Gradsko vijeće usvojilo je druge izmjene i dopune proračuna Grada Rijeke za 2010. godinu, kojima se proračun za 2010. godinu povećava za 46,8 milijuna kuna i iznosi 901 milijun kuna. Riječ je samo o računovodstvenom povećanju imovine za 88,8 milijuna zbog ulaganja Rijeka sporta u sportske objekte, što znači da je proračun realno smanjen za 42 milijuna kuna.

Drugi rebalans proračuna

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je proračun planiran prema smjernicama Ministarstva financija koje su predviđale čak i povećanje BDP-a, a na smanjenje proračuna utjecala je ne samo globalna kriza, već i izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojim su prihodi u gradski proračun samo u drugom dijelu godine smanjeni za 20 milijuna kuna.
Rebalans proračuna poduprli su klubovi vijećnika SDP-IDS-ARS-HSU-HSLS te HNS-HSS, ističući kako je izmjenama proračun sastavljen tako da omogućuje realizaciju zacrtanog, odnosno što Grad troši koliko ima. Protiv rebalansa proračuna bio je klub vijećnika HDZ-a istaknuvši kako gradska vlast stalno krivicu za svoje propuste i gubitke pokušava prebaciti na nekog drugog.
“Niz godina upozoravamo na loše planiranje i još goru realizaciju proračuna, posebice je to vidljivo kod planiranja kapitalnih projekata, čija realizacija ponekad traje od 5 do 10 godina. Recesija u Rijeci traje već dugi niz godina, a ustvari se radi o neodgovornosti i nesposobnosti kad je u pitanju vođenje gradskih financija,” kazala je Vesna Buterin.

Protiv je bila i Lista za Rijeku, smatrajući da se možda postoji obveza da se prihodi moraju planirati temeljem smjernica Ministarstva financija, ali ne postoji obveza da se svi planirani rashodi i potroše, ako ih se smatra nerealnim. Protiv rebalansa su bili i vijećnici PGS-a, a Dinko Beaković napomenuo je kako je prvi rebalans izglasan prije pet mjeseci, a do danas nije ništa učinjeno da bi se uskladili prihodi i rashodi, odnosno pronašli novi izvori prihoda u gradski proračun.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako se donošenjem ovog rebalansa ne može govoriti o razvoju, već se njime mora osigurati preživljavanje i zadovoljavajući socijalni standard građana.

Gradsko vijeće usvojilo je i niz odluka vezanih uz rebalans proračuna, kao što su izmjene programa javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi i kulturi, potom programa održavanja i izgradnje komunalne infrastrukture te plan raspodjele sredstava spomeničke rente.

Raspravljajući o planu raspodjele sredstava spomeničke rente, vijećnici Liste za Rijeku upozorili su kako je za 700 tisuća kuna povećan iznos za brod Galeb, a vijećnike HDZ-a je zanimao razlog povećanja sredstava. Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako Grad Rijeka morao, osim redovitih sredstava održavanja, platiti i dio hitnih radova, trošarinu i studiju za davanje broda u koncesiju. Postoje dva plana za budućnost broda – davanje u koncesiju te pretvaranje broda u memorijalni prostor, a projekt broda nalazi se i među projektima koji bi se mogli financirati iz regionalnih ili kohezijskih fondova EU kad Hrvatska uđe u EU.

Zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o porezu na dohodak

Željko Jovanović, Vojko Obersnel i Miroslav Matešić, gradonacelnik i zamjenici

Željko Jovanović, Vojko Obersnel i Miroslav Matešić, gradonacelnik i zamjenici

Gradsko vijeće uputilo je Ustavnom sudu RH zahtjev za pokretanjem postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i tako se pridružilo zajedničkoj inicijativi Udruge gradova i Udruge općina. Naime, Zakon je donesen u suprotnosti s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi koja propisuje da se središnja vlast u postupku donošenja zakona koji bitno utječu na funkcioniranje lokalne ili regionalne samouprave mora konzultirati s predstavnicima lokalne ili regionalne vlasti, što u donošenju ovog zakona nije činjeno niti na simboličan način.

Komentirajući prijedlog za ocjenu ustavnosti, Vesna Buterin (HDZ) istaknula je kako izmjene Zakona o porezu na dohodak predstavljaju jednu od Vladinih mjera za gospodarski oporavak.
“Svi stavljaju naglasak na to što zakon znači za proračune jedinica lokalne samouprave, ali ne i što znači za hrvatske građane, kojima je smanjeno porezno opterećenje i povećana njihova primanja,” kazala je Buterin, na što je gradonačelnik Obersnel kazao kako predlagač nema ništa protiv da se smanji porezna osnovica, već samo traži da se izgubljeni prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave nadoknadi na neki drugi način.

Rasprava o Kanalu RI

Gradsko vijeće nije prihvatilo prijedlog odluke o osnivanju radne grupe za izradu prijedloga zaključka o ostvarivanju načela slobode medija i zaštite urednika i novinara od političkih pritisaka na Kanalu Ri, kojeg je Gradskom vijeću Grada Rijeke podnio član Gradskog vijeća Grada Rijeke Danko Švorinić, a svojim potpisom podržali vijećnici Denis Pešut, Hrvoje Burić, Ivan Bogdanić, Vesna Buterin, Duško Sekulić, Nikola Ivaniš i Dinko Beaković.

Pojašnjavajući svoj prijedlog, vijećnik Švorinić je pojasnio kako po sadašnjem modelu upravljanja gradonačelnik i župan (budući da su Grad i Županija zajednički većinski vlasnici Kanala RI) preko imenovanih članova skupštine direktno biraju Upravu Kanala RI i na taj način direktno ostvaruju utjecaj na uređivanje, što smatra nedopustivim, jer se radi o instituciji koja formira mišljenje građana. Švorinić je pojasnio kako predlažu osnivanje privremenog tijela, sastavljenog od predstavnika pozicije i opozicije, koje bi predložilo način zaštite novinara i urednika na Kanalu RI.

U ime vladajuće koalicije, Oskar Skerbec istaknuo je kako nema potrebe da se osniva tijelo koje će zaštititi novinare, jer novinare štite zakoni i sud. Gradonačelnik Obersnel također se protivi osnivanju predloženog radnog tijela, istaknuvši kako su Grad i Županija stjecajem okolnosti većinski vlasnici Kanala RI i intenzivno tragaju za poslovnim partnerom te kako Grad Rijeka s Kanalom RI jedino ima komercijalni ugovor za dio emisija, kao što ima takve ugovore s drugim riječkim medijskim kućama.

16. sjednica Gradskog vijeća

Ništa od trga imenom Riccarda Zanelle

Raspravljalo se o mogućnosti reaktiviranja Programskog savjeta, koje je i predviđeno Društvenim ugovorom. Dok je gradonačelnik kazao kako nema ništa protiv formiranja takvog tijela, vijećnik Švorinić je podržao osnivanje Programskog savjeta, no uz proširenje ovlasti tog tijela te osiguranjem modela koji bi omogućio nezavisan izbor njegovih članova, a ne da ga bira skupština.

Gradsko vijeće nije prihvatilo prijedlog Odbora za mjesnu samoupravu da se trg u Starom gradu, koji se proteže sjeverno od Trga Svete Barbare i južno od Užarske ulice te prema istoku do Ulice Šišmiš, nazove imenom Riccarda Zanelle.

U dugotrajnoj raspravi iznijeti su mnogi podaci iz Zanelline biografije – dok su jedni isticali da je Zanella bio protivnik svih ekstremizama i radikalnih stavova, drugi su napominjali da se radi o čovjeku koji je možda imao svojih zasluga, ali nije, kao što je rekao Bože Mimica (HSS), nikad razmišljao da Rijeka bude dio hrvatskih zemalja. Ivan Ivaniš (SDP) podsjetio je kako je u prošlom mandatu Gradskog vijeća za ovaj trg predloženo ime Šimuna Kožičića Benje