Grad Rijeka nije prezadužen, a zaduženja se pak odnose na kapitalne objekte, uključujući i sportske, koji se maksimalno koriste. Na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare izjavio je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, tvrdeći da su svi objekti u Rijeci građeni racionalno te da je cijena njihove izgradnje puno manja od sličnih objekata u ostatku Hrvatske.
Procijenjena vrijednost gradske imovine 7,2 milijarde kuna
Osvrćući se na priče o raspadu riječkog proračuna i prezaduženost, Obersnel je poručio da je proračun Grada Rijeke stabilan, da se iz proračuna izvršavaju sve obveze po prioritetima koje, među ostalim, nameće i Zakon o proračunu, a to znači da se podmiruju sve obveze po kreditima, kao i sve obveze prema proračunskim korisnicima. “Naravno da postoje određeni problemi u likvidnosti, kao i kod svih drugih pravnih subjekata u državi; ponekad postoji kašnjenje u plaćanju, međutim, ono je uvijek u okvirima ugovorenih, odnosno zakonom propisanih rokova. Kad je riječ o zaduženosti, apsolutna je neistina da je Grad Rijeka prezadužen. Zaduženost se kreće u okvirima zakonskih propisa. Čak naprotiv, Grad ima još puno potencijala za eventualna daljnja zaduživanja”, poručio je gradonačelnik Obersnel. Pritom je naglasio da se Grad zaduživao isključivo za kapitalne projekte, a ne za pokrivanje tekuće likvidnosti. Kada se govori o zaduživanju za kapitalne projekte, to znači da je zaduživanje rezultiralo stvaranjem neke nove vrijednosti. “Rezultat toga je i činjenica da je procijenjena vrijednost gradske imovine 7,2 milijarde kuna. To je novi podatak vezan za izvješće za proteklu godinu. U odnosu na proteklu godinu, imovina Grada Rijeke porasla je za 400 milijuna kuna. Naravno, uvijek su žiži interesa sportski objekti koji su izgrađeni u protekla dva mandata, pa stoga mislim da je, osim samih financijskih pokazatelja važno reći nešto i o tome kako se to odrazilo na aktivnost sportaša i građana”, naglasio je gradonačelnik. Na novinarski upit nisu li ti objekti mogli biti i jeftiniji, Obersnel je potvrdno odgovorio dodavši da je “umjesto novih bazena mogao biti izgrađen i desetmetarski bazen, ali da bi teško u njega stalo više od milijun posjetitelja”.
Novoizgrađeni Bazeni Kantrida bilježe više od 1.030.000 korisnika
Svi koji govore o Bazenima Kantrida, kazao je Obersnel, zaboravljaju spomenuti ključan podatak, odnosno činjenicu da je kroz bazene od početka rada do danas zabilježeno više od 1.030.000 ulazaka sportaša, članova različitih udruga, ali i građana. Početkom rada Bazena Kantrida broj članova Plivačkog kluba Primorje povećan je za 71%, broj članova Vaterpolo kluba Primorje za 16%, a Kluba sinkroniziranog plivanja za 64 %. Među ostalim, povećan je i broj članova triatlon kluba Rival za 59%, a u međuvremenu su osnovana i četiri nova kluba koja svoje aktivnosti odrađuju na Bazenima Kantrida. To su Klub za skokove u vodu Primorje, Ženski vaterpolo klub Primorje, Plivački klub Nevera i Plivački klub Rijeka, sa više od 300 novih članova. Obersnel je podsjetio da se u bazenima odvija i projekt Rijeka pliva, po čemu je Rijeka jedini grad u Hrvatskoj koji je, sukladno Pedagoškom standardu, na takav način financirao obuku plivanja za sve učenike nižih razreda osnovnih škola. “Nisu u pitanju samo Bazeni Kantrida. Primjerice, Atletski klub Kvarner, nakon izgradnje nove dvorane, bilježi porast članova za 25%; Rukometni klub Zamet završetkom izgradnje Centra Zamet broj članova povećao je za 29%, a samo Ženski rukometni klub Zamet bilježi 71% više članica. To su pokazatelji koji nedvojbeno ukazuju da su građani i sportski klubovi sa zadovoljstvom prihvatili investicije i da maksimalno koriste sportsku infrastrukturu koja im stoji na raspolaganju”, rekao je Obersnel.
Izgradnja kapitalnih projekata nemoguća bez zaduživanja
Dakako, to, dodao je gradonačelnik, nisu jedine kapitalne investicije zbog kojih se Grad zaduživao direktno ili indirektno kroz komunalna društva. Obersnel je podsjetio da je u proteklom razdoblju izgrađeno više od 10 km nerazvrstanih, županijskih i gradskih cesta, u što je utrošeno više od 110 milijuna kuna. Izgrađeno je 26 km novih vodovodnih ogranaka i zamijenjeno starih, što je koštalo oko 30 milijuna kuna. Riječani su dobili i više od 15 km nove kanalizacijske mreže s crpnim stanicama i svim pratećim sadržajima, u što je investirano 51,5 milijuna kuna. Više od 20 km nove plinske mreže izgrađeno je sa više od 30 milijuna kuna, a u polaganje 13 km novih optičkih kabela utrošeno je 700.000 kuna. “U ovom trenutku Grad Rijeka raspolaže sa 50-ak km optičke mreže u svom vlasništvu, po čemu smo među prvima u Hrvatskoj. Na gradskim objektima izgradili smo i šest fotonaponskih elektrana, vrijednih gotovo milijun kuna. Više od 10 milijuna kuna utrošeno je na pripremu projekta kojeg planiramo kandidirati za sredstva Europske unije, a tiče se nastavka izgradnje kanalizacijskog sustava u rubnim područjima grada. Riječ o novcu utrošenom na projektiranje, dok ukupna vrijednost tog projekta iznosi oko 110 milijuna eura. Ako netko misli da je novac uzalud utrošen, možemo raspravljati o podacima”, rekao je gradonačelnik Obersnel. Pritom je dodao da ne treba zaboraviti činjenicu da gotovo ne postoji grad, država, a često ni poduzetnici koji u izgradnju kapitalnih projekata ulaze bez zaduživanja. Kada bi to tako bilo, istaknuo je Obersnel, banke bi odavno propale i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Predstojeći izbori vrijeme su u kojemu će građani slušati o koječemu, kazao je riječki gradonačelnik, podsjetivši kako je istina da je u ljubavi i politici sve dopušteno, ali i da raspravljati ipak treba argumentima.
Početak izgradnje Dječjeg vrtića Pehlin
Među ostalim, na redovnoj gradonačelnikovoj konferenciji za medije najavljeno je da bi u iduća dva mjeseca trebala početi izgradnja Dječjeg vrtića na Pehlinu. Trenutačno su u tijeku razgovori s bankama radi odabira najpovoljnijeg aranžmana za tu investiciju od 25 milijuna kuna. Novi vrtić na Pehlinu omogućit će otvaranje više od stotinu novih mjesta za dvije jasličke i tri vrtićke skupine, a tu će biti izgrađena i centralna kuhinja za pripremu 500-njak obroka.
U travnju u funkciji punionica plinom
I aktivnosti na izgradnji plinske stanice za punjenje autobusa javnog gradskog prijevoza koji će plin koristiti kao pogonsko gorivo, odvijaju se po predviđenoj dinamici. Punionica će biti izgrađena krajem ožujka, a najkasnije početkom travnja ove godine, što se poklapa s rokom isporuke prvih deset plinskih autobusa koji će ući u sustav javnog grad prijevoza.
Rekonstrukcija trsatskih zmajeva
Trenutačno je u tijeku rekonstrukcija trsatskih zmajeva koji su se nekoć nalazili na Gradini. Gradonačelnik očekuje da će u naredna dva mjeseca na svom starom mjestu biti zmaj koji se obnavlja, kao i onaj drugi koji će biti izrađen po predlošku, jer je stari uništen. Sve te aktivnosti provode se u suradnji s Konzervatorskim zavodom.
Bicikli na lukobranu za mjesec i pol dana
Na inicijativu Grada Rijeke, a u suradnji s Lučkom upravom, u narednih mjesec i pol dana lukobran bi trebao biti obogaćen novim sadržajem. Ideju o iznajmljivanju bicikala isključivo za vožnju lukobranom provest će Autotrolej, čime će ujedno početi i upotreba smart kartice pomoću koje će se bicikli iznajmljivati. “Riječ je o pilot projektu, jer treba vidjeti kako će ga građani i posjetitelji prihvatiti, a onda razmišljati i o mogućnostima širenja na još neke zone. Konfiguracija terena ne ide u prilog vožnji biciklom, ali uz određene promjene i prilagodbe, centar grada sigurno može biti atraktivan i za takvu aktivnosti”, mišljenja je gradonačelnik Obersnel.