Grad Rijeka prva je jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja se odlučila uvesti program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u osnovne škole. Glavni cilj programa koji će se od iduće školske godine eksperimentalno provoditi s učenicima od 5. do 8. razreda je raditi na razvoju zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja.

Za potrebe uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja Grad Rijeka je formirao stručnu radnu skupinu koju čine stručnjakinje i stručnjaci raznih relevantnih profila – medicinski stručnjaci, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi, osobe koje djeluju unutar akademske zajednice, bolničkog i odgojno-obrazovnog sustava te civilnog sektora.

Predstavljanje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja

Članovi stručne skupine i predstavnici Grada Rijeke

Kao prvi korak u procesu razvoja programa, izrađen je presjek brojnih međunarodnih i domaćih istraživanja te je provedeno istraživanje među riječkim učenicima sedmih razreda. Navedena su istraživanja naglasila potrebu za uvođenjem cjelovitog zdravstvenog odgoja i obrazovanja koje treba uključiti razvijanje znanja, vještine, sposobnosti i atributa koji su djeci i mladima potrebni za mentalno, emocionalno, društveno i fizičko blagostanje sada i u budućnosti. Program se razvijao pomno, odgovorno i promišljeno te je baziran na utvrđenim potrebama, provedenim međunarodnim, nacionalnim i lokalnim istraživanjima i temeljen na znanstveno utemeljenim činjenicama.

Prva faza uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja predstavljena je u Gradskoj vijećnici ravnateljima riječkih osnovnih škola, a o programu su uz članove stručne radne skupine govorili i riječki gradonačelnik Marko Filipović i zamjenici gradonačelnika Sandra Krpan i Goran Palčevski.

„Uvođenje zdravstvenog odgoja u škole pionirski je korak jedne jedinice lokalne samouprave, budući da na nacionalnoj razini ta tema nije prepoznata kao prioritet, nešto što bi trebalo biti dio kurikuluma u svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Smatramo da naša djeca, naši učenici imaju pravo na što kvalitetnije obrazovanje što im uvođenjem ovog programa i nudimo. Uvjeren sam kako će s vremenom i drugi hrvatski gradovi i općine prepoznati kvalitetu i vrijednost ovog programa, kao što je to bio slučaj i s Građanskim odgojem i obrazovanjem, da će preuzeti ovaj naš model i da ćemo na taj način zaokupiti i nacionalnu politiku da prepozna važnost ove teme“, rekao je gradonačelnik Filipović istaknuvši veliki angažman svojih zamjenika u pripremi ovog programa.

Program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja namijenjen je provedbi u formi izvannastavne aktivnosti u višim razredima osnovnih škola u fondu od 70 sati godišnje. Provedba je zamišljena kroz dva odvojena obrazovna ciklusa od kojih prvi uključuje učenike 5. i 6. razreda, a drugi učenike 7. i 8. razreda.

Učenje i poučavanje unutar ove izvannastavne aktivnosti bit će organizirano kroz četiri tematska područja – Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost; Mentalno zdravlje – emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih; Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost i Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja.

Predstavljanje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja

Gradonačelnik Marko Filipović i zamjenici Sandra Krpan i Goran Palčevski

Za svaku tematsku cjelinu razrađene su teme i povezani ishodi učenja te broj sati provedbe. Sam kurikulum donosi i prijedloge metoda i strategija učenja i poučavanja za svako tematsko područje kao i prijedloge metoda vrednovanja učenika koje se temelje isključivo na formativnom vrednovanju, umjesto klasičnom brojčanom ocjenjivanju.

Kako je istaknula zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan odluka o uvođenju Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole produkt je želje da se mlade ljude pripremi za zdrav, zadovoljan i sretan život. „Svjesni različitih negativnih događanja, razmišljanja, ali i okolnosti koje svakim danom naša djeca proživljavaju, bilo to uživo ili online, odlučili smo djelovati. Prva faza izrade programa uključivala je razvoj kurikuluma, a sada se bližimo drugoj fazi, koja uključuje izradu priručnika za učenike i edukaciju provoditelja aktivnosti. Cilj nam je pripremiti našu djecu za sve izazove života, uključujući očuvanje njihova zdravlja i dobrobiti“, rekla je Krpan i dodala kako će se do kraja godine izraditi priručnik za učenike. Na proljeće iduće godine uslijedit će provedba opsežne edukacije budućih provoditelja programa, a u rujnu iduće godine Zdravstveni odgoj i obrazovanje bit će uveden u određeni broj riječkih osnovnih škola kao pilot projekt kako bi se program mogao detaljno evaluirati i uvesti određene izmjene, ukoliko to bude bilo potrebno, prije uvođenja u sve škole.

„Zdravstveni odgoj i obrazovanje postaje stvarnost u našim školama, ali to je tek prvi korak. Nadamo se da će ovaj program služiti kao temelj za daljnji razvoj sličnih obrazovnih inicijativa, koje će našim mladima osigurati sveobuhvatno i kvalitetno obrazovanje“, završila je Krpan.

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski istaknuo je kako će provedba ovog programa imati dubok i trajan utjecaj na zdravlje djece i mladih. „Naša inicijativa za uvođenje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja proizlazi iz dubokog uvjerenja da je zdravlje naše djece ključno za njihovu sreću i uspjeh u budućnosti. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da su potrebe za jačanjem mentalnog, fizičkog i reproduktivnog zdravlja sve evidentnije i zahtjevnije. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je naglasila stres i izazove s kojima se naša djeca suočavaju. Zato je obrazovni sustav 21. stoljeća dužan nadilaziti usko sektorske ciljeve i doprinositi zdravlju i dobrobiti naše djece. Europski konzorcij za zdravstvenu pismenost definira zdravstvenu pismenost kao znanje, motivaciju i kompetencije za pristup, razumijevanje, procjenu i primjenu zdravstvenih informacija. U Hrvatskoj, razina zdravstvene pismenosti je na granici između problematične i adekvatne, što je poražavajuće, ali nas ujedno i potiče da djelujemo“, zaključio je Palčevski.

Što se tiče provoditelja ovog programa, kurikulum propisuje očekivane kompetencije koje, osim općih kvalifikacija koje odgojno-obrazovni radnici zaposleni u odgojno-obrazovnim ustanovama, budući provoditelji moraju imati. Te će se kompetencije razvijati tijekom opsežne edukacije koju će za zainteresirani kadar Grad Rijeka financirati i organizirati prije samog uvođenja.

Predstavljanje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja

Zdravstveni odgoj i obrazovanje eksperimentalno se u idućoj školskoj godini uvodi u riječke osnovne škole

U svrhu provođenja programa, bit će izrađeni i priručnici koji će biti prevedeni i talijanski jezik kako bi se provedba programa omogućila i u osnovnim školama koje obrazovni program provode na talijanskom jeziku.

Jednako kao i u slučaju Građanskog odgoja i obrazovanja, a imajući u vidu važnost provođenja Zdravstvenog odgoja kao zasebnog predmeta, Grad Rijeka ima namjeru besplatno ustupiti sve materijale za provođenje ovog programa svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, odnosno svim školama koje za tim iskažu interes, odnosno odluče provoditi program.

Tijekom eksperimentalne provedbe planira se provođenje evaluacije Zdravstvenog odgoja, kako bi se dodatno unaprijedio i potom ponudio svim školama kao izvannastavna aktivnost.

Članovi radne skupine predstavili su četiri tematska područja – Sandra Pavičić Žeželj i Nataša Dragaš Zubalj predstavile su program vezan uz zdrave stilove života, Ana Goleš predstavila je cjelinu vezanu uz mentalno zdravlje na kojoj je radila zajedno sa psihologinjom Mašom Komadinom, program prevencije rizičnih ponašanja predstavili su Marija Šeša i Tea Juretić, a više o seksualnom i reproduktivnom zdravlju rekli su Maja Obućina i Aleks Finderle.

Prof. dr. sc. Nena Rončević predstavila je rezultate istraživanja provedenog među učenicima 7. razreda riječkih osnovnih škola, napomenuvši kako je sudjelovalo gotovo 50% djece iz odabrane skupine. „Intencija nam je bila saznati što djeca misle o programu Zdravstvenog odgoja i obrazovanja i misle li da im on treba, ali smo htjeli dobiti i uvid u neke njihove navike u kontekstu ponašanja prema nekim sredstvima ovisnosti, korištenju digitalnih tehnologija, pitanjima mentalnog zdravlja. Istraživanje je pokazalo kako je 63% ispitane djece podržalo prijedlog uvođenja ovog programa u škole, a iz njihovih komentara vidljivo je da su sretni što ih netko pita za njihovo mišljenje i što ga imaju priliku iznijeti“, rekla je Rončević.

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja i prof.dr.sc. Vesna Kovač, pročelnica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci održale su prezentaciju u sklopu kojem su predstavile glavne inovacije i ishode ovog programa, a kako je istaknula Pijaca Plavšić Rijeka je u mnogim stvarima u proteklih 20 godina bila predvodnik u državi, pa tako i sada po pitanju ove teme. „Valja reći kako je ovaj program utemeljen na znanstvenim spoznajama i na njemu su radili stručnjaci različitih profila. Kurikulum pokriva teme koje se bave i fizičkim i mentalnim zdravljen djece, a sve s ciljem stvaranja okruženja u kojem će rasti zdrava i sretna djeca“, završila je Pijaca Plavšić.