Kako je rečeno na 28. gradonačelnikovom kolegiju, u poslovanju TD Energo postoje teškoće u poslovanju koje su rezultat objektivnih problema na lokalnom i globalnom tržištu energije. Navedeni problemi započeli su još 2009. godine kada je TD Energo bio primoran prodavati toplinsku energiju po cijenama koje su bile niže od nabavnih cijena energenata za njezinu proizvodnju. Unatoč nastojanjima TD Energo da u teškim uvjetima osigura uspješno poslovanje, globalna energetska kriza i opći negativni trend u gospodarstvu vezan uz generalni porast cijena i s tim povezanu inflaciju doveli su do daljnjih objektivnih teškoća u poslovanju koje društvo više nije u mogućnosti servisirati u postojećim okolnostima.

Stoga se na sjednicama Skupštine TD Energo te na nizu sastanaka stručnih službi Grada Rijeke i Energa nastojalo iznaći rješenje za financijsku situaciju, što je uključivalo i obraćanje ostalim suvlasnicima. Od dva značajnija suvlasnika, CROPLIN d.o.o. koji ima 9,1% udjela u temeljnom kapitalu, nije iskazao interes za ulaganjem, dok je talijansko trgovačko društvo HERA S.p.A., koje u temeljnom kapitalu sudjeluje s 34 % udjela, nije prihvatilo prijedlog zajedničkog postupka dokapitalizacije.
Naime, i na samo poslovanje talijanskog suvlasnika značajno utječe energetska kriza. Kako u trenutnim okolnostima nije u mogućnosti planirati značajna ulaganja, HERA S.p.A. je donijela stratešku odluku o povlačenju iz svih ulaganja izvan Italije.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan i gradonačelnik Marko Filipović

Nakon niza sastanaka i pregovora, utvrđeno je da bi HERA S.p.A. prenijela Gradu Rijeci dva poslovna udjela u Energu ukupne nominalne vrijednosti od 75.480.000,00 kn, za simboličan iznos naknade od 1.000,00 EUR te je dogovoreno povećanje uloga Grada Rijeke u temeljnom kapitalu Energu.

Planiran kumulativni nedostatak sredstava Energa do kraja godine iznosi 30.000.000,00 kuna i to je iznos koji Grad Rijeka osigurava povećanjem uloga u temeljnom kapitalu TD Energo kao preduvjet za stabilan rad društva. Kupnja poslovnih udjela trgovačkog te dokapitalizacija od strane Grada Rijeke bez sudjelovanja ostalih suvlasnika društva u dokapitalizaciji doveli bi do značajnog povećanja udjela Grada Rijeke u vlasničkoj strukturi Energa.

Sredstva od dokapitalizacije utrošit će se upravo za povrat dugova dobavljačima i pozajmica te za pokrivanje nedostatka sredstava uzrokovanih energetskom krizom.

„Ovo je rješenje koje predlažemo kako bi dugoročno stabilizirali poslovanje Energa i učinili ga održivim. To je u ovim trenucima vrlo teško projicirati iz razloga što je nemoguće predvidjeti što će se događati u narednim godinama, no ovom odukom pokazujemo smjer kojim ćemo ići kao odgovorni vlasnik našeg trgovačkog društva“, kazao je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, istaknuvši kako će o ovim prijedlozima konačnu odluku donijeti Gradsko vijeće na sjednici zakazanoj idućeg tjedna.

Donošenjem ovih odluka, naglasio je Filipović, stabilizirat će se poslovanje Energa, a time i omogućiti nesmetano pružanje usluga gospodarstvu i kućanstvima te osiguravanje nastavka već započetih projekata.

Očekuje se da će nakon prolaska energetske krize, što stručna javnost predviđa tijekom 2024. godine, plin i dalje biti poželjan i dostupan energent. Nakon prolaska energetske krize TD Energo namjerava uložiti maksimalne napore da vrati korisnike sa svog područja na vlastitu opskrbu, nastojeći im pritom osigurati što povoljniju cijenu energenta. Naime, Gradskoj plinari Zagreb, koja obavlja opskrbu u obvezi javne usluge i kojoj je Vlada RH mjerama zajamčila cijenu, prešlo je do listopada 2022. godine 7.500 dosadašnjih korisnika TD Energo iz kategorije kućanstvo što iznosi nešto više od 60% korisnika. Posljedica navedenog je da je djelatnost opskrbe plinom u TD Energo svedena gotovo isključivo na kućanstva koja kuhaju na plin.

Stabilizacija poslovanja znači i osiguravanje nesmetanog nastavka EU projekta „Obnova toplinarstva grada Rijeke“, koji predviđa povećanje standarda usluge i njene učinkovitosti uz istovremeno uključivanje zelenih izvora energije. Omogućit će se i realizacija ambicioznih planova Grada Rijeke o obnovi rasvjete učinkovitom LED rasvjetom i tako u budućnosti će osigurati zadržavanje visokog komunalnog standarda ovog segmenta.

Predložen drugi rebalans gradskog proračuna

Sredstva u visini od 30 milijuna kuna za dokapitalizaciju Energa osigurat će se u Proračunu Grada Rijeke te su sastavni dio prijedloga drugih izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Prijedlogom rebalansa usklađuje se dosadašnje ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka s procjenom njihova ostvarenja do kraja 2022. godine, odnosno, kako je kazao gradonačelnik Filipović, osim u djelu osiguravanja sredstava za dokapitalizaciju Energa, radi se o tehničkim izmjenama.

Tako se prihodi i primici predlažu u iznosu od 1.285.258.313 kuna, što predstavlja smanjenje za 32.842.299 kuna, odnosno za 2,5% u odnosu na dosadašnji plan za 2022. godinu. Ukupni rashodi i izdaci proračuna predlažu se u iznosu od 1.229.850.000 kuna što predstavlja smanjenje za 67.650.000 kuna, odnosno za 5,2% u odnosu na dosadašnji plan 2022. godine. Višak prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima iskazani u proračunu 2022. godine uravnotežuju se s prenesenim viškom/manjkom grada i proračunskih korisnika.

Na prihodnoj strani proračuna značajnija je promjena na stavci prihoda od poreza na dohodak, kod kojih se predlaže povećanje za 43 milijuna kuna, sukladno ostvarenju u dosadašnjem dijelu godine i procjeni ostvarenja do kraja 2022. godine, a također se predlaže i povećanje prihoda od poreza na promet nekretnina za 2 milijuna kuna.

Predložen drugi rebalans gradskog proračuna za 2022. godinu

Značajna je promjena i na prihodima od zemljišta koji se povećavaju za 24,1 milijuna kuna. Najveći dio planiranih prihoda od zemljišta odnosi se na prihode od prodaje zemljišta za izgradnju višenamjenske građevine Kompleks Žabica.

Istovremeno se smanjuju prihodi kod proračunskog korisnika Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke za 21,8 milijuna kuna, na stavci prihoda od prodaje stanova po POS programu na Martinkovcu, budući se završetak izgradnje stanova očekuje u slijedećoj godini.

Također se smanjuju i prihodi od pomoći za 27 milijuna kuna kao i primici od zaduživanja za 57,7 milijuna kuna, koji se tiču kapitalnih projekata sufinanciranih iz EU sredstava, a čiji se završetak očekuje u sljedećoj godini, te su sredstva za njihov završetak osigurana u proračunu za 2023. godinu.

Na rashodovnoj strani proračuna povećavaju se rashodi za zaposlene za 7,5 milijuna kuna. Ovim izmjenama prvenstveno se usklađuju plaće i ostala materijalna prava zaposlenih kod ustanova u kulturi, budući da se prvim izmjenama proračuna nisu uskladile jer do tada nije završilo kolektivno pregovaranje. Značajno se povećavaju i rashodi za plaće u osnovnim školama na što je utjecalo povećanje osnovice plaće za 6% od 01. listopada 2022. godine te ostalih materijalnih prava.

Za 2,5 milijuna kuna povećavaju se rashodi za čišćenje javnih površina i održavanje zelenih površina i dječjih igrališta, koji sada iznose 25,1 milijuna kuna.

Povećavaju se rashodi za javne potrebe u sportu za 2,3 milijuna kuna te sada iznose 15,4 milijuna kuna, kao i sredstva za nabavu opreme za sportske objekte u vlasništvu Grada Rijeke za 800 tisuća kuna, što znači da sada iznose 1,1 milijuna kuna.

Grad je po prvi puta morao rebalansom osigurati dodatna sredstva u iznosu od 1,7 milijuna kuna kako bi omogućio nesmetano obavljanje osnovnoškolske djelatnosti, budući da decentralizirana sredstva utvrđena Odlukom Vlade o minimalnom financijskom standardu nisu dovoljna za ostvarivanje redovne djelatnosti osnovnih škola u ovoj godini i to s obzirom na dinamiku poskupljenja, prvenstveno energenata, tijekom 2022. godine.

Rebalansom se planira i povećanje rashoda za pomoć za umirovljenike i starije osobe bez prihoda povodom božićnih i novogodišnjih blagdana za milijun kuna.

Ovim rebalansom planira se povrat preostalog dijela beskamatnog zajma od države u ovoj godini u iznosu od 7,1 milijuna kuna koji se odnosi na povrat zajma po osnovi odgode poreza i prireza na dohodak iz 2020. godine, čime će Grad u potpunosti izvršiti povrat svih sredstava dobivenih temeljem mjera Vlade tijekom COVID pandemije.

Planiraju se rashodi za dokapitalizaciju Kanala RI u iznosu od milijun kuna, kojom bi se uz povećanje svog vlasničkog udjela u strukturi vlasništva, stvorili preduvjeti za financijsku stabilnost u poslovanju društva.

Povećavaju se sredstva za subvenciju Autotroleja za 5 milijuna kuna, koja se odnose na sredstva za pokriće gubitka poslovanja za 2021. godinu te na konačan obračun subvencije za 2020. i 2021. godinu i koja sada iznose 37,7 milijuna kuna, što je obveza Grada temeljem Odluke Skupštine društva.

Sukladno očekivanoj dinamici realizacije pojedinih projekata do kraja ove godine, smanjuju se planirani rashodi na pojedinim gradskim projektima, i to iznos od 26,4 milijuna kuna na projektu Energana – start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju, iznos od 20,5 milijuna kuna na T-objekt u sklopu projekta Revitalizacije kompleksa Benčić, iznos od 10,3 milijuna kuna na projektu Povežimo se baštinom i iznos od 40,5 milijuna kuna na projektu Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, budući se njihova realizacija očekuje u 2023. godini za što su osigurana sredstva u proračunu za narednu godinu.

Izbori za članove vijeća mjesnih odbora predviđeni za 12. ožujka 2023. godine

Također, Gradskom je vijeću upućen Prijedlog odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području grada Rijeke. Bude li prijedlog prihvaćen, izbori za članove 34 vijeća mjesnih odbora u Rijeci održali bi se u nedjelju, 12. ožujka 2023. godine.

Redovni izbori za članove vijeća mjesnih odbora odvijaju se svake četiri godine, a posljednji izbori su održani 2. prosinca 2018. godine. Kako je pojasnio gradonačelnik Filipović, izbori bi bili održani i ranije, no čekali su se službenim podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine. Naime, budući da o broju stanovnika u pojedinom mjesnim odboru ovisi i broj članova vijeća mjesnog odbora.

Tako će se u mjesnim odborima Sveti Nikola i Zamet, koji imaju između 7.501 i 11.000 stanovnika, birati po sedam članova, a u svim ostalim mjesnim odborima, koji imaju manje od 7.500 stanovnika, birat će se po pet članova.