Gradskom vijeću je s gradonačelnikovog kolegija upućen izvještaj o izvršenju proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu.

Prihodi proračuna ostvareni su u iznosu od 790,2 milijuna kuna ili 89,4% godišnjeg plana, dok su rashodi iznosili 812,5 milijuna kuna ili 91,7% plana. To znači da je u 2017. godini ostvaren manjak prihoda u iznosu od 22,3 milijuna kuna, od čega se 20,7 milijuna kuna odnosi na Grad Rijeku, a 1,5 milijuna kuna na manjak prihoda proračunskih korisnika. Iz navedenog proizlazi da ukupni manjak gradskog proračuna, s prenesenim manjom iz prethodnih godina, iznosi 268,1 milijun kuna.

Kako je istaknula pročelnica Odjela za financije Jasna Liker, na izvršenje proračuna u 2017. godini najveći utjecaj imala je porezna reforma, zbog koje su porezni prihodi u odnosu na prethodnu godinu manji za 8,6% ili 30,2 milijuna kuna. Također, ukinut je porez na tvrtke, što je donijelo dodatno smanje od oko 7 milijuna kuna, a na smanjenje poreznih prihoda utjecala je i odluka Grada Rijeke o smanjenju poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića. Velik utjecaj na izvršenje proračuna imala su i značajna kapitalna ulaganja u brojne gradske projekte, posebice izgradnju i opremanje vrtića „Morčić“ i „Đurđice“, prenamjenu i revitalizaciju ex bloka Rikard Benčić odnosno preseljenje Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u novu zgradu, ulaganje u izgradnju cesta i drugo.

Glavna tema ovotjednog kolegija izvršenje proračuna u 2017. g.

Glavna tema ovotjednog kolegija izvršenje proračuna u 2017. g.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo kako je porezna reforma ostvarila svoj cilj – rasterećenje građana kroz smanjenje poreznih stopa i povećanjem osobnih odbitaka – međutim, smanjeni su prihodi jedinica lokalne samouprave. Iako je država nastojala izgubljeni prihod nadoknaditi kompenzacijskim mjerama, one ne prate rast BDP-a odnosno rast plaća, što znači da se na gradski proračun ne reflektira rast prihoda od poreza na dohodak.

Rashodovna strana proračuna odraz je manjeg ostvarenja prihoda, što znači da je gotovo na svim stavkama potrošeno manje nego što je bilo planirano.
„No, postoje rashodi koje nismo mogli rezati, kao što su rashodi za zaposlenike u čitavom sustavu Grada, subvencije prema trgovačkim društvima, naknade građanima, posebice temeljem Socijalnog programa, ali i kroz sufinanciranje studentskih pokaznih karata, stipendije za učenike i studente, naknade za novorođenčad ili pak informatičko obrazovanje starijih sugrađana. Značajno su povećani rashodi za investicije, a osim već spomenutih dječjih vrtića, proveden je i niz drugih ulaganja u ceste, komunalnu infrastrukturu i sl., od čega nismo htjeli odustati,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Osvrćući se na ukupni manjak proračuna, gradonačelnik Obersnel je kazao kako se intenzivno radi na realizaciji dogovora s Ministarstvom financija i Ministarstvom državne imovine, temeljem kojeg će kroz zamjenu nekretnina smanjiti dug prema državi za 77 milijuna kuna, što će značajno smanjiti obveze Grada Rijeke. Najavio je kako će vrlo skoro biti gotov i plan rješavanja pokrića ukupnog manjka gradskog proračuna.

Izvršenje programa gradnje i uređenja objekata komunalne infrastrukture u 2017. godini

Gradskom vijeću upućeni su i izvještaji vezani uz izvršenje programa gradnje i uređenja komunalne infrastrukture u 2017. godini. Tako je u Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture utrošeno 20,3 milijuna kuna ili 74,2% planiranih sredstava. Najveći projektu u protekloj godini su cesta A na lokaciji Bok Drenova ukupne dužine 480 metara, gradnja cesta u stambenom naselju Martinkovac dužine 710 metara te raskrižje Škurinjska draga dužine 420 metara. Od većih radova izdvaja se uređenje 900 m2 trga ispred odarnica na groblju Kozala te uređenje paviljona na tržnici Brajda. U program je uključena i nabavka autobusa, koji se redovito otplaćuju temeljem podignutog kredita.

Kroz Program održavanja komunalne infrastrukture uloženo je 81,8 milijuna kuna ili 88%, a pored tekućeg održavanja, na koje otpada najveći dio sredstava, među većim radovima se izdvajaju završetak uređenja Pavlinskog trga, početak radova na parku Pomerio te početak uređenja igrališta Blažićevo na Pehlinu. Osim što se kontinuirano brine o dječjim igralištima, stalno se postavljaju i nove sprave, a  protekloj godini uređen je još jedan novi, šesti po redu, park za pse.

Prezentirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu u 2017. godini

Prezentirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu u 2017. godini

Izvješće o provedbi programa malih komunalnih akcija u 2017. godini

U sklopu izvršenja Plana raspodjele sredstva za komunalne prioritete na području mjesnih odbora u 2017. godini od planiranih 11,4 milijuna kuna, osiguranih iz komunalne naknade, ostvareno je 3,5 milijuna kuna, a s prijelazinim radovima iz prethodne godine, radi se ukupno o 9,7 milijuna kuna kn utrošenih za komunalne prioritete na području mjesnih odbora. Također, u 2017. godini izvedeni su radovi vrijedni 762 tisuće kuna, no sredstva će biti prikazana kao dio prijelaznih radova u proračunu za 2018. godinu. Zajedno s navedenim sredstvima za realizaciju komunalnih prioriteta sveukupno je utrošeno 10,4milijuna kuna, što je 80,7% u odnosu na plan. Po dinamičkom planu realizacije svi prijelazni radovi iz 2017. godine realizirat će se do 30. lipnja ove godine.

Kako je pojasnila pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, otežavajuća okolnost koja je utjecala na izvršenje malih komunalnih akcija je velik broj pojedinačnih i po vrijednosti malih zahvata. Tako je u 2017. godinu prenijeto 226 pojedinačnih zahvata od kojih znatan broj se odnosi na dodatne prioritete iz  razlike sredstava koja je preostala nakon realizacije planiranih zahvata, što uz 394 zahvata po planu za tekuću godinu, čini ukupno 620 zahvata koje je trebalo realizirati u 2017. godini.

Također, uvažavaju se prijedlozi mjesnih odbora oko promjene planiranih zahvata, što produljuje potrebno vrijeme za realizaciju. Stoga dolazi do prijenosa velikog broja u slijedeću proračunsku godinu, a posljedično tomu i usporenu realizaciju zahvata koji su utvrđeni Planom komunalnih prioriteta za tekuću godinu.

Dodatna otežavajuća okolnost u realizaciji prioriteta u godini za koju su planirani je izrada tehničke dokumentacije koja radi postupka oko ishođenja lokacijske odnosno građevne dozvole u pravili traje od jedne do dvije godine, a ponekad i više.