U organizaciji Ministarstva, mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Lučke uprave Rijeka u kongresnom dijelu hotela Hilton Costabella u Rijeci održana je konferencija Radne skupine za luke na Mediteranskom koridoru.
Radnu skupinu za luke osnovala je Glavna Uprava za mobilnost i promet Europske komisije za Mediteranski koridor osnovne TEN-T prometne mreže s ciljem okupljanja predstavnike svih država kroz koje Mediteranski koridor prolazi od Španjolske, Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske te predstavnika dionika prometnog sustava (željeznice, ceste, morske i zračne luke).
Povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU. EU stoga kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans – European Network – Transport, TEN-T). Oblikovanjem ovakve europske prometne mreže uklonila bi se uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica.
Radna skupina za luke na Mediteranskom koridoru osnovne TEN-T prometne mreže (Izvor. Lučka uprava Rijeka)
Konferenciju su otvorili Iveta Radičova, europska koordinatorica za Mediteranski koridor osnovne TEN-T prometne mreže i Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Događaju je prisustvovao i gradonačelnik grada Rijeke Marko Filipović.
Na radnom sastanku i okruglom stolu predstavljene su aktualne teme o zajedničkim aktivnostima, različitim pristupima, iskustvima i izazovima kako bi se unaprijedila kvaliteta jednog od ključnih teretnih koridora u Europskoj uniji. Predstavnici lučkih uprava i luka na mediteranskom koridoru koji su govorili na konferenciji su Antonio Revedin, direktor strateškog planiranja i razvoja Lučke uprave Venecija, Charles Rua, voditelj Odjela za inovacije Luke Barcelona i zajednički predstavnik lučkih uprava Barcelone, Algeciras i Valencije, Alexandre Sánchez, voditelj informatičkog sustava lučke zajednice Lučke uprave Valencija, Jesús Medina, voditelj odjela za informiranje i inovacije Lučke uprave Algeciras, Borut Čok, Voditelj strateškog razvojnog područja Luke Kopar, Philippe Guillaumet, voditelj međunarodnih odnosa Luke Marseille i Marko Boban, voditelj Službe za strateško planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
Radna skupina za luke na Mediteranskom koridoru (Foto:Lučka uprava)
Podjsetimo, odlukom Europske komisije 18. listopada 2013. definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže EU kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (Luka Rijeka i zagrebačka zračna luka su među njima), te razvoj 15 tisuća kilometara željezničke infrastrukture kapacitirane na postizanje zadovoljavajućih brzina za putničke i teretne vlakove, kao i 35 graničnih prijelaza. Tih devet koridora prioritet su prometne politike Europske unije zbog čega je ustanovljen dodatni financijski fond u vrijednosti od 26 milijardi eura pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility) iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i kohezijskog fonda, također mogu financirati projekte na tim koridorima temeljem natječaja koje će raspisivati Europska komisija.
Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru. Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici.
Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, odnosno željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor.
Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je nedavno sve prijedloge izmjena transeuropske prometne mreže (TEN-T), kojima bi se brojne hrvatske ceste i željeznica priključile na TEN-T mrežu. Jedna od najznačajnijih izmjena je ona o uključenju Rijeke, odnosno riječke luke na trasu Baltik – Jadran, uz namjeru da se Rijeka, koja je već na Mediteranskom koridoru, uključi i na treći, onaj za Zapadni Balkan. Ove bi izmjene, koje predviđaju izgradnju brojnih priključaka na europsku prometnu mrežu, budu li prihvaćene u Europskom parlamentu, Komisiji i Vijeću Europe, u proceduri koja počinje ovog tjedna, Hrvatskoj otvorile pristup do 26 milijardi eura iz Fonda za povezivanje Europe.