Otvorenju skupa prisustvovali su zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan, prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić, dekanica Pravnog fakulteta, dr. Demcsák Csaba, mađarski veleposlanik, prof. dr. Attila Badó DSc, direktor Instituta za poredbeno pravo i pravnu teoriju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Szegedu.

Obraćajući se okupljenima zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan kazala je kako je današnji znanstveni skup izvrsna prilika za pregled dijela naše povijesti, vezane uz doba vladavine Mađara nad Rijekom. “Zahvaljujući povoljnom geografskom i geoprometnom položaju, Rijeka je oduvijek bila značajna luka i sjecište kopnenih i morskih puteva te je, upravo iz tog razloga, kroz stoljeća, bila u interesu, ili od interesa, mnogih velikih sila. Nerijetko su, kroz povijest, sklapani značajni, ili manje značajni državni sporazumi, o kojima je ovisila sudbina nekog užeg ili šireg područja, kao i njegovoga stanovništva. Najčešće ti sporazumi, bilo da je riječ o njihovim dodacima, umecima, ispravcima, ili pak cjelovitom sadržaju, privlače posebnu pažnju zbog načina na koji su nastali i naravno, zbog dugotrajnih, a vrlo često i neočekivanih posljedica, koje su uzrokovali.

U državno-pravnoj povijesti hrvatskoga naroda, posebno je zanimljiv događaj od pred stotinu i pedeset godina. Za tadašnju Rijeku, grad uz desnu obalu Rječine i riječko područje u cjelini, glavni je događaj, upravo sporazum iz studenoga 1868. godine. Tim sporazumom, Rijeka je praktički došla u ruke Mađara, unatoč činjenici da konačno rješenje Riječkoga pitanja, nije bilo doneseno. Hrvatsko-ugarska nagodba, povijesni je dokument kojim je Rijeka dodijeljena Mađarskoj pod sumnjivim okolnostima. Taj čin, u povijesti je poznat kao Riječka krpica.

Time je Rijeka postala svojevrsna enklava mađarskih kapitalista, kao njihov privilegirani izlaz na svjetska tržišta, kao što je susjedna tršćanska luka bila izlaz za vladajuću strukturu zapadnoga, austrijskoga dijela Monarhije.

Riječka krpica, rezultat je kompleksnoga položaja tadašnje Rijeke u povijesti između Mađara i Hrvata. Na te su povijesne prilike, presudan utjecaj imali upravo gospodarski momenti, koji su generirali razne državnopravne zahtjeve i složene političke odnose te stvaranje novih upravnih rješenja.

Pa ipak, svojim izuzetnim položajem tadašnja je Rijeka odigrala i u tom, mađarskom razdoblju, vrlo značajnu ulogu i u okvirima života cjelokupnog hrvatskoga naroda.

Nadam se da će ovaj znanstveni skup donijeti podrobniji osvrt, u prvom redu, na gospodarske karakteristike, koje su bile stvarnim razlogom interesa stranih sila za tadašnjom Rijekom te prikazati njezin gospodarski život još od početka 18. stoljeća. Također, vjerujem i kako će ovaj Skup dotaknuti pitanja kako je za Peštu bilo moguće dobiti gotovo neposrednu vlast u stotine kilometara udaljenom gradu, kao i razjasniti razloge zbog kojih je do toga došlo, objasniti tijek samoga uključivanja grada u istočnu polovicu Monarhije te objasniti uzroke i posljedice vezivanja tadašnje Rijeke uz taj dio Monarhije, što je dovelo do toga da grad bude izgubljen za maticu Hrvatsku, ne samo u korist Mađara, nego – u daljnjoj perspektivi i indirektno – u korist Italije”,rekla je Krpan.

“Na koncu, moram istaknuti, kako je Riječka krpica, zapravo konačni proizvod gotovo dva stoljeća povijesnog razvoja tadašnje Rijeke i složenih gradskih, kao i državnih, nacionalnih odnosa Hrvata i Mađara”, zaključila je Krpan.

Skup je okupio hrvatske i mađarske povjesničare i znanstvenike a organiziran je povodom 155. obljetnice, naglašavajući kako je Rijeka u tom vremenu ostvarila svoj najveći prosperitet prof. dr. Željko Bartulović istaknuo je da se gledajući povijesno još i danas vuku određeni repovi tumačenja te riječke povijesti.

“Zato je došlo do inicijative da svoje mišljenje daju stručnjaci, jer kako je riječ o pravnim aktima i pravnom statusu o tome će raspravljati pravni povjesničari”, kazao je prof. dr. Bartulović. Prema mišljenju mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj Nj.E. Demcsáka CsabaIa skup će služiti kao orijentir za budućnost. Ujedno je najavio da će nakon skupa biti  objavljen i zbornik radova u izdanju riječkog Pravnog fakulteta i HAZU-a.
Poželivši dobrodošlicu sudionicima znanstvenog skupa dekanica Pravnog fakulteta prof. dr. Vesna Crnić Grotić istaknula je da je zajednička povijest različitih naroda često izvor prijepora i nesporazuma, a znanstveni pristup ključ je borbe protiv takvih nesporazuma, jer se uključuju činjenice koje se stavljaju u povijesni kontekst.

Suorganizatori skupa su Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Szegedu, Odbor za pravne znanosti Mađarske Akademije Znanosti – Regionalni odbor Szeged, Pravni fakultet Sveučilišta ELTE u Budimpešti, Centar za humanistička istraživanja – Institut za povijest u Budimpešti, Institut Liszt Zagreb.

Pokrovitelji skupa su Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Veleposlanstvo Mađarske Zagreb.