Rijeka će se do 2030. trebati u potpunosti transformirati u grad suvremenih industrija, osobito kreativnih, tehnološki inovativnih i zelenih. Takvim fokusom vodi se računa i o održivosti gospodarstva (čiste tehnologije) kao i osiguravanju kvalitetnih i poticajnih sadržaja (kreativne industrije) po kojima je Rijeka prepoznatljiva.

U izradi Plana razvoja promišlja se kako u Rijeci razvijati industriju 4.0., kreativnu industriju i IT, ali i kako poticati inovacije i znanstveno istraživanje koji su preduvjet daljnjeg razvoja riječkog gospodarstva. Rijeka već ima status pametnog grada i snažno surađuje s institucijama i tvrtkama koje taj koncept promiču. Važno je za daljnji razvoj pametnog grada osigurati tehničke i organizacijske uvjete. Potrebno je aktivno sagledavati razvoj Luke, koja treba ostati jedna od poluga razvoja Rijeke, ali tako da se gradski prostor očuva čistim i funkcionalnim. Riječki turizam treba biti održiv, prepoznatljiv i temeljen na kvalitetnoj ponudi te uz promišljene načine daljnjeg razvoja.

Teme obuhvaćene ovim područjem su:

• Poticanje poduzetništva i inovacija,
• Industrija 4.0: pametne proizvodne industrije,
• IT industrija,
• Kreativne industrije,
• Čiste i “zelene” industrije,
• Istraživanje i razvoj: Sveučilište i suradnja znanosti i gospodarstva,
• IT infrastruktura,
• Obrtništvo,
• Rijeka kao lučki grad,
• Brodogradnja,
• Turizam i
• Ostalo.

Radionica sa stručnom javnošću

Na temu “Raditi u Rijeci 2030”, 10. studenog 2020 održana je radionica sa stručnom javnošću kao dio  procesa strateškog planiranja razvoja Grada Rijeka za nadolazeće razdoblje. I to u sklopu metodologije osmišljene za izradu Plana razvoja Grada Rijeke 2021. – 2027. u kontekstu razvoja i povezanosti gospodarstva, znanosti i turizma.

Na radionici su obrađene teme industrije, IKT-a, kreativnih industrija, inovacijskog okruženja te turističkih usluga i motiva dolaska turista. Navedene teme su u formi grupnog rada i diskusije obrađene kroz tri pitanja koja su se odnosila na:

• izazove i potrebe u odnosu na temu (trenutno stanje),
• viziju i prilike za razvoj područja (željeno stanje),
• ključne projekte i aktivnosti za postizanje željenog smjera razvoja (kako do toga doći).

Promatrajući navedene izazove i prilike, projekte i aktivnosti te prijedloge za viziju, sudionici su imali zadatak iznijeti zaključke radionice.

Ključan i zajednički zaključak svih dionika po podtemama jest da je prvenstveno potrebno ulagati u razvoj visokoobrazovanih kadrova, prilagođavajući obrazovne institucije sukladno potrebama gospodarstva, a pri tome staviti naglasak na brodogradnju, farmaceutiku, IKT i turizam, te omogućiti interdisciplinarno povezivanje dionika – industrije, civilnog sektora, znanosti i obrazovanja i turizma (npr. farmaceutska industrija, udruge usmjerene zdravlju, obrazovni smjer farmaceutike, zdravstveni turizam i korištenje velikih skupova podataka i poslovne inteligencije). Također, razviti poticajno poslovno okruženje, prvenstveno poduzetničku potpornu infrastrukturu (nadograditi odlično razvijen sustav inkubacije) i IKT infrastrukturu, poticati inovacije i ulagati u nove digitalne tehnologije. I naposljetku, na pravi način iskoristiti resurse kojima Rijeka odavno raspolaže – Luku (otvoriti Rijeku prema moru), geoprometni položaj, povijesnu baštinu i tradiciju te nedovoljno iskorištenu i zapuštenu industrijsku infrastrukturu.

Definiranje vizije gospodarstva, znanosti i turizma u Gradu Rijeci 2030. godine se, unutar svih podtema, odnosilo na kreiranje poticajnog poslovnog okruženja, stvaranje visokoobrazovanih kadrova, nove tehnologije, interoperabilnost u razvoju grada te iskorištavanje postojećih resursa. Dakle, Rijeka 2030. je grad poticajnog poslovnog okruženja koji raspolaže velikim brojem visokoobrazovanih kadrova, koristi i unaprjeđuje postojeće resurse, potiče razvoj i uvođenje novih tehnologija te interoperabilnost u razvoju grada.

SUDIONICI NA RADIONICI BILI SU:

• pharm. Ivo Usmiani, Jadran Galenski Laboratorij
• Boris Popović, Urbana aglomeracija Rijeka
• Franjo Gregov, Brodogradilište 3. Maj
• Edi Grbac, iOlap
• Mateo Starčević Filipović, Brightdock
• Anto Domić, NetCom
• dr. sc. Vladimir Mozetić, dr. med., Klaster zdravstvenog turizma
• Zoran Luštica, Jadran hoteli
• Jose Luiz Ruiz Arroya, Hilton Costabella
• Maja Šimunić, Hilton Costabella
• Vedran Jakominić, Udruga ugostitelja Kvarnera i Istre
• Vojko Obersnel, gradonačelnik
• Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika
• Jana Sertić, pročelnica Odjela za poduzetništvo