Gradonačelnik je u kraćim crtama govorio o nacrtu izmjena i dopuna Odluke o komunalnom doprinosu koji je početkom listopada prezentiran članovima Gradskog vijeća, odnosno onima koji su se odazvali pozivu na prezentaciju. Nacrt te odluke od jučer je i na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, a potom će ona biti upućena Gradskom vijeću na odlučivanje.

Gradonačelnik je podsjetio kako je komunalni doprinos jednokratno novčano javno davanje koje se plaća za korištenje komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja ili ozakonjenja građevine. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa, prema trenutnoj važećoj Odluci određuje se prema zoni, namjeni i vrijednosti prosječnih troškova građenja m³ građevine u Republici Hrvatskoj. S obzirom na zonu i namjenu građevine utvrđuje se koeficijent zone.

Komunalni doprinos, naglasio je gradonačelnik, važan je izvor prihoda proračuna koji se koristi strogo namjenski i za izgradnju ili unaprjeđenje komunalne infrastrukture, odnosno odgovarajućih komunalnih usluga koje se pružaju stanovnicima na njenom području.

U razdoblju od stupanja na snagu važeće Odluke 2019. godine, do danas cijena građenja, cijena rada na tržištu, kao i cijena građevinskog materijala porasli su za više od 20%, pa se prihodima od komunalnog doprinosa nisu mogli u potpunosti pokrivati rashodi za koje se to namjensko sredstvo koristi. Time su značajno smanjene mogućnosti izvedbe i ostvarenja planiranih dugoročnih ciljeva, odnosno razvidno je prolongiranje ili pak odustajanje od realizacije ciljeva koji su od interesa Gradu Rijeci, Republici Hrvatskoj i svim građanima koji žive i borave na području grada Rijeke, pa je stoga bilo nužno  revidirati postojeće elemente koji su temelj za obračun komunalnog doprinosa.

Dakle, razlozi za izmjenu odluke o komunalnom doprinosu su, kako je naglasio gradonačelnik Filipović, prije svega, utvrđivanje visine komunalnog doprinosa na razini koja bi bila dostatna za održavanje odgovarajućeg standarda komunalne infrastrukture, uz zadržavanja kontinuiteta poticanja malog i srednjeg poduzetništva, proizvodnih i industrijskih djelatnosti, olakšanja rješavanja stambenog pitanja građanima, kao i zaštite javnog interesa kod gradnje škola i vrtića. „Pri izradi nacrta ove odluke sagledali smo visine komunalnog doprinosa susjednih općina i gradova i u tom smislu ova odluka sa predloženim izmjenama u niti jednom dijelu ne odskače previše od drugih jedinica lokalne samouprave u našem okruženju“.

Zadržavanje odredbi oslobođenja plaćanja

Kako je detaljnije pojasnila pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar i dalje se zadržava odredba oslobođenja plaćanja u cijelosti za  fizičke osobe koje grade ili kupuju stambeni objekt kojim rješavaju svoje stambeno pitanje, a nemaju u vlasništvu stambeni objekt ili imaju u vlasništvu stambeni objekt neodgovarajuće površine i ova kategorija i dalje neće plaćati komunalni doprinos. Dodatno se predlaže i mogućnost potpunog ili djelomičnog oslobađanja od obveze plaćanja komunalnog doprinosa kod društveno poticane stanogradnja ili za projekte Grada Rijeke kojima se stambeno pitanje građana rješava po povoljnijim uvjetima od tržišnih uvjeta.

Također se, s obzirom na važnost izgradnje javnih garaža i rješavanje problematike parkiranja u gradu Rijeci, predlaže oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa za pravnu osobu koja obavlja uslužnu komunalnu djelatnost parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama, a koja gradi javnu garažu.

Budući da se uvelike izmijenila situacija na tržištu, naročito za atraktivne nekretnine koje postižu znatno veće cijene nego prije, predloženo je povećanje komunalnog doprinosa u većem postotku za građevine koje se grade prvenstveno radi stjecanja dobiti investitora (višestambene zgrade obujma većeg od 1.250 m3, hoteli, garažno parkirni prostori uz višestambene zgrade obujma većeg od 1.250 m3 ili poslovne prostore), te uz minimalnu korekciju visine komunalnog doprinosa za gotovo sve ostale građevine.

Također, slijedeći mišljenje nadležnog ministarstva o primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu o načinu utvrđivanja jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa, izmjenama odluke se predlaže da dosadašnji najveći koeficijent zone– koeficijent zone za trgovačku i ugostiteljsku namjenu – postane jedinstveni koeficijent zone, odnosno osnova za izračun jedinstvene jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa bez obzira na namjenu građevine.

Jedinstveni koeficijent zone povećava se za oko 10% u svim zonama

Tako utvrđen jedinstveni koeficijent zone povećava se za oko 10% u svim zonama, što se ocjenjuje minimalnom korekcijom u odnosu na porast cijena. Za određene namjene propisala bi se odgovarajuća umanjenja u skladu sa prethodno navedenim ciljevima. Navedeni iznos predstavlja minimalnu korekciju, osobito uzimajući u obzir da je od donošenja važeće Odluke do danas cijena građevinskog materijala porasla više od 20%.

Predlaže se stoga propisati da se koeficijent zone (Z) utvrđuje kako slijedi:
Prijedlog koeficijenta zone (Z)

Napominje se da se za određivanje granica zona za plaćanje komunalnog doprinosa na području grada Rijeke primjenjuju granice zona utvrđene općim aktom kojim se uređuje građevinsko zemljište. S obzirom da se ocjenjuje da su odstupanja u uređenosti i opremljenosti atraktivne zone i zone I minimalna, za iste je koeficijent zone utvrđen u istom iznosu, kao što je to bilo i do sada.

U odnosu na ukupne prihode od komunalnog doprinosa u 2022.g, povećanje komunalnog doprinosa po svim  osnovama bilo bi oko 35% veće nego u protekloj godini.

Donošenje novih Općih uvjeta isporuke komunalne usluge javnih tržnica na malo u gradu Rijeci

Marko Filipović i Maja Malnar

Što se problema gradskih tržnica tiče, u suradnji s Rijeka plusom Upravni odjel za komunalni sustav i promet osmislio je moguća rješenja za probleme s kojima se suočavaju gradske tržnice te je sastavljen dokument koji bi bio pravni i strukturni temelj za provedbu tih rješenja, a tijekom rujna također je održana prezentacija za gradske vijećnike. Dokument će biti upućen Gradskom vijeću, ali će prije toga, još ovog tjedna biti upućen na savjetovanje s građanima koji će se tako moći uključiti i dati svoje mišljenje o predloženom. Riječ je o novim Općim uvjetima isporuke komunalne usluge javnih tržnica na malo u gradu Rijeci koje treba donijeti Uprava Rijeka plusa uz prethodnu suglasnost Gradskog vijeća.

Naime, Grad Rijeka zajedno s TD Rijeka plus kroz duže vrijeme prati stanje i problematiku na svim lokacijama riječkih tržnica. U tom razdoblju, osobito zadnjih nekoliko godina,  uočeno je nekoliko osnovnih problema u poslovanju tržnica, od strogih pandemijskih mjera za djelatnost tržnica na malo, niže kupovne moći građana pod utjecajem inflacije, do ekspanzije trgovačkih centara i promjene u načinu života naših sugrađana, ali i navika vezanih uz kupovinu.

S druge strane, analiziran su i primjeri iz bližeg i šireg okruženja, primjerice zagrebački Dolac, splitske tržnice, europska mediteranska okruženja te je uočeno da se bliže okruženje suočava sa sličnim problemima. Tako, Udruga hrvatskih tržnica ukazuje da se isti problem pojavljuju na području cijele RH. Kako je naglasio gradonačelnik, Gradu Rijeci iznimno je stalo da se djelatnost tržnice revitalizira, kako zbog građana, kao korisnika, ali i gledajući tržnicu kao iznimni dio turističke ponude koju gosti rado posjećuju.

Pročelnica Malnar je pojasnila kako je, uzimajući u obzir sve čimbenike koji utječu na pad interesa i zakupaca i kupaca za tržnicu i naravno pozitivna i poticajne iskustva drugih gradova, i naravno uzimajući u obzir sve posebnosti Rijeke i regije, revitalizaciju riječkih tržnica usmjerena na dva, po najvažnija područja, a to su olakšanje kontinuiteta poslovanja postojećim zakupcima te šira i bogatija ponude na zatvorenim dijelovima riječkih tržnica.

Cilj je zadovoljstvo korisnika, građana, turista i zakupaca te stvaranje još veće prepoznatljivosti riječkih tržnica. Predviđene su i dvije opcije radnog vremena: za cijeli prostor tržnice bi se odredilo vrijeme za obavljanje djelatnosti u duljem trajanju od dosadašnjeg (primjerice do 24 sata), a svi zakupnici na tržnici imali bi mogućnost samostalno odrediti radno vrijeme prodaje na tržnici. Druga varijanta nudi mogućnost određivanja različitog vremena za obavljanje djelatnosti za pojedine prostore na tržnici, a zakupnici bi imali mogućnost unutar tog vremena samostalno odrediti radno vrijeme prodaje na tržnici ili bi se radno vrijeme prodaje na tržnici određuje jednako vremenu za obavljanje djelatnosti.

Namjera je i unapređenje imidža i prepoznatljivosti tržnice kao trbuha grada na proaktivan način pripremom platforme za prodaju gotovih proizvoda i poluproizvoda više dodane vrijednosti uz mogućnost degustacije po uzoru na primjere iz inozemstva, s ciljem privlačenja većeg broja ljudi, ponudom lokalnih proizvoda  obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, privlačenjem lokalnog stanovništva i turista uz posebno kreirane tematsko gastronomske usluge i slično.

Pročelnica Malnar naglasila je kako je preduvjet za ostvarenje novog koncepta donošenje novih  Općih uvjeta koje je izradila  Uprava Rijeka plus-a i za koje će se zbog značaja teme i važnosti uključivanja svih zainteresiranih strana provesti Savjetovanje s javnošću. Nakon donošenja Općih uvjeta bit će potrebno izmijeniti i druge akte TD Rijeka plus-a: Plan prodajnih prostora kojim su utvrđene sheme i namjene prodajnih prostora, Cjenik, Odluku o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup prodajnih mjesta te postupku za davanje na korištenje ugostiteljskih terasa te Odluku o vremenu obavljanja djelatnosti na tržnicama.

O Planu upravljanja pomorskim dobrom

Gradonačelnik je kazao kako je prošlog tjedna predstavljene nacrt prijedloga Odluke o redu na pomorskom dobru koji je trenutno u javnom savjetovanju. Pročelnica Malnar je pojasnila kako je u fazi finalizacije i Plan upravljanja pomorskim dobrom na području grada Rijeke kojeg prema novom zakonu ne donosi  gradonačelnik već Gradsko vijeće te se Plan više ne odnosi na razdoblje od jedne, već za idućih pet godina. Zakon je definirao niz novih sadržaja koji moraju postati dio Plana upravljanja pomorskim dobrom. Zakonske odredbe se još uvijek obrađuju jer je i sam Pravilnik ministarstva koš uvijek u e-savjetovanju, ali je ministarstvo naznačilo da ga jedinice lokalne samouprave moraju prilikom izrade plana uzeti u obzir. Novost je i da više nema koncesijskih odobrenja, već se govori o dozvolama na pomorskom dobru koje će se izdavati na razdoblje od 2 do 5 godina, iznimno 20 dana koncesijske dozvole na zahtjev.

Naš je cilj, kazao je na kraju konferencije za medije gradonačelnik Filipović da sa svim važnijim nacrtima Odluka budu unaprijed upoznati vijećnici na prezentacijama te da prođu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, kako bi ih mogli raspraviti i usvojiti u prosinu i početi primjenjivati od 1. siječnja 2024.g.