Utjecaj porezne reforme na prihode Proračuna

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na početku kolegija istaknuo je sve probleme s kojima se Grad Rijeka susretao tijekom izrade proračuna za 2017., u kontekstu nove porezne reforme. Ona će ponovno, kaže Obersnel, pasti na teret lokalne samouprave i stvarati milijunske manjkove. Naime, Ministarstvo financija izradilo je smjernice za izradu proračuna za 2017., 2018. i 2019., te predvidjelo rast BDP-a za 3,2, odnosno 3,3 posto za 2019., ali ujedno i pokrenulo čitav niz poreznih reformi. „Osnovna namjera reforme je smanjenje cijene rada koju plaćaju poslodavci da bi dio građana dobio nešto veće plaće. Mi to pozdravljamo, no problem je u činjenici da je ovo već treća porezna reforma koja se lomi preko leđa lokalne samouprave, kojom se smanjuju njezini prihodi. Ministar financija obećao je da će se gubici kompenzirati, ali je nejasno kako. Gubici koje ćemo imati nastaju iz nekoliko osnova: zbog smanjenja poreza na dohodak za oko 45 milijuna kuna smanjuje se i prihod od prireza od poreza na dohodak, a zbog odluke Sabora kojom je ukinut i porez na tvrtku gubimo 7 milijuna kuna. Ako u to uračunamo kompenzacije, nadoknadit će se gubitak poreza na dohodak po osnovi ostvarenog prihoda u 2016. No problem je što je, zahvaljujući rastu BDP-a, bilo za očekivati da će prihodi od poreza na dohodak rasti, tako da kompenzacije te razlike neće biti, kao niti razlike prihoda od prireza te prihoda od poreza na tvrtku. Dakle, ako kompenzacija bude išla kako je ministar najavio, procjenjujemo da će stvarni manjak u proračunu na kraju iznositi oko 20 milijuna kuna“, objasnio je Obersnel. Podsjetio je da je gradski proračun zadnjim dvjema reformama kumulativno na porezu na dohodak već izgubio između 60 i 70 milijuna kuna.

Unatoč svemu tome, Prijedlog Proračuna Grada Rijeke za 2017. iznosi 948,2 milijuna kuna i za oko 2,6 posto, odnosno 24 milijuna kuna je veći od lanjskog proračuna. Od toga se 825,3 milijuna kuna odnosi na proračunske prihode, a 122,9 milijuna kuna na vlastite ili namjenske prihode proračunskih korisnika (ustanova u vlasništvu Grada Rijeke). „Otprilike su tolike projekcije i za 2018., odnosno 2019. godinu, no to je stvarno u sferi znanstvene fantastike, jer je Vlada najavila da će uvesti i porez na nekretnine, s ukidanjem komunalnih naknada i komunalnih doprinosa”, rekao je gradonačelnik.

Struktura proračuna nastojala se ne mijenjati pa se sve ono što je bilo u lanjskom proračunu nastavlja i ove godine. Veliko povećanje, od oko 70 milijuna kuna, nalazi se u dijelu proračuna koji se odnosi na kapitalne rashode u 2017., koji iznosi više od 207 milijuna. Razlog tome su, s jedne strane planirana zaduženja za izgradnju dva nova vrtića, a s druge dio novaca koji se planira dobiti iz EU fondova. „Međutim, moramo biti svjesni da europski projekti nisu financirani u cijelosti, već podrazumijevaju komponentu udjela našeg financiranja. Primjerice od 50 milijuna eura za projekte Urbane aglomeraciju, treba osigurati 25 posto, odnosno 17 milijuna eura“, upozorio je Obersnel.

Među kapitalnim investicijama su izgradnje većeg broja novih cesta, različiti priključci za infrastrukturu vezane za stanove POS-a, izgradnja infrastrukture u blizini Kampusa radi otvaranja mogućnosti izgradnje još jednog stambenog naselja, dva nova dječja vrtića Đurđica i Morčić, dio projekta je vezan za revitalizaciju H bloka bivše tvornice Rikard Benčić, što se planira i iz dijela sredstava Urbane aglomeracije, potom sanacija i obnova zgrade HNK Ivana pl. Zajca i čitavog niza drugih zaštićenih kulturnih objekata poput Dominikanskog samostana, trga Put Vele Crikve, Trsatske gradine… Nastavit će se i projekti sanacija fasada osnovnih škola i vrtića, a predviđena su sredstva i za infrastrukturu potrebnu za nogometni kamp na Rujevici i novi nogometni stadion na Kantridi.

Što se rashoda tiče, gradonačelnik je istaknuo da i dalje nema novih zapošljavanja, osim u vrtićima zbog povećanja broja skupina u novim vrtićima. „Kod subvencija, odnosno transfera prema trgovačkim društvima, ovdje se i prvi put javlja novoosnovano trgovačkog društvo Rijeka 2020, koje je osnovano da vodi projekt Europske prijestolnice kulture, pa je trebalo predvidjeti i određena sredstva u gradskom proračunu, a očekujemo i planirana sredstva iz Državnog proračuna“, rekao je Obersnel, dodajući da će Prijedlog Proračuna biti proslijeđen Gradskom vijeću na usvajanje.

Program javnih potreba u sportu

Program javnih potreba u sportu za 2017. godinu iznosi 13,6 milijuna kuna, od čega 10,4 milijuna otpada na aktivnosti koje se sufinanciraju putem Riječkog sportskog saveza, 1,6 milijuna na aktivnosti koje se sufinanciraju putem Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu, 1,2 milijuna kuna na preuzete obveze iz prethodne godine te 313 tisuća na provođenje sportskih aktivnosti osoba s invaliditetom i osoba oštećena sluha. “Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava u sportu za 2017. donijet će Skupština Riječkog sportskog saveza tijekom veljače po provedenom javnom natječaju za sufinanciranje”, rekao je Samir Barać, predsjednik Riječkog sportskog saveza.

Program javnih potreba u kulturi

Na Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2017. pristiglo je 398 prijedloga programa, a članovi sedam kulturnih vijeća su nakon njihovog razmatranja za sufinanciranje predložili najkvalitetnije. Tako će se sljedeće godine iz gradskog proračuna za kulturu izdvojiti oko 4,9 milijuna kuna, od čega će se za preuzete obveze iz protekle godine osigurati 1,4 milijuna. „Novost je što smo u Programu javnih potreba za kulturu pojednostavili kriterije prijave i prvi put najavili raspoloživa sredstva, odnosno financijski okvir unutar kojeg će se javne potrebe odvijati te iz Programa napokon izdvojili naše ustanove. Tako da ova cifra za 2017., nije usporediva sa svim dosadašnjim. Ona iznosi 3,5 milijuna kuna kad se odbiju prenesene obaveze, dakle za 1,5 milijuna kuna je veća nego lani. Zbog toga su i sami korisnici na to dobro reagirali pa imamo porast od 22 posto prijavitelja u odnosu na lani“, rekao je pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, dodajući da ga posebno veseli što su uštede na ustanovama rasporedili na nezavisni sektor nakon nekoliko sušnih godina. „Osim toga, drago mi je što EPK neće na neki način „oštetiti“ regularno financiranje kulture“, zaključio je Šarar.

Plan raspodjele sredstava spomeničke rente

Prihod od spomeničke rente planiran je u Proračunu za 2017. u iznosu od 11,2 milijuna kuna. Među najvažnijim kapitalnim ulaganjima u programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke su sanacija zgrade HNK Ivana pl. Zajca i revitalizacija Benčića radi preseljenja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a pročelnik Šarar najavio je i dugoočekivani povratak dvoglavog riječkog orla na vrh kupole Gradskog tornja te kulturno-turističko označavanje objekata riječke kulturne baštine. Oko 4,8 milijuna kuna ići za kapitalne donacije, kao što su obnova pročelja unutar zaštićene Urbanističke cjeline grada Rijeke i obnova grobnih mjesta i spomenik na grobljima Kozala i Trsat.

Program javnih potreba u tehničkoj kulturi

Utvrđen je i Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Rijeke za 2017., za koji će se iz proračuna ove godine izdvojiti nešto manje nego lani, točnije 2,17 milijuna kuna. Polovinom tih sredstava sufinancirat će se programi obrazovanja, a za preuzete obveze iz prethodne godine izdvojiti 140.000 kuna.

Programi komunalnog sustava i prioriteti

Za Prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. izdvojit će se 33,4 milijuna kuna, a za Program održavanja komunalne infrastrukture 94 milijuna kuna, odnosno 5,8% više nego lani. Za ostvarivanje malih komunalnih akcija, koje obuhvaćaju 370 zahvata u svim mjesnim odborima, u proračunu Grada osigurano je oko 13, odnosno 11,45 milijuna kuna bez prenesenih zahvata. Povećanje sredstava od 40% predviđeno je za one mjesne odbore u kojima je utvrđeno da je standard opremljenosti u objektima i uređajima komunalne infrastrukture nedostatan.

Pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević naglasila je da su se za iduću godinu radikalnije planirala sredstva za zaostala opremanja, i to u prvom redu za dovršetak uređenja Pavlinskog trga, izgradnju novog parka Pomerio, uređenje Vitezovićeve ulice te pripremne radove na Trgu 128. brigade i Trgu Riječke rezolucije koji će do 2020. biti potpuno uređeni, bez parkiranih automobila. Od kapitalnih investicija istaknula je radove na izgradnji dodatnih traka Škurinjske ceste, radove u ulici Bok na Drenovi i početak priprema za 1. fazu izgradnje ulice za stadion Rujevica i Ulice Tina Ujevića. “Ono što sljedeće godine moramo očekivati su veliki radovi vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka. Dobili smo zadnju potvrdu ispravnosti našeg infrastrukturnog projekta vrijednog milijardu i 700 milijuna kuna, a riječ je o 200 kilometra kanalizacije, 100 kilometara vode i novi uređaj za pročišćavanje”, rekla je pročelnica. Od sljedeće godine počinje i prva faza izgradnje Krešimirove i Adamićeve ulice.

Prijedlog Plana upravljanja pomorskim dobrom za 2017. iznosi 3,5 milijuna kuna, od čega se 3,37 milijuna odnosi na naknadu za koncesije, a 100.000 kuna na naknadu od koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru.

Financiranje političkih stranaka i vijeća nacionalnih manjina

Za financiranje političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Rijeke za 2017. u gradskoj blagajni osigurano je 917 tisuća kuna. Za svakog člana Gradskog vijeća utvrđuje se mjesečni iznos sredstava od 2.295 kuna, a za svakog člana podzastupljenog spola mjesečna naknada od 229 kuna.

Sredstva koja je potrebno osigurati u Proračunu za 2017. za redovnu i programsku aktivnost vijeća nacionalnih manjina i predstavnice češke nacionalne manjine kao i za nagrade za rad iznose 826 tisuća kuna.

Koncesije i Akcijski plan energetske učinkovitosti

U nastavku kolegija utvrđen je prijedlog Plana davanja koncesija na području grada Rijeke za 2017., koji će se proslijediti Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Utvrđen je i Prijedlog akcijskog plana energetske učinkovitosti Grada Rijeke za razdoblje 2017.-2019. godine. Grad Rijeka zajedno sa svojim komunalnim i trgovačkim društvima provodi energetsku politiku koja je dugi niz godina usmjerena prema održivom energetskom razvitku gradskog područja baziranom na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i održive gradnje.
(A.V.)