S obzirom na to da bi osvrt na protekli mandat predugo trajao, gradonačelnik Obersnel predstavio je Mandatno izvješće za razdoblje 2009.-2013., nastavljajući praksu koju je uveo, unatoč tomu što to nije njegova zakonska obveza. „Mandatno izvješće obuhvaća projekte realizirane u protekle četiri godine. Neposrednim izborima uvedena je obveza gradonačelnika o izvještavanju svakih šest mjeseci, što predstavlja i fer odnos prema građanima. Na jednom mjestu prikupili smo sve relevantne informacije o učinjenom u posljednje četiri godine. Zbog toga sam u dva mandata imao čast primiti nagradu za najtransparentniji grad u Hrvatskoj, pa stoga ni ovaj mandat nisam želio završiti bez Mandatnog izvješća“, kazao je gradonačelnik Obersnel. Izvješće je podijeljeno na pet cjelina. Četiri cjeline predstavljaju osnovne smjernice gradonačelnikova rada, dok je peta proizašla iz aktivnosti koje je bilo teško prikazati uz neku od tih smjernica, a vezana je uz značajne aktivnosti u smislu povećanja kapaciteta gradske uprave u radu, ali i za neke financijske pokazatelje, vrijednost imovine i sudjelovanje u nekim europskim projektima.

„Prva cjelina obrađuje temu dostupnih radnih mjesta i konkurentno gospodarstvo kojem pridonosi snažna povezanost s gradskom upravom i Sveučilištem kao nositelja daljnjeg razvoja. Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci uskladili su svoje razvojne strategije, a rezultat toga je izgradnja Kampusa, preseljenje pojedinih fakulteta na Trsat, aktivnosti Zaklade i osnivanje Znanstveno-tehnologijskog parka STEP sa 380 zaposlenih. To pak ne bi bilo moguće da Grad Rijeka sa 134 milijuna kuna, na brojne načine nije pomagao razvoj Sveučilišta, a ako se tomu doda i iznos investiranja za izgradnju Sveučilišne bolnice, onda je Grad od 2003. godine do danas u razvoj Sveučilišta do sada uložio oko 200 milijuna kuna. Uz navedeno, Grad Rijeka je putem Odjela za poduzetništvo, Regionalne razvojne agencije Porin i Turističke zajednice Grada Rijeke poduzimao čitav niz aktivnosti usmjerenih k razvoju svih oblika poduzetništva. U posljednje četiri godine bespovratna sredstva Grada Rijeke dobilo je 300 poduzetnika, a dodijeljene su i 64 stipendije osobama koje se školuju za deficitarna zanimanja“, kazao je gradonačelnik Obersnel. Nadalje, kroz Regionalnu razvoju agenciju Porin Grad upravlja s tri poduzetnička inkubatora. Samo u 2012. godini inkubatore je koristilo 49 korisnika kod kojih je bilo 160 zaposlenih, a slično je bilo i ranijih godina. Tu je i prvi riječki Startup inkubator namijenjen studentima Sveučilišta i Veleučilišta te mladim osobama ili timovima do 29 godina. Mladima se pruža stručna pomoć da svoje ideje pretoče u poduzetništvo. Iz proračuna Rijeke u Startup uloženo je 450.000 kuna.

Druga cjelina Mandatnog izvješća odnosi se na prioritet „Pouzdana i suvremena komunalna infrastruktura“ koja uključuje visoku razinu korištenja ekoloških energenata i suvremenih tehnologija. Gradonačelnik je naglasio kako se najveća ulaganja odnose upravo na taj segment, jer je 576 milijuna kuna uloženo u promet i komunalnu infrastrukturu. Nadalje, više od 119 milijuna kuna uloženo je u nerazvrstane ceste. Izgrađeno je 16.779 metara vodovodnih ogranaka u Rijeci u što je uloženo 28,8 milijuna kuna. U sustav odvodnje uloženo je 51,5 milijun kuna, izgrađeno je 14.696 metara kanalizacijskog sustava i 2.372 metara sustava za odvodnju voda. U održavanje komunalne infrastrukture uloženo je ukupno 303.9 milijuna kuna, a u to se ubrajaju javna rasvjeta, zelene površine, dječja igrališta, javne fontane, čišćenje javnih površina kao i nerazvrstane ceste.  Realizirano je i više od 14 km nove svjetlovodne elektroničke komunikacijske infrastrukture, izgrađeno je i šest fotonaponskih elektrana u Rijeci na zgradama vrtića i škola, a u sklopu plinofikacije Rijeke i okolice izgrađeno je 78.255 metara mreže.  Ulaganja Rijeka prometa u ceste iznose oko 121 milijun kuna, a to obuhvaća primjerice cestu Rujevica –Marinići, Ulicu Ivana Pavla II. i drugo. Izgrađeno je 1.517 ukopnih grobnih mjesta, od toga na CGG Drenova 841, na groblju Kozala 643 i na ostalim grobljima 33. Obersnel je posebno naglasio kako je vrijednost gradske imovine u ove četiri godine povećana za 23 posto i sada iznosi 7 milijardi i 115 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na 2009. godinu, odnosno prvu godinu gradonačelnikova mandata.  Isto tako, više od 4,2 milijuna kuna uloženo je u gradske stanove.

„Osim ulaganja u komunalnu infrastrukturu, velika ulaganja odnose se i na programe socijalne zaštite, jer je od 2009. do 2012. Grad Rijeka u socijalnu i zdravstvenu zaštitu svojih građana uložio više od 200 milijuna kuna. Socijalni program Grada Rijeke obuhvaća 19.082 korisnika, a među njima samo 5% ispunjava kriterije propisane od strane države, dok preostalih 95% građana razne oblike pomoći koristi zahvaljujući socijalnog programu Grada Rijeke i novim cenzusima koji su veći od državnih“, kazao je gradonačelnik Obersnel naglašavajući kako se sveobuhvatnom socijalnom politikom i ulaganjima u podizanje kvalitete svakodnevnog života postiže sigurnost i zadovoljstvo svih generacija. Tomu je dodao da su starije osobe i umirovljenici s područja Kantride i Pehlina dobile svoje klubove, male dnevne boravke u kojima se mogu družiti s vršnjacima i korisno provesti dio dana. Rijeka trenutno ima 15-ak takvih klubova.

Među ostalim, gradonačelnik je kazao kako je, prema modelu POS-a izgrađeno 80 stanova u četiri  višestambene građevine na Rujevici. Na Donjoj Drenovi u izgradnji je 80 stanova, a uskoro kreće gradnja stotinjak stanova na Hostovom bregu i oko 120 stanova na Martinkovcu. Obersnel je najavio da će za desetak dana u radove na izgradnji stanova na Hostovom Bregu biti uveden odabrani izvođač, odnosno tvrtka „Radnik“ Križevci koja je već realizirala izgradnju nekih POS-ovih stanova u Rijeci. Što se tiče vrtića, zabilježen je porast obuhvata djece za 8,2% u odnosu na pedagošku 2009./2010. godinu, koji je omogućen izgradnjom vrtića Srdoči, dogradnjom vrtića Drenova i prenamjenom pojedinih prostora u vrtićima. Gradonačelnik je naglasio da je završen natječaj za izgradnju vrtića na Pehlinu i da je u tijeku odabir izvođača. Najavio je kako će radovi početi relativno brzo, pa će vrtić na Pehlinu svoje nove korisnike primiti već  na početku pedagoške 2014./ 2015. godinu. Kapacitet vrtića je stotinu djece podijeljene u pet odgojnih skupina; dvije jasličke i tri vrtićke.  Broj učenika s teškoćama koji se uključuju u redovne škole bilježi porast od čak 383% u odnosu na školsku 2009./2010. godinu.

„Kroz svo ovo vrijeme neprekidno smo pomagali Vukovaru- simbolu otpora i obrane u Domovinskom ratu. Poznato je kako je Grad Rijeka velikim dijelom sudjelovao u izgradnji Sportske dvorane u tom gradu, a dugi niz godina sudjelujemo i u stipendiranju deset vukovarskih studenata po istim kriterijima kakvi vrijede i za riječke stipendiste. K tomu smo financijski podržavali niz kulturnih i drugih manifestacija u tom gradu, gdje smo na još jedan način odlučili sudjelovati u njegovoj bržoj izgradnji i obnovi. Već duže vrijeme gradi se pješački most preko rijeke Vuke koji će povezati dva dijela Vukovara, a bit će otvoren 10. svibnja ove godine. Cijena izgradnje tog mosta iznosi oko 2,5 milijuna kuna, a ta sredstva u potpunosti su izdvojena iz riječkog gradskog proračuna“, rekao je gradonačelnik Obersnel.

Što se tiče prioriteta koji se odnosno na kulturna događanja, sportske i rekreativne sadržaje te na uređene javnih površina mogu reći da je unatoč globalnoj krizi, u odnosu na 2010. godinu ostvaren je rast dolazaka od 3% i noćenja od 7%. Sufinanciranih korisnika sredstvima Grada Rijeke u području kulture bilo je 707. Grad provodi Program obnove riječkih pročelja unutar zaštićene urbanističke cjeline grada i na objektima koji su pojedinačno zaštićeni kao kulturno dobro, a samo u posljednje četiri godine obnovljeni su krovovi i pročelja na 15 zgrada. Iz proračuna Grada, iz sredstava spomeničke rente u to je uloženo gotovo 4 milijuna kuna. Od 2009. do 2012. godine u razne kulturne manifestacije utrošeno je 9,2 milijuna kuna, a u 67 sportskih manifestacija uloženo je oko 10 milijuna kuna.

I na kraju, izvješće u petoj cjelini na temu „Osnaživanje kapaciteta gradskog sustava pred ulazak u EU“ donosi i podatke vezane uz korištenje fondova EU i primjere međugranične suradnje. Ukupna vrijednost projekata Grada Rijeke financiranih iz EU-fondova prelazi 70 milijuna eura. „Grad Rijeka trenutačno za europske fondove ima prijavljenih 20-ak projekata vrijednih 30 milijuna eura, čija se realizacija očekuje u relativno skoro vrijeme. Već sada znamo za neke koji su već prihvaćeni. Sve su to aktivnosti koje se odvijaju u okruženju pogođenom gospodarskom krizom koja nije zaobišla ni Rijeku. Namjerno nisam želio navoditi objekte koji su izgrađeni, poput Bazena Kantrida, Centar Zamet, Atletske dvorane i mnoge druge. Htjeli smo puno više, ali u ovim okolnostima gospodarske krize shvatili smo da nije vrijeme za izgradnju većih objekata. Stoga smo ovo vrijeme iskoristili za pripremu mnogih projekata i kandidiranje za fondove Europske unije“, kazao je gradonačelnik Obersnel. Projekti su tematski vezani uz zaštitu i valorizaciju kulturne i prirodne baštine, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, područje prometa, poticanje poduzetništva, unapređenje socijalnih usluga, turizam, unapređenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, integraciju društvenih skupina u nepovoljnom položaju, unapređenje kompetencija nezaposlenih osoba, razvoj civilnog društva.
Na novinarski upit postoji li nešto što bi promijenio, kada bi to mogao, posebice kada su u pitanju kapitalni projekti poput Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Gradske knjižnice i Autobusnog kolodvora, gradonačelnik je odgovorio kako ne krije da nije sretan zbog nerealizacije svega što je planirano, ali da financijske prilike, ne samo u Rijeci, već cijeloj Hrvatskoj, nisu bile dobre. To se, dodao je, posebno odnosi na  cijenu kapitala koja nije osigurala mogućnost zatvaranja financijske konstrukcije navedenih i sličnih projekata. „Ne bih ništa promijenio, osim što mi je danas žao, kad me već ionako mnogi optužuju tvrdnjama o prezaduženosti grada, što u prethodnim mandatima nismo uspjeli ranije osigurati kredite u još većim iznosima i završimo neke od projekata koje ste naveli . Šteta što to nismo napravili i ta se šteta može egzaktno izračunati; kreće se u desetinama milijuna kuna. Nije nam bilo dopušteno izdati gradske obveznice u željenom iznosu i dinamici, jer u trenutku kad smo krenuli u izdavanje gradskih obveznica prije šest  godina kamatne stope bile su povijesno niske. Svi oni koji kritiziraju zaduženje grada zaboravljaju na činjenicu da su krediti koji su tada dobiveni, dobiveni po kamatnoj stopi koja je danas niža od najpovoljnijih kamatnih stopa koje daje, primjerice Hrvatska banka za obnovu i razvoj, a to je 2-2,5%. Jedino mi je žao što to zaduženje nije bilo veće“, odgovorio je gradonačelnik Obersnel.

Upitan u kakvom stanju ostavlja riječki gradski proračun, posebice u kontekstu činjenice da iz oporbe stižu prigovori kako bi bilo korektnije da je predložio rebalans prije kraja mandata, Obersnel je odgovorio kako je to priča koju slušamo svake godine, neovisno jesu li u pozadini pitanja izbora ili nešto drugo. Gradonačelnik je poručio trenutačno nema apsolutno nikakve potrebe za rebalansom te da će ga, bude li netko smatrao da je to potrebno i ukoliko bude u poziciji, to i učiniti.