Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je drugi rebalans proračuna te izmjene Odluke o zaduživanju Grada Rijeke izdavanjem municipalnih obveznica. Rebalansa je rezultat usklađenja proračuna s odobrenim iznosom Vlade RH za zaduživanje putem obveznica, koji je manji od traženog i predviđenog planom za ovu godinu. Usvojeni su i prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u 2006. godini.

Ubuduće sve odluke Poglavarstva isključivo na otvorenim sjednicama

Premda je na dnevnom redu sjednice bio drugi rebalans proračuna te izmjene Odluke o zaduživanju Grada Rijeke izdavanjem municipalnih obveznica i prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u 2006. godini, najviše rasprave izazvala je točka koja je u dnevni red sjednice uvrštena naknadno, a u kojoj je Poglavarstvo dalo iscrpno izvješće o otpisu potraživanja i nagodbama u razdoblju od 2001. do 2005.g.
Prema riječima gradonačelnika Obersnela, nakon neprimjerenih negativnih reakcija i komentara o radu riječkog poglavarstva, kao i brojnih novinskih naslova kojima se sugerirala krivnja članova Poglavarstva i predsjednika Poglavarstva za “opraštanje dugova”, “sukob interesa” i “pogodovanje javnim osobama”, Poglavarstvo je htjelo Gradskom vijeću i predstavnicima medija još jednom objasniti i potkrijepiti dokazima, činjenicu da Poglavarstvo Grada Rijeke nikome nije opraštalo dugove, nije bilo nikakva sukoba interesa i ni na koji način nije pogodovalo svojim članovima kao javnim osobama.

Poglavarstvo je potaknuto željom za transparentnošću rada donijelo odluku da će u budućem radu sve odluke donositi isključivo na otvorenim sjednicama. Premda je prema pravilniku o radu Poglavarstva, kada se raspravlja o materijalima koji u skladu s posebnim propisima nose oznaku tajnosti, moguće održati sjednicu ili pojedini njen dio bez prisustva javnosti, to se više neće raditi, kazao je gradonačelnik. Ponekad je, u namjeri da se zaštite osobni podaci, Poglavarstvo vodilo računa o tome da se ne povrijede pravo na privatni život i ostala ljudska prava osoba o kojima se na sjednici govori.

Obersnel je govorio i o činjenici da u zakonima ne postoji termin „oprost duga”, niti termin “otpis duga”, pa prema tome Poglavarstvo nije „otpuštalo dugove”. Budući da otpis duga predstavlja knjigovodstvenu kategoriju, Grad je nakon što je utvrdio da je neki dug nenaplativ, isti otpisao iz svojeg knjigovodstva. I to ne stoga što ga je oprostio ili otpustio dužniku, već stoga što svoje potraživanje nije mogao, niti može naplatiti, kazao je Obersnel.

Gradonačelnik se dotaknuo i sporosti sudova koji su doprinijeli nastanku velikih potraživanja koja su se u konačnici pokazale nenaplativima. Podsjetio je na slučaj tvrtke Bicom, gdje je zakupnik gotovo deset godina koristio poslovni prostor ne plaćajući najamninu. Nakon otvaranja stečaja, zbog nepostojanja imovine Grad nije mogao naplatiti svoja potraživanja. Cijelo to vrijeme Grad je pokušavao putem suda doći u posjed poslovnog prostora kako bi se prostor mogao dati u zakup drugom zakupniku. Kada se govori o zakupnini, u razdoblju 2001-2005.g. izvršen je otpis potraživanja za zakupninu, kamatu i sudski trošak za ukupno 162 zakupnika s iznosom od 33 milijuna kuna. Kao primjer sporosti sudstva, gradonačelnik je naveo da je Grad 1999.g. tužio državu zbog štete koju trpi zbog sporosti sudova, a prvo je ročište bilo zakazano tek koncem 2005.g.

Namjera da se pojasne postupci Poglavarstva oštro je dočekana od oporbenih vijećnika. Tako je Željko Glavan u ime kluba HSLS i PGS-a prozvao gradonačelnika što je iskoristio TV prijenos da se opravda za nešto za što ga nitko iz Gradskog vijeća nije prozivao. Glavan je zaključio da je Obersnel u sukobu sa novinarima Novog lista, pa je baš zato potegao primjer otpisa duga toj tvrtki. Po njemu, važno je da li postoje kriteriji za “oprost” ili nagodbu, a to se iz obimnog materijala ne može utvrditi. Glavan je također postavio pitanje zašto ugovori nisu raskidani kada se vidjelo da netko ne plaća najamninu, već se dopustilo da oni enormno narastu. “Ovaj se materijal bespotrebno našao na sjednici, a stječe se dojam da se Poglavarstvo želi oprati”, kazao je Glavan.
Darko Franić je kazao da bi bilo dobro doznati koliko se novaca potrošilo na odvjetnike koji su zastupali Grad u tim parnicama, zaključivši da je vlast u Rijeci nesposobna, a da su za loše ugovore krivi najmodavci. Prema Franiću, tko je u pravu i ima čistu savjest, taj se ne povlači, pa je ovakvo izvješće dvojbeno.
Stevan Pejnović je pitao gradonačelnika zašto se sa ljudima koji su bili vlasnici tvrtki koje su nakon njihova stečaja ostale Gradu dužne, sklapalo nove poslove sa novim tvrtkama koje su oni osnovali. Vladimir Bebić je pak ocijenio da je SDP napravio grešku stavljajući ovo izvješće na dnevni red sjednice. “Obersnel će sada ispasti pravednik, a mi svi griješnici”, kazao je Bebić. Po Bebiću, bilo je “koristi, malverzacija i rada ispod žita, a to su omogućili zakoni koji nisu u interesu naroda”.

11. sjednica Gradskog vijeća

Nagrada Grada Rijeke za životno djelo Blanki Zec

Nagrade Grada Rijeke

Predsjednica Gradskog vijeća i ujedno predsjednica Odbora za javna priznanja, Dorotea Pešić Bukovac iznijela je prijedloge za nagrade Grada Rijeke. Odlukom Gradskog vijeća, pri čemu su u glasovanju bili suzdržani vijećnici HNS-a i HSS-a, Nagrada Grada Rijeke za životno djelo dodjeljuje se Blanki Zec, za vrhunska mezzosopranska i altovska pjevačka operna, koncertna i sakralna ostvarenja u klasičnoj muzičkoj kulturi grada Rijeke. Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” dodjeljuje se Autoklubu Rijeka, za izniman doprinos na području prevencije prometnih nesreća, auto – moto sporta, promicanja ugleda i interesa Grada Rijeke, organizaciji Deutsche hilfe fur kinder in Kroatien, za nesebičnu dugogodišnju humanitarnu pomoć i donaciju, Izdavačkom centru Rijeka, za iznimnu izdavačku politiku kojom je promicao ugled Rijeke i očuvao dio zavičajne književne i časopisne baštine, Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci za uspješno pedesetogodišnje postojanje i djelovanje u području biomedicine i zdravstva te dr.sc. Niki Tunjiću, za doprinos u stvaranju škole zajednice i odgoja i obrazovanja mladih.

Godišnja nagrada Grada Rijeke dodjeljuje se glumici Oliveri Baljak, za vrhunska glumačka ostvarenja u predstavama Jalta Jalta, Galeb i Mirisi, zlato i tamjan u 2005, prof. dr. Darku Gašparoviću za izuzetan doprinos znanstveno književnoj obradi opusa Janka Polić Kamova, prof. dr. sc Aniti Klapan, za doprinos znanosti u razvoju teorije i prakse obrazovanja odraslih u konceptu cjeloživotnog učenja, Ljubici Kolarić Dumić, za izuzetan doprinos dječjoj književnosti i poetskoj rijeci za djecu, Irvinu Lukežiću, za izuzetan prinos proučavanju i neprekidnom dočitavanju mozaika riječke povijesti, Biserki Perman za izvanredna sportska dostignuća, unapređenje i promidžbu kuglačkog sporta, te autorskom timu Urban Development, (Goran Paulin, Sanjin Celeski, Aleksandar Ribarić, Radan Škorić, Damir Tabulov – Strelov, Edi Kraljić, Lovro Žmak) za doprinos razvoju informatičkog i prometnog odgoja i obrazovanja mladih, te promicanju ugleda Grada Rijeke.

11. sjednica Gradskog vijeća

Stopa zaduženosti Grada Rijeke, s uključenim obveznicama, kreditima i jamstvima oko 8%

Drugi rebalans proračuna

Nekoliko odvojenih točaka vezanih uz drugi rebalans proračuna spojeno je u jednu, a sve je prijedloge obrazložio gradonačelnik Obersnel. Do rebalansa Proračuna moralo je doći zbog toga što je Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost Gradu Rijeci za zaduživanje izdavanjem municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna za financiranje kapitalnih projekata, uz uvjet da se odobreno zaduženje realizira kroz tri godine, s iznosom od 60 milijuna kuna godišnje. Budući da je to znatno manje od planiranog, a u međuvremenu je došlo i do promjena planiranih sredstava za realizaciju pojedinih programa i projekata po Odjelima gradske uprave, bilo je potrebno te izmjene uvrstiti u rebalans proračuna. Prijedlogom drugih Izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2006. godinu, planirani iznos proračuna od 841.544.163,00 kuna povećava se za 1.605.737,00 kuna,odnosno za 0,2% te sada iznosi 843.149.900,00 kuna.

Gradonačelnik je naglasio da se naplata prihoda od poreza na dobit i prihoda od poreza na promet nekretnina za prva četiri mjeseca 2006. godine ostvaruje po znatno većoj stopi od procijenjene, pa će se dio tih sredstava iskoristiti za realizaciju kapitalnih projekata. Iako se prihodi po osnovi obveznica smanjuju za 27,5 milijuna kuna, gradonačelnik je naglasio da realizacija kapitalnih gradskih projekata neće biti dovedena u pitanje.

Gradsko je vijeće prihvatilo izmjene i dopune Proračuna za 2006. godinu, a također se usuglasilo sa prijedlogom da se prihodima od prodaje obveznica financira izgradnja plivačkog kompleksa na Kantridi, kao i sva prateća infrastruktura u funkciji tog objekta. Za ostale planirane kapitalne projekte tražit će se drugi modeli financiranja.

Gradske obveznice

Prihvaćena je i izmjena Odluku o zaduživanju Grada Rijeke izdavanjem municipalnih obveznica u iznosu kojeg je odobrila Vlada. Prva emisija Gradskih obveznica u iznosu 60 milijuna kuna trebala bi biti izdana već u lipnju. Pokrovitelj izdanja je Privredna banka Zagreb, a dio obveznica će biti ponuđen i građanstvu, kao mogućnost dobre i sigurne štednje.

Obersnel je govorio i o stopi zaduženosti Grada Rijeke, koja se sa uključenim obveznicama, kreditima i jamstvima Grada, kreće oko 8%, a tek će 2009. dosegnuti 10% prihoda proračuna, što je polovica iznosa koji dozvoljava zakon.

Na prijedlog Odbora za gospodarstvo usvojen je zaključak da se od putem saveza gradova pokrene inicijativa da se od Vlade za iduću godinu traži izmjena zakonskog okvira maksimalnog zaduženja jedinica lokalne samouprave, na način da ono iznosi 3%, a ne samo 2%, koliko je trenutno dopušteno. Vijeće je također zadužilo Poglavarstvo da od Vlade traži suglasnost da se Gradu Rijeci iduće godine odobri zaduživanje unutar zakonom predviđenih mogućnosti.

Kandidatura za organizaciju 17. Mediteranskih igara 2013 godine

Jedna od odluka koju je Gradsko vijeće usvojilo bez rasprave i uz podršku svih stranaka, da se Grad Rijeka po četvrti put kandidira za Mediteranske igre, ovaj put za organizaciju 17. Mediteranskih igara 2013 godine. Uz Europsko prvenstvo u plivanju 2008. godine, kandidaturu Rijeke za suorganizaciju EP u nogometu 2012.g., Rijeka ima razloga i opravdanja da se ponovno kandidira, rekao je Obersnel. Ovaj put to nije u kontekstu gradnje športskih objekata, budući da su oni već u fazi realizacije, već se radi o dodatnom razvojnom poticaju Rijeke i okolnih gradova i općina, ali i ugledu Hrvatske u širem smislu riječi, naglasio je gradonačelnik, pojašnjavajući razloge kandidature. Većina se objekata gradi i bit će izgrađena neovisno o kandidaturi, a ono što bi eventualno mogao biti uvjet jest izgradnja novog stadiona na Rujevici. Uz prethodnu suglasnost Vlade i HOO, ova će se kandidatura, rekao je Obersnel realizirati sa znatno manjim sredstvima, koristeći većinom nešto izmijenjenu dokumentaciju iz prethodne kandidature.