Četiri teme usko vezane uz prometnu problematiku riječkog prometnog čvora i njegov značaj za budući razvitak Rijeke, županije Primorsko-goranske i Hrvatske, dominirale sjednicom Povjerenstva za ceste Vlade RH koja je održana Gradskoj Vijećnici. Sjednici je predsjedavao premijer Ivica Račan.
Projekt autoceste Rijeka-Zagreb
Koliki je značaj ulaganja u izgradnju riječkog prometnog čvora i riječke zaobilaznice imalo se prilike čuti u izlaganjima podnesenim na sjednici vladina Povjerenstva za ceste održanom u proširenom sastavu u punoj dvorani Gradske vijećnice. O realizaciji prometnog čvora Rijeka kao pretpostavci gospodarskog razvoja županije govorio je župan Zlatko Komadina naglasivši da je riječki čvor drugo po značaju prometno sjecište u Hrvatskoj, kroz koje prolazi 60% turističkog prometa Hrvatske. Županija je proteklih godina odradila velik dio posla pripremivši svu stratešku razvojnu dokumentaciju, a izgradnjom cestovne infrastrukture omogućit će se i razvoj novih radnih zona u Bakru i Matuljima.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je govorio o značaju nastavka izgradnje riječke zaobilaznice, ceste D-8 i D-404, kao preduvjeta za razvoj grada i razvoj luke. Ulaganjima u modernizaciju lučkih postrojenja povećao se promet kontejnera u odnosu na proteklu godinu za čak 55%, i rasutih tereta za 21%, a povećan je i broj tjednih feeder servisa. Ta nam iskustva govore da bez ulaganja u infrastrukturu nema daljnjeg razvoja ni luke niti grada. Stoga nam uz izgradnju prometnica predstoji i izgradnja novog lučkog terminala na zapadnom dijelu, kako bi riječka luka postala jedna od najvažnijih luka u ovom dijelu Mediterana.
Direktor uprave Hrvatskih cesta Vladimir Bizjak je dataljnjo izvjestio o do sada izvršenim radovima i izrađenoj dokumentaciji kao i pripremnim radovima za cjelovitu realizaciju prometnog pravca Rupa – Rijeka – Žuta lokva, ukupne dužine 56 km, naglasivši specifičnost i težinu izgradnje tog prometnog pravca čiji je kilometar izgradnje zbog specifičnosti terena znatno skuplji nego što je na drugim autocestama.
Podnesena su i izvješća o stanju radova na autocesti Rijeka – Zagreb i Rijeka – Rupa, gdje je ugovorena dionica Jušići – Jurdani dužine 3,7 km koja se upravo gradi, dok je za drugu dionicu Jurdani- Permani proveden natječaj.
Autocesta Rijeka – Zagreb će biti dovršena do lipnja iduće godine. Porast prometa i prihoda od cestarine uvjetovao je da se već sada pregovara o izgradnji punog profila autoceste.
Zaključujući sjednicu premijer Račan je naglasio da su geostrateški resursi Hrvatske bili podcijenjeni. Hrvatska je zemlja koja povezuje različite svjetove, pa je u tom smislu izgradnja prometne infrastrukture, ne samo cestovne već i željezničke od izuzetna značaja.