Riječko gospodarstvo među vodećima u Hrvatskoj

„Javno se uvriježila pretpostavka kako Rijeka stagnira, kako zaostaje za drugim gradovima u RH, i to je tema koja se vrlo često koristi u dnevno-političke svrhe, a o tome je puno govora bilo i tijekom zadnje kampanje za lokalne izbore“, ustvrdio je Obersnel te dodao kako je Rijeka na temelju relevantnih podataka službenih institucija, kao što su Financijska agencija (FINA), nakon Zagreba vodeći grad u Republici Hrvatskoj prema ekonomskim pokazateljima. Najzanimljiviji podaci ekonomsko-financijskog poslovanja poduzetnika prijavljenih u gradu Rijeci pokazuju godišnji rast broja poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnih prihoda, a profit riječkih gospodarstvenika u 2016. pratio je stopu rasta od 60% u odnosu na prethodnu godinu. Za usporedbu, u gradu Splitu, koji ima pedesetak tisuća stanovnika više i gotovo dvostruko veći administrativni teritorij od Rijeke, ostvareni profit poduzetnika gotovo je četiri puta manji. Rast zaposlenosti u privatnim tvrtkama s prijavljenim

Poslovanje na području većih gradova u RH

sjedištem u Rijeci u istoj je godini iznosio 4%, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukupan broj radnika u privatnom sektoru za 2016. iznosi 62445 osoba. Prema pokazatelju novostvorene vrijednosti, prihodu od prodaje dobara i usluga umanjenom za troškove inputa, riječki su poduzetnici u pretprošloj godini ostvarili 4.5 milijardi kuna.

Rijeka visoko kotira i kada se uzmu u obzir pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika kao što su produktivnost (stopa profita po radniku) koja u prosjeku iznosi 25.942 kune, ekonomičnost (odnos ukupnih prihoda i rashoda) sa omjerom od 105.34% te rentabilnost (odnos profita po uloženom vlastitom kapitalu) koja bilježi stopu od 10.65%. Ove tri statistike pokazuju rast u 2016. godini, a riječki poduzetnici u konkurenciji poduzetnika većih gradova prema prva dva kriterija zaostaju samo za zagrebačkima, dok su, što se tiče rentabilnosti, na vrhu sa gotovo dvostrukom uspješnosti u odnosu na državni prosjek.

stopa prijavljenih na hzz je u opadanju

Kao važan podatak Obersnel je istaknuo i pad broja nezaposlenih koji prema službenim podacima Regionalnog ureda Rijeka pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u 2017. godini doseže brojku od 4619 nezaposlenih osoba u Gradu Rijeci. Grad ovdje slijedi državni trend pada broja prijavljenih na HZZ, pa tako stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 7% za prethodnu godinu, a za stopu nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina izračunat je podatak od 5%. Usporedbe radi, u Republici Hrvatskoj omjer nezaposlenih u odnosu na radno sposobne jest 11 posto.

Obersnel je spomenuo i dvije velike investicije privatnika na području Rijeke, pa je tako JTH Grupa iz Češke pokrenula projekt izgradnje turističkog resorta Costabella vrijedan 50 milijuna eura, a tvrtka Spar Hrvatska ulaže 53 milijuna eura u tri lokacije svog trgovačkog lanca, od kojih će ona na Rujevici biti otvorena za dva tjedna.
Komentirajući upit novinara o usporavanju gospodarskog rasta u Hrvatskoj, gradonačelnik je kazao kako je, premda iz riječkog primjera to nije vidljivo, nezadovoljavajući rast nacionalnog BDP-a u zadnjem kvartalu rezultat nedovoljnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske na provođenju reformi te nedovoljnih povlačenja sredstava iz EU fondova na kojeg utječe i složena birokratska procedura naših ministarstava.

Javna ulaganja i korištenje EU fondova

Što se tiče velikih infrastrukturnih projekata u riječki prometni pravac kojima rukovode državna poduzeća na području Grada Rijeke i riječke urbane aglomeracije, Obersnel je izdvojio izgradnju Zapadnog lučkog terminala (vrijednost investicije 70.6 milijuna eura), završeni terminal Škrljevo (46.7 milijuna eura) te nadogradnju željezničke infrastrukture luke Rijeka (33.7 milijuna eura). Ukupna vrijednost svih ovih investicija u tijeku iznosi 250 milijuna eura, a od toga je 109.7 milijuna eura sufinancirano iz sredstava Europske unije preko Instrumenta CEF.

Od projekata Grada i gradskih poduzeća sufinanciranim sredstvima iz europskih fondova, Obersnel je naveo kako se iščekuje pozitivno rješenje za projekt izgradnje kanalizacijske i vodovodne mreže u Rijeci i okolnim općinama u vrijednosti od 237 milijuna eura. Za ovaj projekt, kojemu su nositelji Vodovod i kanalizacija te Grad Rijeka, iz europskih je sredstava

projekti na području rijeke kojih sufinancira eu

izdvojeno preko 200 milijuna eura, dok će ostatak pokriti domaća izdvajanja. Novi proizvodni park na području bivše tvornice Torpedo, energetska obnova objekata javne namjene te obnova broda Galeb i Palače Šećerane, investicijski su projekti koji su također potpomognuti europskim novcem, a njihova ukupna vrijednost iznosi 28 milijuna eura.

Što se tiče Urbane aglomeracije Rijeka, ističu se četiri kapitalna projekta ukupne vrijednosti 59.17 milijuna eura. U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Europskog fonda za regionalni razvoj osigurana su sredstva kojima će se sufinancirati izgradnja novog inkubatora za kreativne industrije u bivšoj Energani Hartere (5 milijuna eura), obnova toplinarstva u Rijeci (23.7 milijuna eura), obnova voznog parka Autotroleja (8.85 milijuna eura) te izgradnja Dječje kuće u Ciglenom objektu i Gradske knjižnice u T-objektu (21.6 milijuna eura).

U Rijeku se ulaže i kada je u pitanju cestovna infrastruktura: u proteklih su godinu dana započeti radovi na cestama i javnim površinama za koje je Grad iz proračuna izdvojio više od 16 milijuna kuna, a u narednom periodu uslijedit će i rekonstrukcija Krešimirove i Adamićeve ulice te izgradnja tri rotora, investicija Hrvatskih cesta teška 90 milijuna kuna u kojoj će Grad i KD ViK sudjelovati sa 40 milijuna kuna.

HC će, prema obećanju resornog ministra Olega Butkovića,  do kraja godine raspisati natječaj za izgradnju državne ceste D-403, u vrijednosti od pola milijarde kuna.

Gradonačelnik je usporedio i nefinancijsku imovinu najvećih hrvatskih gradova te zaključio kako prema podacima Državnog ureda za reviziju Grad Rijeka u ovoj stavki posjeduje oko 6.7 milijardi kuna, što je više od Grada Splita, dok se procjena nefinancijske imovine Grada Zagreba vrti oko 11 milijardi kuna usprkos tome što taj grad ima četiri puta više stanovnika od Rijeke.

Turizam, migracije stanovništva i indeks razvijenosti

Iz pokazatelja Turističke zajednice grada Rijeke, u 2017. godini iščitava se rast dolazaka na području Grada Rijeke od 17% te 27% u odnosu na 2016. i 2015. godinu. Kad su u pitanju noćenja, tu se bilježi rast od 28% u odnosu na 2016. godinu, a čak 57% više noćenja zabilježeno je u 2017. godini u usporedbi s 2015. Podatke o ukupnim turističkim prihodima za 2017. godinu FINA tek treba objaviti, a od dostupnih podataka Obersnel je napomenuo rast od 10% u 2016.-oj godini.
Grad Rijeka bilježi pad broja stanovnika u proteklih nekoliko godina, no vrlo velik broj migranata odlazi u ostale gradove i općine Primorsko-goranske županije. Budući da prostorna ograničenost Grada onemogućuje značajnu ekspanziju u stanogradnji, Obersnel navodi da je logično da se stanovništvo iz centra seli na periferiju. Podaci o broju stanovnika u gradovima i općinama koji su su se prikupljali za Urbanu aglomeraciju Rijeka potvrđuju činjenicu kako veliki udio stanovnika iz okolnih općina i gradova, ponegdje i preko 50%, na dnevnoj bazi odlazi u Rijeku na posao, a u obzir treba uzeti i putujuće studente i srednjoškolce iz PGŽ.

Grad Rijeka prema indeksu razvijenosti, temeljenom na Odluci o razvrstavanju jedinice lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti, svrstan je u osmu, najrazvijeniju skupinu jedinica lokalne samouprave, a za izračun ovog indeksa korišteni su pokazatelji kao što su prosječan dohodak po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti i stupanj obrazovanosti stanovništva. Obersnel je zaključio kako će radi prioritetnijih državnih ulaganja u manje razvijene sredine Grad Rijeka ubuduće morati izdvajati nešto veći postotak vlastitih sredstava u planirane projekte.

Novinarima je podijeljena prezentacija s točno navedenim izvorom svake pojedine informacije koju je gradonačelnik iznio govoreći o stanju riječkog gospodarstva, a gradonačelnik je konferenciju zaključio konstatacijom kako se grad u kojem se  realiziraju investicije od preko 775 milijuna eura, od čega preko 100 milijuna eura sredstava privatnih investitora, teško može zvati gradom koji stagnira i u kojem se ništa ne događa.