnici. Vijećnica je kazala kako se ondje promet odvija prebrzo te kako je područje vrlo frekventno i vozilima i pješacima s obzirom na mnoge ustanove u blizini. Mičić Badurina spomenula je kako je na njeno pitanje, postavljeno na jednom od prethodnih Aktualnih satova, odgovoreno kako će policija povećati nadzor na području što je bio neko vrijeme i bio slučaj, no da se ondje i dalje često događaju nezgode. Gradonačelniku je postavljeno pitanje o pronalasku trajnijeg prometnog rješenja za smirivanje prometa, navodeći kako je Rijeka-promet riješio slične probleme u Kostreni i u Kastvu.

Obersnel je odgovorio kako je prometno rješenje koje bi trebalo definirati određene zahvate u izradi. To bi rješenje imalo za posljedicu smanjenje brzine na toj dionici, budući da se rješenja poput ležećih policajaca, uz ostale prepreke, ondje ne mogu primijeniti zbog potreba javnog gradskog prometa. Gradonačelnik je iskazao kako vjeruje da će se u to rješenje realizirati u razumnom roku.

Aleksandar Bulog (SDP) naveo je veliki interes javnosti u gradu Rijeci ali i okolnim općinama i gradovima za smještajne kapacitete u dječje vrtiće. Sukladno činjenici da je gradonačelnik prilikom otvaranja vrtića Morčić i Đurđice najavio velika ulaganja u nove vrtiće i proširenje kapaciteta, Bulog je upitao Obersnela da temeljitije informira o sljedećim ulaganjima.

Gradonačelnik je kazao kako se, unatoč tome što je u posljednjih 5 godina proširen kapacitet za 600-tinjak novih mjesta, pokazuje da je to još uvijek nedovoljno, pa su spremne dvije lokacije na kojima se mogu graditi vrtići. To su lokacija na Rastočinama, koja je u vlasništvu Grada i za koju je u tijeku izrada projektne dokumentacije čiji se radovi očekuju iduće godine, te za vrtić namijenjen za djecu talijanske nacionalne manjine gdje očekuje se da Talijanska unija prema dogovoru krene u izgradnju što bi oslobodilo kapacitete onih vrtića gdje su djeca danas smještena. Do sad su realizirani zahvati  na poboljšanju uvjeta u vrtićima, a kroz točku o daljnjem zaduženju moći će se vidjeti da je dio tih novaca namijenjen za energetsku obnovu dječjih vrtića i stvaranje boljih uvjeta za boravak djece u vrtićima.

Duško Milovanović (SDP) postavio je pitanje vezano uz motorni brod Galeb, kazavši kako otkad je Grad Rijeka dobio bespovratna za uređenje ovog broda opozicijski vijećnici ne spominju ovu temu. Milovanović je naveo i aktualne radove na obnovi Šećerane, dijela istog projekta te upitao kada se može očekivati početak radova na brodu Galeb i zatražio informacije o stanju zgrade Ciglene kuće.

Obersnel je naveo kako će iskoristiti priliku te odgovorio kako je ponosno hodao na prosvjedu zajedno s Riječanima koji nisu prihvatili manipulaciju i laž i kazao kako mu je drago da živi u Rijeci na koju je ponosan. Kao odgovor vijećniku Milovanoviću navedeno je kako su troškovnici projekta gotovi i kako se natječaj za odabir izvođača radova očekuje vrlo brzo, a s obzirom da se radi o brodu, čeka se suglasnost Hrvatskog registra brodova poslije kojeg kreće uređenje Galeba. Obersnel je naveo kako su projekti Ciglene zgrade i T-objekta gotovi, što uključuje projektnu dokumentaciju koja je upućena na procjenu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a sredstva su osigurana kroz Riječku aglomeraciju i ITU mehanizam. Prema riječima gradonačelnika, potpisivanje ugovora očekuje se vrlo brzo, nakon tog slijedi natječaj za uređenje ova dva objekta.

Predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Čordašev izrekao je opomenu gradonačelniku Obersnelu zbog povrede Poslovnika.

Tamara Martinčić (SDP) referirala se na predstavljanje novog programa „Ranog učenja informatike“ za osnovne škole u utorak, pa zamolila gradonačelnika da Vijeće detaljnije upozna sa programom.

Obersnel je kazao kako se program informatičkog obrazovanja za mlađe osnovnoškolce u Rijeci provodi od 2000. godine, te kako je kreacija dijela programa prepuštena školama i nastavnicima koji to provode. Grad je smatrao kako je potrebno ponuditi zajednički pristup, stoga je izrađen cjelokupni program informatičkog obrazovanja koji će se provoditi u svim riječkim osnovnim školama. Program nije striktno fiksan u smislu propisivanja samog programa, već i dalje dijelom ovisi o inicijativi nastavnika budući da varijanta izdavanja udžbenika nije odabrana zbog dinamičnosti informatike i podložnosti promjena u ovom predmetu. Obersnel je kazao kako će kurikulum, potpuno besplatan za sve polaznike, biti dostupan na web stranicama te kako će biti mijenjan sukladno novim dostignućima. Kako su riječke škole dobro informatički opremljene, Obersnel je procijenio kako će ovaj program pobuditi velik interes.

Filipa Capan (HDZ) zatražila je pisani odogovor o isplaćenim sredstvima sportskim klubovima zaključno s 30. 4. 2018. godine te detaljan plan raspodjele financijskih sredstava po klubovima unutar programa javnih potreba u sportu za 2018. godinu.

Dobrica Rončević (HDZ) postavio je pitanje vezano uz korištenje institucije javnih radova koje mogu obavljati korisnici zajamčene minimalne naknade. Vijećnik je kazao kako za obavljanje poslova uređenja i čišćenja okoliša nesumnjivo postoji potreba pa predložio da u ovu stavku uđe čišćenje gradskih plaža, za što Grad Rijeka ima nadležnost. Iskazavši ovakvo aktiviranje korisnika minimalne zajamčene naknade kao korisnim za njih i za zajednicu, Rončević je upitao planira li Grad pokrenuti predložene ili slične javne radove s Centrom za socijalnu skrb kao što je to slučaj u mnogim jedinicama lokalne samouprave u PGŽ.

Gradonačelnik je kazao kako je sličan program javnih radova u Gradu Rijeci provođen prije nekoliko godina s poprilično lošim iskustvima. Izrazivši razumijevanje za namjeru angažiranje korisnika minimalne zajamčene naknade na ovaj način, Obersnel je kazao da među ovom populacijom ima vrlo malo radno sposobnih osoba i da se ova mjera nije pokazala učinkovitom. Grad Rijeka je u kontaktu s Centrom za socijalnu skrb i pokušat će ponovo krenut s sličnim programom, uz bojazan da će se ispostavit neučinkovitim.

Kristjan Staničić (HDZ) pitao je gradonačelnika može li potvrditi da će projekt Europska prijestolnica kulture 2020. godine, s obzirom na činjenicu da su sva financijska sredstava osigurana, biti gotov na vrijeme i da će Rijeka te godine u punom sjaju te godine ići u realizaciju tog projekta.

Obersnel je kazao da su sredstva iz državnog proračuna osigurana za ovu godinu, iskazujući nadu da će se ovakva dinamika nastaviti i u naredne dvije godine što je obećanje premijera aktualne vlade. Što se tiče ostalih aktivnosti, gradonačelnik je kazao kako se provode sukladno planu te kako ne vidi niti jedan razlog zašto se projekt ne bi izvršio na način na koji je planiran. „Sve što je obećano do 2020. godine biti će i gotovo, neki projekti su planirani da budu završavani kroz 2020. godinu i da se upravo završetak tih objekata iskoristi u smislu programa koji će biti vezani uz te objekte“, rekao je Obersnel, dodajući da će izgradnja gradske knjižnice, koja nije kroz programsku aktivnost direktno vezana uz EPK, biti završena 2021. godine.

Vojko Braut (SDP) upitao je koliko je vijećničkih pitanja prispjelo između dvije sjednice Gradskog vijeća i koji je karakter tih postavljenih pitanja.

Gradonačelnik je izrazio kako se institucija vijećničkog pitanja počela zloupotrebljavati, budući da su u spomenutom razdoblju stiglo 57 vijećničkih pitanja, svako s nekoliko potpitanja što brojku dovodi do 129 pitanja. Obersnel je kazao kako je velik dio pitanja je izrazito kompleksan i opširan – u dijelu pitanja se traži niz podataka iz prethodnih godina što uključuje i do tisuću računa u tijeku jedne godine. Gradonačelnik je kazao kako ne vidi svrhu takvih pitanja i kako njihova narav opterećuje radnike u pojedinim Odjelima koji imaju mnogo posla, pogotovo u Odjelu za financije gdje se troši vrijeme u pripremi ovakvih odgovora. Kazavši kako u buduće nema namjeru odgovarat na takva pitanja jer se takvi podaci mogu pronaći u izvješćima o izvršenju proračuna ili u izvješćima Državnog ureda za reviziju na web stranicama Grada Rijeke, gradonačelnik će u svojim odgovorima upućivati na dostupnost tih materijala na Internetu.

Vedran Sabljak (Laburisti) postavio je pitanje vezano uz parkirna mjesta za osobe s invaliditetom. Sabljak je rekao kako Rijeka, premda ima problema s brojem parkirnih mjesta, osobito o periodu opterećenja u centru grada i stambenim četvrtima, ima dobro razgranatu mrežu parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom. No, prema riječima vijećnika, u najvećem broju slučajeva ta parkirna mjesta svojim dimenzijama odgovaraju uobičajenim mjestima što predstavlja problem prilikom ulaska i izlaska u osobna vozila. Pitanje je može li Rijeka-plus intervenirati i prilagoditi ta parkirna mjesta osobama s invaliditetom.

Navodeći kako postoji oko 6 tisuća parkirnih mjesta, što pod naplatom, što izvan tog režima, te kako je nešto više od 14% od tog broja namijenjeno za osobe s invaliditetom, Obersnel je kazao kako je u svim parkiralištima garaža zadovoljen ovaj kriterij širine ovih parkirnih mjesta. Gradonačelnik je prihvatio prijedlog i najavio potrebne analize, te kazao kako je na nekim lokacijama moguće izvršiti proširenja, poput Delte, no na nekim to nije slučaj zbog nedostatka prostora.

Mate Tomljanović (HSU) spomenuo je novinski članak o situaciji u bolnici Lopača pa je pitao gradonačelnika da objasni što se ondje događa i upozna javnost, budući da u toj bolnici ima problema te da odlaze radnici. Tomljanović je priupitao pod čiju će ingerenciju ići ova bolnica.

Obersnel je rekao da je ta bolnica postojala kao Zavod za socijalno-zdravstvenu skrb, a 90-ih godina je ukinuta te su svi njeni zaposlenici trebali dobit otkaz. Grad Rijeka se nije pomirio s tom situacijom, stoga je preuzeta briga o bolnici iako Grad nije bio njen osnivač. Ranih 2000-ih, postao jedina jedinica lokalne samouprave koja je osnivač neke zdravstvene ustanove, a taj čin je osigurao nastavak rada te bolnice. U samom Ustavu piše da je zdravstvena djelatnost jedna od onih kojima se jedinica lokalne samouprave bave, no to je bilo zakonski nemoguće. Grad za funkcioniranje te bolnice kontinuirano izdvaja sredstva, a bolnica Lopača nije u sustavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje osim trećinskog dijela, stoga nije primijenjen kolektivni ugovor za radnike u zdravstvu i činjenica je da su plaće u toj bolnici manje nego u drugim zdravstvenim ustanovama. Obersnel je naveo kako odlazak zdravstvenog kadra nije rezultirao tom činjenicom, referirajući se na ravnatelja KBC-a koji spominje isti problem nedostatka medicinskih sestara i tehničara. Problem će se pokušati riješiti i Grad će osigurati sredstva da se plaće izjednače s onim što garantira kolektivni ugovor u zdravstvu, no taj potez zasigurno neće spriječiti odlaske onih koji žele otići u inostranstvo.

Obersnel je zaključio kako nema govora o ukidanju bolnice niti o smanjenju broja pacijenata, te kako se razgovara o spajanju te bolnice s nekom drugom o čemu će eventualnu odluku donijeti Gradsko vijeće.