Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.–2020.

Kao što je i najavio, gradonačelnik Vojko Obersnel je na prvoj sjednici u rujnu Gradskom vijeću predstavio Strategiju razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine. Riječ je o Strategiji čija je izrada započela kroz razgovore o Rijeci i prerasla u izborni program, a nakon izbora i ponovno osvojenog mandata, u njenu je izradu bio uključen čitav niz stručnjaka različitih profila, a provedena je široka javna rasprava, u koju su se uključili i građani. Kroz velik broj radionica u kojima su sudjelovali i riječki gospodarstvenici izrađen je Nacrt strategije koji je koncem kolovoza na jednoj od radionica predstavljen i vijećnicima , nakon čega su napravljene dopune temeljem kojih je napravljen konačni prijedlog Strategije.

Strategija je u potpunosti usuglašena sa Strategijom razvoja EU 2020 što omogućuje jednostavniju realizaciju, a predviđa i Formiranje savjeta za konkurentnost u koji će biti uključeni predstavnici gospodarstva, Sveučilišta i Grada Rijeke.
Strategija ima tri jasno definirana cilja. Globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca, na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo te osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa. Svaki pojedini cilj ima definirane prioritete unutar kojih su navedene i konkretne mjere. Sredstva potrebna za realizaciju Strategije procjenjuju se na 22,5 milijardi kuna. Izdvajanja Grada Rijeke iznosila bi milijardu kuna, a ostatak bi činila sredstava koja bi trebala osigurati državna vlast i sredstva koja bi se povukla iz fondova EU, uz 380 milijuna kuna iz cjelokupnog gradskog komunalnog sustava.

Gradonačelnik je naglasio da je najveći dio sredstava namijenjen razvoju riječkog prometnog pravca jer je Rijeka oduvijek imala oslonac u svome prometnom i geostrateškom položaju i važnim prometnim koridorima, poput koridora V. i X. te Baltičko-jadranski koridoru čije je osnivanje daleko odmaklo kao i inicijativi za stvaranje mediteranskog koridora koji počinje u Španjolskoj, a veže se na ostale koridore jugoistočne Europe, a gdje je jedan od inicijatora je grad Rijeka unutar mreže EUCOR net. Uzor u realizaciji ovog cilja je Barcelona kao uspješan projekt povezivanja svih prometnih subjekata na području grada uz obimno korištenje EU fondova. Jedan od osnovnih ciljeva Strategije je stvaranje preduvjeta za nova radna mjesta.

Gradonačelnik Vojko Obersnel – Strategija ima tri jasno definirana cilja

Gradonačelnik je izdvojio izgradnju zone Miklavlje u kojoj Rijeka mora imati značajno mjesto i gdje bi se moglo zaposliti do 5000 ljudi te izgradnju Znanstveno tehnologijskog parka u suradnji sa Sveučilištem gdje bi se moglo otvoriti 6000 radnih mjesta.

Drugi cilj Strategije je transfer tehnologije i sinergija gospodarstva i Sveučilišta, odnosno konkurentnost temeljena na društvu znanja i novim tehnologijama, spoj luke novih tehnologija i gradskog turizma, za što je uzor bio grad Trst. Treći cilj je socijalna uključenost kao obaveza društva i jedna od odrednica EU koja se oslanja. Tu je uzor bio grad Malmo kao primjer urbane regeneracije nakon tranzicije, odnosno propasti industrije.
Sastavni dio Strategije je i Akcijski plan koji treba osigurati provedbu strateških ciljeva, prioriteta i mjera te praćenje provedbe. Premda gradovi nemaju obvezu izrade ovakve strategije, gradonačelnik je naglasio da je u Strategiji imenom i prezimenom definirana odgovornost onih koji će je provoditi kao i kontrola kroz čitav niz indikatora, što uključuje i redovito informiranje Gradskog vijeća i medija, uz mogućnost dopuna i izmjena Strategije, sukladno prijedlozima i smjernicama države i EU. Aktivnosti na izradi Strategije bile su povjerene timu koje je vodila gradonačelnikova savjetnica za gospodarstvo Nataša Zrilić.

Oporbeni vijećnici, izuzev Laburista nisu podržali Strategiju, uz obrazloženja kako je pohvalno da se Strategija našla pred vijećnicima, ali je riječ samo o gradonačelnikovom izbornom programu u kojem ima dosta dobrih projekata, čija realizacija ionako kasni, no nema jasne strategije niti vizije razvoja grada (PGS) odnosno kako je riječ o hrpi papira kojom će se mazati oči riječkim građanima sljedećih sedam godina, kako je to bilo i s Mandatnim smjernicama, odnosno minimalna realizacija, a puno priče (HDZ).
Za razliku od vijećnika HDZ-a, koji većinom Laburisti su podržali Strategiju uz pitanje koliko je strategija provediva, uzevši u obzir činjenicu da je gradski proračun sve tanji, a da u narednim godinama na naplatu dolaze obaveze i teško da će se financijska sredstva pronaći. Preuzima se velika odgovornost stoga Laburisti očekuju da će se podnositi godišnji planovi provedbe kako bi se na Vijeću znalo što je od Strategije provedeno.
Vijećnica Komparić Devčić (SDP) je naglasila kako je Strategija razvojna, ambiciozna i osjetljiva. Nakon usvajanja Strategije slijedi kontinuirano praćenje provedbe i ažuriranje Strategije. Za sedam godina će se moći reći je li ona realizirana ili ne, a realizacija će se pratiti svake godine. Komparić Devčić je kazala kako radionici o Strategiji nisu prisustvovali vijećnici HDZ-a, pa dio oporbe ne zna ništa drugo nego samo kritizirati jer nemaju vlastitih ideja.

Prije nego je Strategija izglasana, gradonačelnik Obersnel je zahvalio svima koji su konstruktivno doprinijeli njenoj izradi. „Na žalost, u postupku donošenja Strategije nije bilo kreativnog pristupa niti želje za zajedništvom. Nije se htjelo napraviti nekakav iskorak nego se zadržala vlastita politička busija. Nitko nije došao s kompletno novim prijedlogom, niti je itko u ova dva tri mjeseca pokušao promijeniti pristup temi ili reći što je smatra dobro, a što nije. Strategija je pravac koji treba proći da bi se nešto realiziralo, a hoće li se uspjeti ovisi o mnogočemu, između ostalog i o političkom konsenzusu koji će za neke od projekata biti potreban.

Za Strategiju je 23 vijećnika glasalo za, 10 je bilo protiv i dva suzdržana.

Polugodišnje izvješće o izvršenju Proračuna za 2013.

Podnoseći Izvješće gradonačelnik je rekao kako je, s obzirom na opće gospodarsko okruženje, zadovoljan polugodišnjim izvršenjem Proračuna Grada Rijeke za 2013. naglasivši kako je proračun u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren u iznosu od 350 milijuna kuna ili 41,9% godišnjeg plana, a prihodi su veći za 11,61 milijuna kuna ili 3,4% u odnosu na isto razdoblje lani. U istom razdoblju rashodi su izvršeni u iznosu od 324,57 milijuna kuna ili 38,9% godišnjeg plana te su manji su za 5,36 milijuna kuna ili 1,6% u odnosu za lani. Izražavajući zadovoljstvo ostvarenim prihodima proračuna i njegovom realizacijom, gradonačelnik je kazao kako se unatoč određenim problemima Proračun realizira gotovo kako je i planiran. Zabilježen je rast u prihodima poslovanja, naročito od poreza i prihoda od poreza,a trend pokazuje na ponovno buđenje interesa na tržištu nekretnina.

Prijedlog o uređenju prometa

Gradsko vijeće usvojilo je novu Odluku o uređenju prometa na području Grada Rijeke kojom se drugačije definiranje garaža kao javna površina i uvodi još jedan način plaćanja garaža – putem Gradske kartice, što će uslijediti kroz nekoliko mjeseci. Usvojene su i izmjenama Odluke o osnivanju kulturnih vijeća Grada Rijeke te Izvješće o korištenju Proračunske zalihe u Proračunu Grada Rijeke za 2013. godinu za mjesec srpanj 2013. godine.