„Grad Rijeka zajedno s komunalnim i trgovačkim društvima provodi energetsku politiku koja je već dugi niz godina, u skladu s politikama Europske unije, usmjerena prema održivom energetskom razvitku gradskog područja baziranom na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Na tom tragu Grad Rijeka osim projekata koje provodi kao jedinica lokalne samouprave raspisuje i ovaj poziv kojim pomaže i građanima da se uključe u zelenu tranziciju. S tim ciljem je jučer objavljen javni poziv za sufinanciranje krovnih fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama na području grada Rijeke, prvi takve vrste raspisan od strane Grada Rijeke“, kazao je gradonačelnik Rijeke Filipović.

Uz gradonačelnika Filipovića novinarima se obratila i Nives Stošić, magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša koja u Upravnom odjelu za komunalni sustav i promet obavlja poslove savjetnice za zelene površine, a konferenciji su prisustvovale i savjetnica za zelene površine u UO za komunalni sustav i promet, diplomirana inženjerka agronomije Ivana Parac te savjetnica za održivi razvoj Tajana Jukić Neznanović.

Predstavljen natječaj za sufinanciranje krovnih fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama

Za sufinanciranje krovnih fotonaponskih elektrana u proračunu osigurano 50.000,00 eura

Riječ je o dodjeli nepovratnih sredstava građanima grada Rijeke, za  troškove izgradnje krovnih fotonaponskih elektrana za proizvodnju energije za vlastitu potrošnju na području grada Rijeke u 2024. godini. Za provedbu ovog Javnog poziva u Proračunu Grada Rijeke osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 50.000,00 eura.

Grad će krovne fotonaponske elektrane sufinancirati prema slijedećim kategorijama i iznosima:

• do 50% ukupnog troška postavljanja fotonaponske elektrane snage do 5 kW, maksimalno do 3.750 EUR, po obiteljskoj kući,
• do 50% ukupnog troška postavljanja fotonaponske elektrane snage od 5,01 do 10 kW, maksimalno do 7.500 EUR, po obiteljskoj kući.

Mogu se prijaviti fizičke osobe, vlasnici postojećih obiteljskih kuća s područja grada Rijeke, koji imaju prebivalište na adresi kuće gdje se namjerava provesti zahvat radi kojeg se vrši prijava na javni poziv. Nepovratna sredstva neće se dodijeliti prijaviteljima koji imaju nepodmirena dospjela dugovanja prema Gradu Rijeci.

Potrebna dokumentacija koja se prilaže online obrascu popisana je u tekstu javnog poziva, u kojem svi zainteresirani mogu pronaći sve detalje.

Prijave na Javni poziv podnose se Gradu Rijeci, Upravnom odjelu za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte putem Informacijskog Servisa Grada Rijeke (on-line prijava), a upute za prijavu sa potrebnom dokumentacijom bit će dostupne na portalu eUsluge Grada Rijeke u rubrici Poduzetništvo sa danom objave Javnog poziva.

Prijave će se zaprimati do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 10. svibnja.

S prijaviteljem koji ostvari pravo na donaciju, sklopit će se Ugovor o sufinanciranju krovnih fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama na području grada Rijeke. Lista korisnika koji ostvare pravo na nepovratna sredstva po ovom Javnom pozivu, objavit će se na web stranici Grada Rijeke.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte.

Solarni paneli na krovu Korzo 16

Nastavak postavljanja solarnih panela i na objektima javne namjene

Također, Grad Rijeka pokrenuo je i projekt pod nazivom Izgradnja integriranih solarnih elektrana na objektima javne namjene.

„U suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadna Hrvatske – REGEA izradili smo preliminarne analize izvodljivosti s osnovnim tehničkim i financijskim pokazateljima koje su pokazale da 21 objekt zadovoljava osnovne uvjete za postavu solarnih elektrana (orijentacija krova, nema potencijalne zasjenjenosti od strane drugih objekata što znatno utječe na performanse elektrane). Izrađeni su glavni projekti i ishodovane elektroenergetske suglasnosti od strane HEP-a“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Preliminarne analize su pokazale da bi ukupna instalirana snaga za 21 solarnu elektranu bila 1.116 kW, procijenjeno ulaganje oko 1,08 mil EUR sa očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od 1.260 MWh koja bi se koristila na objektu, odnosno za vlastitu potrošnju.

„Projekt obuhvaća 8 osnovnih škola, 7 dječjih vrtića i 6 sportskih objekata. Za financiranje navedenih ulaganja koristit će se sredstva proračuna te sve mogućnosti korištenja nacionalnih i europskih fondova za sufinanciranje izgradnje integriranih solarnih elektrana“, naglasio je gradonačelnik Filipović.

Tako uskoro slijedi izgradnja 5 integriranih solarnih elektrana na objekte osnovnih škola i vrtića ukupne snage 197 kW snage. To su osnovne škole Eugen Kumičić, Gornja Vežica i Srdoči te vrtići Krnjevo i Galeb. Nakon dovršenog postupka javne nabave, za izvođač radova odabran je Đuro Đaković Elektromontaža d.o.o. Slavonski Brod. Ukupna vrijednost radova za svih pet elektrana iznosi 122.853,81 euro koje Grad Rijeka financira vlastitim sredstvima. Trenutno je u tijeku postupak potpisivanja ugovora za izvođenje radova te se do kraja idućeg tjedna planira započeti s radovima. Ugovoreni rok izvođenja radova iznosi 45 kalendarskih dana.

U pripremi je postupak javne nabave za dobavu i ugradnju još tri solarne elektrane i to dvije elektrane na OŠ KOZALA i OŠ Vladimir Gortan te solarna elektrana na vrtiću Vežica, ukupno procijenjene vrijednosti radova od  62.206,39  eura, a što se planira izvesti tijekom ove godine.

Tijekom ožujka raspisat će se i postupak javne nabave od strane TD Rijeka sport d.o.o. za još 3 objekta, SRC 3. maj, Nogometno igralište Krimeja i Nogometno igralište Robert Komen ukupne instalirane snage 263 kW.

Od 2013. godine proizvedeno skoro 900 MWh električne energije iz energije sunca putem elektrana na javnim objektima

Inače, u suradnji s TD Energo d.o.o. 2011. izgrađena je prva fotonaponska elektrana na krovu Upravne zgrade Korzo 16 instalirane snage 10 kW. Ona proizvedenu električnu energiju prodaje u mrežu.

Od 2013. godine Grad Rijeka provodi projekt „Solarna energija u gradu“ i do sada su na 7 zgrada javne namjene postavljene fotonaponske elektrane koje proizvedenu električnu energiju predaje u mrežu u skladu s „feed in tarifama“. Navedeni objekti su: OŠ Zamet,  Kantrida,  Pećine,  Fran Franković i DV Potok i Srdoči. Iste su dio projekta izgrađene u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je na dječjem vrtiću Mavrica postavljena prilikom izgradnje objekta. Ukupna instalirana snaga je 110 kW.

Također, Grad je postavio i solarne panele za pripremu potrošne tople vode u vrtićima Potok, Mavrica, Morčić i Đurđice koji troše više energije zbog centralnih kuhinja ili praonica.

„Od 2013. godine ukupno je proizvedeno skoro 900 MWh električne energije iz energije sunca. Zaista se trudimo biti ukorak s vremenom i postići da svi naši objekti za koje postoji opravdana mogućnost budu pokriveni solarnim panelima“, poručio je gradonačelnik Filipović.

Gradonačelnik Filipović i magistra urbanog šumarstva Nives Stošić

Za dva projekta ozelenjavanja Rijeke osigurano gotovo 300 tisuća eura bespovratnih sredstava

Sljedeća tema o kojoj je na konferenciji za novinare govorio gradonačelnik su projekti ozelenjivanja Rijeke, za koje je Grad Rijeka prijavom na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao gotovo 300 tisuća eura odnosno 299.360 eura.

Radi se o dva projekta ozelenjivanja Rijeke kojima će biti obuhvaćena sadnja više od 2500 grmova te gotovo 400 novih stabala u postojećim, ali i u novooformljenim drvoredima.

Kroz projekt „Drvoredi u gradu Rijeci“ osigurano je sufinanciranje sadnje 280 novih stabala u 10 drvoreda, dok je putem projekta „Parkovi u gradu Rijeci“ osigurano sufinanciranje sadnje 99 stablašica i 2617 grmova u 6 parkova. Ukupna vrijednost oba projekta je 374.200 eura, od čega Fond sufinancira 80 % tj. 299.360 eura, a preostala sredstva osigurat će Grad Rijeka.

Ukupna vrijednost projekta Drvoredi u gradu Rijeci iznosi 212.105 eura, a projekta Parkovi u gradu Rijeci iznosi 162.095 eura.

Inače, Grad Rijeka je na Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina prijavio ova dva projekta, što je i maksimalan broj projekata koje je, prema propozicijama natječaja kao grad s više od 35 tisuća stanovnika, mogao prijaviti.

„Zadovoljstvo mi je predstaviti ove projekte koji će se odvijati ove godine. Cilj tih projekata je pridonijeti izgradnji zelene urbane sredine i smanjiti utjecaj klimatskih promjena. Dodatno na ovu temu, želim reći da su proračunu za ovu godinu sredstva za održavanje gradskog zelenila uvećana za oko milijun eura pa tako sada iznose 2.550.993,11 eura dok je lani taj iznos bio 1,5 milijuna eura (1.551.012,49) eura što, vjerujem, dodatno pokazuje naš stav prema važnosti očuvanja riječkog zelenila“, poručio je gradonačelnik Filipović.

Projektom „Parkovi u Rijeci“ posadit će se 99 stablašica i 2617 grmova

Projektom „Parkovi u Rijeci“ posadit će se 99 stablašica i 2617 grmova, pažljivo integriranih u postojeći koncept 6 riječkih parkova. Obuhvaćeni su sljedeći Bobijev park, Park Augusta Cesarca, Vidov park, Park Trsat i  Park Mlaka i Park Mitel Katinke.

Sadnja će se uskladiti s postojećim zelenilom, odnosno uspostaviti će se prostorni odnos između postojećeg i novog zelenila kako zbog unapređenja funkcionalno–estetske uloge parka tako i radi ostvaraje ekoloških i socioloških funkcija (ublažavanje klimatskih promjena i reguliranje mikroklime).

Obnovu zelenila u gradskim parkovima čini obnova živice (Bobijev park i donji dio Trsatskog parka), sadnja tisa (Park Augusta Cesarca i Vidov park) te sadnja 20 stabala javora maklena u Parku Trsat i isto toliko hrasta medunca u Parku Mlaka.

Uz spomenuto parkovi će se obnoviti i s čempresima, cedrovima, ukrasnim trešnjama, lovorom, ružmarinom i dr.

Predstavljena dva projekta ozelenjivanja Rijeke

Projekt „Drvoredi u gradu Rijeci“ obuhvaća sadnju 300 stabala

Projekt obuhvaća sadnju 300 stabala, od čega 125 stabala u postojeće drvorede te 175 stabala u tri novoformirana drvoreda.

Novi drvoredi formiraju se uz nogostup u Ulici Vjekoslava Kneževića (uz obilaznicu D 404) i u Radničkoj ulici (sjeverno od TC Lidl na Pećinama), a u Ulici Ivana Pavla ll (nogostup uz garaže Zagrad) postavit će se 40 ukrasnih vaza sa stablima maslina.

Postojeći drvoredi obuhvaćaju parkirališta u Hegedušićevoj ulici, Meštrovićevoj ulici, Ulici Branimra Markovića i Ulici Hahlić te duž kolnika i nogostupa Vukovarkse ulice, Liburnijske ulice, Istarske ulice i Ulice Braće Bačić.

Planirana je sadnja biljnih vrsta s oblikovnom estetskom i zaštitnom funkcijom koja se većim dijelom temelji na izboru autohtonih vrsta stabala pogodnim za mikroklimatske uvjete na lokacijama zahvata (masline, koprivići, murve, lipe, tamarisi).

U tijeku je priprema dokumentacije za javnu nabavu. Ukoliko sve bude kako je planirano, za očekivati je da će Grad s odabranim Ponuditeljem sklopiti Ugovor najranije u drugoj polovici mjeseca svibnja.

Zahvat bi nakon provedenog natječaja za izbor izvođača trebao započeti krajem proljeća i završiti do kraja godine. Plan je prvo, odnosno prije ljeta, da se sadnja obavi na lokacijama na kojima se formiraju novi drvoredi tj. u Ulici Ivana Pavla II gdje se postavljanju vaze s maslinama, te uz Državnu cestu D404 i uz Radničku ulicu gdje će se postaviti sustav automatskog navodnjavanja čime će te stablašice biti pod kontinuiranim navodnjavanjem u ljetnim mjesecima i imati bolje uvjete za rast.

Nužno uklanjanje stabala u Istarskoj ulici, sva stabla bit će zamijenjena novima

Osim što je predstavila dva projekta ozelenjavanja, savjetnica za zelene površine Stošić osvrnula se i na uklanjanje stabala u Istarskoj ulici, koje je posljednjih dana tema u nekim medijima, posebno na društvenim mrežama.

„Prije svega moram naglasiti kako se stabla uklanjaju isključivo i samo zato jer su zbog svog stanja poslala opasna i postoji realna opasnost od njihovog pada pa tako i mogućih ozljeda ljudi, posebno ukoliko dođe do jakih vjetrova kojima u posljednje vrijeme možemo svjedočiti sve češće“, kazala je Stošić, naglasivši kao će sva uklonjena stabla biti zamijenjena novim stablima.

Dakle, metodom vizualnog pregleda svako drvoredno stablo u Istarskoj ulici pregledano je u smo u svim svojim segmentima: žilište, pridanak, deblo, krošnja, pojedine grane, uz dodatan pregled okoliša stabla i uvjeta u kojima se stablo razvija. Vizualno prepoznatljivi simptomi koji su identificirani i analizirani su stanje i boja kore, tekline, pojava raka ili tumora, kakve su reakcije na mjestu rana i prijašnjih rezova, pojave truleži, šupljina, pukotina i dr. oštećenja, vitalitet krošnje, negativne promjene u okolišu stabla, stanje tla, pojavu fitopatogenih organizama obzirom da njihovo djelovanje ima utjecaj na zdravstveno stanje i statiku stabla.

„Na temelju uočenih simptoma ocijenili smo da je značajno i teško narušena biološka komponenta, odnosno vitalnost, i statička komponenta, odnosno opasnost od loma i izvala, za 20 stabala. Njihovo zdravstveno stanje je loše zbog čega predstavljaju rizična stabla čija perspektiva nije održiva. Kao takva ona predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude i imovinu te je potrebno izreći mjere uklanjanja. Dodatno smo zatražili izradu studije od firme Urbani šumari, specijalizirane za ispitivanje zdravstvenog stanja i procjenu sigurnosti stabala. Njihova proširena vizualna metoda prosudbe te metoda 3D skeniranja stabla potvrdila da je stabla, nažalost, potrebno ukloniti“, kazala je Stošić.

Na mjestima uklonjenih stabala obavit će se, kroz ranije spomenuti sufinancirani projekt, zamjenska sadnju istom vrstom (koprivić – Celtis australis), čije će sadnice biti opsega debla 18- 20 cm. Zamjenska sadnja planira se obaviti na jesen, kada su uvjeti za sadnju povoljniji. Uz pravilno dimenzionirani iskop izvršit će se kompletna izmjena tla, a dodavanjem svih potrebnih supstrata poboljšati struktura, tekstura i kvaliteta tla. Uz uspostavu novog otvora oko posađenih stabala omogućiti će se perspektiva boljeg i kvalitetnijeg rasta.

Objavljen ponovljeni postupak javne nabave za upravljanje sortirnicom

Odgovarajući na novinarsko pitanje, gradonačelnik Filipović je istaknuo kako je raspisan ponovljeni postupak javne nabave za uslugu upravljanja Sortirnicom otpada Mihačeva draga. Krajnji rok za podnošenje ponuda je 15. travnja.
„Još jednom ću ponoviti kako mi je nelogično da se javnom isporučitelju usluge, a u ovom slučaju KD Čistoći, nije moglo bez natječaja ustupiti nešto što je po meni logična javna usluga odvajanja reciklabilnih frakcija otpada“, kazao je gradonačelnik Filipović, naglasivši kako ne može dalje iz zakonskih razloga komentirati ishod natječajnog postupka.