Usvojen rekordni proračun Grada Rijeke

Proračun za 2008. godinu veći je 63,4 milijuna kuna ili 6,5 posto u odnosu na iznos prvog rebalansa proračuna za proteklu godinu. Obrazlažući prihode i rashode, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako proračun zadovoljava potrebe za realizacijom kapitalnih projekata, za koje je namijenjena gotovo jedna trećina sredstava, ali se i dalje zadržava visoka razina socijalne zaštite te funkcioniranje čitavog niza djelatnosti, od obrazovanja do sporta. No, zbog restriktivnog odnosa države prema zaduživanju jedinica lokalne i regionalne samouprave Grad Rijeka morao je pronaći alternativne izvore sredstava, pa će se na taj način financirati izgradnja Centra Zamet, Gradske knjižnice Rijeka ili Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Gradonačelnik se osvrnuo i na rezultate primjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, prema kojem je prihod od poreza na dobit postao isključivo prihod države, a porez na dohodak slijeva se u proračune općina, gradova i županija.
“Prema procjenama, prihodi od poreza ostvarit će se u iznosu od gotovo 385 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 35,5 milijuna kuna ili za 10,2% u odnosu na prethodnu godinu. No, da nije došlo do izmjene zakona, gradski bi proračun bio veći za 8 do 10 milijuna kuna,” kazao je Obersnel. Vijećnici HDZ-a nisu se složili s takvim izračunom, sačinjenim prema podacima s internetskih stranica Ministarstva financija, već su naglasili kako bi prema njihovim izračunima bez promjene zakona Grad Rijeka uprihodovao 490 tisuća kuna manje prihoda od poreza.

Klub vijećnika HDZ-a smatra da je proračun potrošački, a ne razvojni, što će za posljedicu imati daljnju stagnaciju Rijeke

Klub vijećnika HDZ-a kazao je kako je priroda proračuna potrošačka, a ne razvojna, što će za posljedicu imati daljnju stagnaciju Rijeke, dok je vijećnica Nataša Juriša (PGS) kazala kako je većina kapitalnih projekata prepisana iz proračuna za 2006. godine. Vijećnik Alan Šustić (HDZ) ocijenio je kako je cijeli proračun talac izgradnje bazena na Kantridi, pa je tako smanjena i kapitalna pomoć KBC-u Rijeka. Vijećnica Tomislava Zečević-Pedić istaknula je kako Grad Rijeka previše sredstava odvaja na reprezentaciju, promidžbene i intelektualne usluge, za koje je osigurano 15,7 milijuna kuna.

Obersnel je istaknuo kako se u intelektualne usluge, prema naputku nadležnog ministarstva, ubrajaju i aktivnosti na izradi projektne dokumentacije ili poslovi preko studentskog ugovora. Dodao je kako nije obaveza Grada Rijeke da ulaže u KBC, iako je proteklih godina pružena velika potpora bolnici, kojoj je bez naknade na pravo građenja ustupljeno vrijedno zemljište za izgradnju novog objekta na Trsatu.

Pogrami javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi

Gradsko je vijeće prihvatilo i programe javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi, za koja će se redom izdvojiti veća sredstva nego protekle godine. Tako će temeljem Programa javnih potreba u kulturi Grad Rijeka s 15,8 milijuna kuna poduprijeti 483 predložena programa, dok je za Program javnih potreba u tehničkoj kulturi izdvojeno 3,2 milijuna kuna, od čega za financiranje područja redovne aktivnosti 43 udruge tehničke kulture s više od 8.400 aktivnih članova gotovo 1,4 milijuna kuna. Za sportske aktivnosti u koje je uključeno više od 15 tisuća ljudi odvojit će se 19,4 milijuna kuna, od čega 9,7 milijuna kuna za redovne aktivnosti sportaša.
Vijećnik Darko Franić (HDZ) smatra kako je tih 9,7 milijuna premalo sredstava za pokrivanje aktivnosti svih sportskih klubova u Rijeci, posebno onih većih, navodeći kako se u drugim gradovima, kao što su Zagreb, Zadar ili Osijek veliki klubovi iz gradskog proračuna imaju osigurano i više sredstava.
“Načelno se slažem s argumentom da se s novcem građana ne bi trebali plaćati sportski profesionalci, no ne vidim nikakvu razliku u plaćanju nastupa Severine u HNK Ivana pl. Zajca i profesionalna u nekom sportskom klubu,” kazao je Franić.

Dorotea Pešić Bukovac

Vijećnica Ana Komparić-Devčić naglasila je kako je istina da se uvijek može više ulagati u sportske aktivnosti. No, dodala kako je ulaganje u sportske objekte Grada Rijeke jedno od najboljih u Hrvatskoj, a često se zaboravlja na činjenicu da ih riječki sportaši mogu besplatno koristiti. Napomenula je kako je politika Grada Rijeke da financijski podupire masovnost i male klubove, s nešto manjim ulaganjem u profesionalni sport.

Komentirajući izjavu vijećnika Franića, gradonačelnik je kazao Grad Osijek za javne potrebe u sportu izdvaja nešto više od 4 milijuna kuna, od čega oko 2 milijuna kuna odlazi u NK Osijek, dodajući kako nikad neće dopustiti da neki klub dobiva toliko nerazmjerno veća sredstva od drugih. Podsjetio je ujedno da i sa sredstvima koja za njih odvaja Grad Rijeka riječki sportaši postižu vrlo dobre rezultate, istaknuvši primjer NK Rijeke i riječkih odbojkašica.

Gradsko vijeće je prihvatilo i ostale dokumente vezane uz proračun za 2008. godinu, i to Plan raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora u visini od 10,2 milijuna kuna, Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u visini od 113,8 milijuna kuna te odluku o uporabi pola milijuna kuna komunalne naknade za održavanje školskih objekata.

Usvojen je i plana raspodjele 11,8 milijuna kuna prikupljenih od spomeničke rente, pa će, primjerice, za obnovu pročelja unutar zaštićene Urbanističke cjeline grada Rijeke izdvojiti 2 milijuna kuna, a za hitne mjere zaštite motornog broda Galeb pola milijuna kuna.

Odluka o socijalnoj skrbi, modificirana na temelju evaluacije socijalnog programa Grada Rijeke

Usvojena je i Odluka o socijalnoj skrbi, modificirana na temelju evaluacije socijalnog programa Grada Rijeke te usmjerena na pružanje pomoći najugroženijim slojevima stanovništva. Tako je novom odlukom, za čiju je provedbu osigurano 29 milijuna kuna, uvedena novčana pomoć za umirovljenike koja se određuje kao razlika između visine mjesečne mirovine i novčanog iznosa od 1.000 kuna, čime će Rijeka postati prvi grad u Hrvatskoj koji svojim umirovljenicima garantira minimalni iznos mirovine. Ujedno je utvrđen za 11 posto viši cenzus prihoda za ostvarivanje raznih prava iz socijalne skrbi te povećanje pomoći za podmirenje troškova podstanarstva.

Suglasnost za zaduženje TD Rijeka sport putem financijskog leasinga za projektno financiranje Centra Zamet

Zaduženje TD Rijeka sport putem financijskog leasinga za projektno financiranje Centra Zamet

Gradsko je vijeće donijelo i Odluke o davanju suglasnosti za zaduženje TD Rijeka sport putem financijskog leasinga za projektno financiranje Centra Zamet kod S Immorent Leasing International Holdinga iz Zagreba, čija je ponuda ocijenjena povoljnijom od ponude tvrtke Erste&Steiermärkische S-Leasing. S Immorent će izgraditi i opremiti Centar Zamet po načelu “ključ u ruke”, što uključuje polivalentnu sportsku dvoranu sa svim popratnim sadržajima, trgovačko-uslužni kompleks s prostorima za mjesni odbor i ogranak Gradske knjižnice, javnu garažu s 250 parkirnih mjesta te javne površine Centra. Pripremni radovi na izgradnji dvorane započet će već sutra, a sredinom siječnja planira se postavljanje kamena temeljca.

Ukupna cijena izgradnje i opremanja iznosi 152 milijuna kuna, a Rijeka sport će kroz 300 mjesečnih leasing rata u iznosu od  1.132.721,49 kuna kroz 25 godina isplatiti 340,6 milijuna kuna. Od početka trajanja leasinga Rijeka sport će upravljati objektom, a otplatom zadnje rate postati i vlasnikom Centra Zamet.

Oporbeni vijećnici složili su s gradnjom Centra Zamet, ali su se ujedno zapitali o visini sredstava koja će se uložiti u njegovo uređenje, posebno na visoku cijenu kapitala. Klub vijećnika HDZ-a upitao se ne bi li bilo racionalnije da se, budući da u Rijeci postoji Dvorana mladosti s kapacitetom od 2,500 do 3,000 gledatelja, na Zametu sagradila ili dvorana od oko 700 mjesta ili velika dvorana za 6,000 gledatelja. Gradonačelnik je istaknuo kako smatra da je Rijeci potrebna upravo ovakva dvorana kakva se gradi na Zametu, napomenuvši kako bi bilo puno transparentnije i jednostavnije da se njezina izgradnja može financirati iz gradskog proračuna kroz kreditno zaduženje, što je ipak onemogućeno restriktivnom politikom Vlade.