Nacrt prijedloga Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine bila je središnja tema redovitog kolegija riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela. Prijedlog Strategije čija se vrijednost u ovom trenutku procjenjuje na 22,5 milijardi kuna, gradski vijećnici razmatrat će i usvajati na sjednici 19. rujna ove godine. Riječ je o ključnom dokumentu koji će obilježiti Rijeku u idućih sedam godina.

“Ovo nije Strategija razvoja gradske uprave, niti onoga što se na nju naslanja, nego dokument koji predstavlja strategiju razvoja grada kao urbane cjeline, što znači da bi se rezultati njegove provedbe trebali vidjeti u svim segmentima života ovoga grada; osobnog, gospodarskog i akademskog. Za sada ne postoji zakonodavna obveza gradova i općina o donošenju svojih strategija, ali sam smatrao kako je u razdoblju od narednih sedam godina dobro definirati strateški dokument koji će razvojnu politiku Rijeke uskladiti s razvojnom politikom Europske unije, što je i logično, s obzirom na mogućnost korištenja sredstava iz brojnih europskih fondova. No, jedan od osnovnih uvjeta za to je usklađenost projekata koji se prijavljuju sa Strategijom Europa 2020.“, kazao je Obersnel iznoseći prijedlog Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine koji je upućen Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje.

Utvrđen prijedlog Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ovaj dokument nastao je kao izraz prvotno postavljenih ključnih tema u razvoju grada. Te su teme odabrane s obzirom na temeljna usmjerenja europske strategije razvoja, odnosno dokumenta Europa 2020 kojim se usklađuju sve nacionalne politike zemalja članica, i s obzirom na specifične prednosti Rijeke kao grada, odnosno specifične izazove s kojima je Rijeka suočena.

Gradonačelnik je podsjetio kako su u veljači ove godine pokrenuti Razgovori o Rijeci te da je u raspravu bilo uključeno više od 50 istaknutih stručnjaka različitih profila; od ministara i vodećih riječkih gospodarstvenika do crkvenih velikodostojnika. Na temelju tih rasprava nastao je i izborni program koji je bio temelj izrade ove Strategije, a na posljednjim je lokalnim izborima ponuđen Riječanima. Od samoga početka građani su imali brojne mogućnosti uključivanja u raspravu na ovu temu, ali je, unatoč tomu, provedena i formalna rasprava i to neposredno nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća. Tijekom lipnja i srpnja ove godine održano je 13 radionica u čijem je radu sudjelovalo više od 200 ljudi iz gradske uprave i institucija s kojima se surađuje. Održan je i okrugli stol s gospodarstvenicima iz najvećih riječkih tvrtki koje su značajne za razvoj grada. Tijekom srpnja i kolovoza ove godine bile su otvorene i e- konzultacije putem web portala Grada Rijeke. Prošli tjedan održana je i radionica s gradskim vijećnicima kojima je predstavljen Nacrt prijedloga Strategije, a o čijem će prijedlogu oni raspravljati na sjednici 19. rujna ove godine.

Aktivnosti na izradi Strategije povjerene su timu koje je vodila gradonačelnikova savjetnica za gospodarstvo Nataša Zrilić,uz aktivno sudjelovanje gradonačelnika Obersnela.

Strategija ima tri jasno definirana cilja. Prvi je globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca, drugi je na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo, a treći osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa. Svaki pojedini cilj ima definirane prioritete unutar kojih su navedene i konkretne mjere, a sve je detaljno obrazloženo u Prijedlogu Strategije. Prioritet prvog cilja je razvoj riječkoga prometnog pravca, logističko povezivanje poduzetnika unutar Riječkog prometnog pravca i da Grad Rijeka ima integracijsku funkciju prometnih sustava. Unutar tih prioriteta utvrđene su i mjere koje podrazumijevaju izgradnju prometne infrastrukture, Integralno upravljanje Riječkim prometnim pravcem, jačanje klastera u logistici i pomorstvu, globalnu promociju i međunarodnu suradnju, Koordinaciju prometnih subjekata i održivost sustava javnoga gradskog prijevoza. Prioriteti drugog strateškog cilja (Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo) je razvoj novih znanja i tehnologija te jačanje konkurentnosti gospodarstva. Mjere za provedbu ovih prioriteta su razvoj tehnoloških i poduzetničkih znanja putem svih oblika obrazovanja, razvoj poduzetničkih institucija i mjera, transfer znanja i tehnologija, osnivanje savjet za konkurentnost, povećanje zaposlenosti s naglaskom na zapošljivost mladih, razvoj gospodarstva na novim tehnologijama, razvoj kreativnih industrija i ICT gradska infrastruktura. Prioriteti trećeg strateškog cilja (Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa) su urbana regeneracija, zaštita i unapređenje kvalitete života i zdravlja građana i jačanje upravnih kapaciteta sustava Grada Rijeke. Mjere kojima će se provoditi navedeni prioriteti podrazumijevaju integrirano urbanističko planiranje, kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture, izgradnja gradske infrastrukture, stvaranje uvjeta za samostalni život mladih i zaštitu i unapređenje života i zdravlja građana, suvremenu socijalnu politiku, jačanje ljudskih resursa i znanja sustava Grada Rijeke i regionalnu i europsku suradnju.

Gradonačelnik je naglasio kako je za svaki od ciljeva, prioriteta i mjera utvrđena i metodologija praćenja i ostvarivanja, kako bi se kroz sedam narednih godina u kontinuitetu mogla pratiti provedba ove Strategije. Ovisno o potrebama i promjenama na državnoj i europskoj razini, ovaj je dokument podložan i izmjenama, u cilju poboljšanja.

6_ kolegij rujan 2013 3

Sastavni dio Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.–2020. godine je i Akcijski plan koji treba osigurati provedbu strateških ciljeva, prioriteta i mjera te praćenje provedbe Strategije. Stoga je razrađen prema strateškim ciljevima, odnosno pripadajućim prioritetima i mjerama.

Okvirna procijenjena financijska vrijednost Strategije u ovom trenutku iznosi 22,5 milijardi kuna, od čega bi Proračun Grada Rijeke trebao osigurati nešto više od jedne milijarde kuna, dok su ostalo državna ulaganja i sredstva europskih fondova. Financijski je najzahtjevniji prvi cilj. Naime, za Riječki prometni pravac i globalno pozicioniranje Rijeke treba uložiti oko 16,7 milijardi kuna. Taj je iznos uglavnom vezan za izgradnju nedostajuće prometne infrastrukture i povezivanje gradskih projekata s projektima koji se vode na razini Republike Hrvatske. Najveći dio potrebnih investicija osigurat će se iz EU-fondova, a pritom se posebno ističu ulaganja u željezničku infrastrukturu. Grad Rijeka planira uložiti oko 184 milijuna kuna u različite programe/projekte koji su povezani sa strateškim ciljem 1., a dio projekata/programa planira se realizirati i putem EU-fondova.

Drugi strateški cilj (Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo) zahtijeva 3,1 milijardu kuna, od čega 110 milijuna kuna gradskog novca. Značajan dio ovoga strateškog cilja odnosi se na razvoj Sveučilišta u Rijeci, posebice Znanstveno-tehnologijskog parka STeP2. Pritom su gradski projekti ili programi preko poduzetničke infrastrukture značajno povezani s partnerskim institucijama.

Za provedbu trećeg strateškog cilja (Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa) potrebno e osigurati 2,7 milijardi kuna, a to znači i 800 milijuna kuna gradskog novca. Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je sasvim logično da ovih cilj zahtijeva najveća ulaganja Grada Rijeke, s obzirom da predstavlja izbornu obvezu.

Oberesnel je kazao kako je iz rada na ovoj Strategiji proizašla i misija „Rijeka je usmjerena dobrobiti svih građana čije se zajedničke vrijednosti ogledaju u njegovanju otvorenosti, tolerancije i odgovornosti“, kao i vizija „Rijeka je grad ugodan za život koji svoj razvoj bazira na prednostima jedinstvenog geografskog položaja te na razvijenim ljudskim potencijalima usmjerenima u znanja kojima se na moderan način povezuju gospodarstvo i znanost“.

Ovom prigodom gradonačelnik se Nataši Zrilić, gospodarstvenicima i građanima koji su svojim prijedlozima sudjelovali u izradi ovog dokumenta koji će obilježiti Rijeku u idućih sedam godina, zahvalio na izvrsnoj suradnji. Sve navedene aktivnosti, između ostalog, rezultirale su i inicijativom za osnivanje Savjeta za konkurentnost Grada Rijeke.

Na redovitom gradonačelnikovom kolegiju utvrđen je i Prijedlog zaključka o sufinanciranju nabave prijenosnih ležajeva za potrebe Klinike za transfuziologiju KBC-a Rijeka, a Grad Rijeka sufinancirat će i nabavu ultrazvučnog aparata s linearnom sondom za potrebe Ambulante za bolesti dojke i endokrinih organa Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka.

6_ kolegij rujan 2013 4

Prihvaćen je i Prijedlog zaključka o objavi poziva za podnošenje zahtjeva za reprogramiranje naplate poreznog duga poduzetnika ili duga nastalog iz poduzetničke djelatnosti prema Zakonu o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 23. rujna ove godine, pa su pozvani poduzetnici koji nisu podnijeli prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe i kojima do sada nije odobravan reprogram sukladno zakonima o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom ili je isti ukinut, na podnošenje zahtjeva za reprogramiranje naplate poreznog duga poduzetnika ili duga nastalog iz poduzetničke djelatnosti nastalog do 31.siječnja 2013. godine. Zahtjev se može podnijeti za dugovanja po osnovi dospjelog i nenaplaćenog, odnosno neplaćenog poreznog duga nastalog s osnova poreza, doprinosa i drugih javnih davanja prema Gradu Rijeci (porez na tvrtku ili naziv, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, komunalni doprinos, komunalna naknada i spomenička renta) na rok do 36 mjeseci. Za dug po osnovi gradskih poreza (porez na tvrtku ili naziv, porez na potrošnju i porez na kuće za odmor) zahtjev se podnosi Odjelu gradske uprave za financije, a za dug po osnovi komunalne naknade, komunalnog doprinosa i spomeničke rente, Odjelu gradske uprave za komunalni sustav. Podnositelj zahtjeva dužan je stanje duga uskladiti s navedenim odjelima Grada Rijeke. Zahtjev se podnosi Gradu Rijeci na adresu – Grad Rijeka, Korzo 16, putem pošte ili neposredno u pisarnicu Grada Rijeke na adresi – Rijeka, Titov trg 3.

Donesen je i zaključak o sufinanciranju projekta Biobanke transMedRi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kao i nastavka programa “Zajedno više možemo” i projekta Terapijska zajednica za odrasle ovisnike. Između ostalog, Grad Rijeka sufinancirat će nabavu govornog pikada za slijepe osobe za potrebe Udruge slijepih Primorsko-goranske županije u Rijeci.